Novu, 2021. godinu cijeli svijet iščekuje s nestrpljenjem i nadom. S početkom vakcinacije protiv COVID-19 čovječanstvo očekuje da će se vratiti iz novog normalnog u – staro normalno.
Piše: Mirna Stanković – Luković
Na ovom se talasu nade ljuljuškaju i građani Bosne i Hercegovine, iako, objektivno, nemaju baš previše razloga za optimizam. Za razliku od susjednih Hrvatske i Srbije koje su započele sa vakcinacijom, vakcina još uvijek nije ni stigla u BiH. Možda će na proljeće. A kao i svake godine, u Novu prenosimo pun kofer starih, nikad riješenih problema. Među njima je i zagađenje vazduha.
Prema izvještaju Evropske agencije za okoliš (EEA) objavljenom u septembru 2020. Bosna i Hercegovina je na drugom mjestu u Evropi po broju stanovnika koji preminu usljed zagađenosti okoliša. Na stotinu hiljada stanovnika skoro 160 premine. Smrt jedne od osam osoba povezana je sa zagađenošću okoliša.
I dok u razvijenim zemljama proučavaju da li koronavirus može preživjeti na površini PM čestica i tako živjeti duže i putovati dalje, dok mjere količinu PM čestica u prostorijama u kojima se nalazi peć na drva i razmatraju da li da uvedu da peći na drva prodaju uz obavezna zdravstvena upozorenja, mi još uvijek pokušavamo da prebrojimo koliko peći uopšte ima u sarajevskoj kotlini i implementiramo mjere donesene 1972. godine.
Istovremeno, zelene površine u glavnom gradu Bosne i Hercegovine preko noći postaju gradilišta, na kojima niču visoke zgrade koje dodatno pogoršavaju i onako rizičan kvalitet zraka u Sarajevu.
Zrak koji udišemo, čini se da nije na listi prioriteta vlasti u Bosni i Hercegovini.
Zakon o zaštiti i poboljšanju kvaliteta zraka, na primjer u Kantonu Sarajevo postoji, no, praktično je mrtvo slovo na papiru. Kad je riječ o Zakonu o zaštiti okoliša, nakon što je teškom mukom usvojen u Zastupničkom domu FBiH, zapelo je u Domu naroda.
Podsjetimo, inicijativu za usvajanje ovog zakona u Parlament su podslali Udruženje “Resursni Aarhus centar u BiH,” (AC Sarajevo), Centar za životnu sredinu (CZZS) i Centar za ekologiju i energiju (CEE). I usvojen je u Zastupničkom domu prije tačno godinu dana. No, u Domu naroda još nije prošao.
– Mi smo u zadnjih sedmica mjeseci nastavili aktivno lobirati da taj zakon prođe i u Domu naroda. Imali smo sastanke sa delegatima iz opozicionih stranaka, pozvali one iz vlasti, htjeli smo im objasniti situaciju, imali namjeru da dobijemo podršku. Obećanje iz opozicije imamo, ali pozicija nikada nije odgovorila na naš poziv niti iskazala interes da se sastanemo – kaže za Interview.ba Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH.
Kaže da su nezvanično, u razgovoru s jednim od dužnosnika Doma naroda, još krajem prošle godine, dakle, prije pandemije, dobili informaciju da niko nema ništa konkretno protiv ovog zakona.
– Ali rekli su nam da moramo uzeti u obzir da bi zakon došao na dnevni red mora prije toga biti obavljena “politička trgovina”. To je nezvaničan stav pozicije. Tako je sad zakon u političkom limbu – ističe Veljović.
Istovremeno, tokom predizborne kampanje šire nacionalističke poruke “Samo vam mogu pomoći nacionalne stranke, mi čuvamo interese Bošnjaka, Srba i Hrvata”, “Bit će rata”, “BiH nema šanse da opstane”, kandidati/kinje za (grado)načelnik/ice istih tih partija na lokalnom nivou razbacuju se kvazi patriotizmom, ostvarenjima za vrijeme prethodnog mandata, svečanim otvaranjima kontejnera i bandera ili jednostavno neralnim idejama i vizijama, ne bi li uboli koji glas.
U predizbornim sloganima nema mjesta za crnu statistiku. Prema podacima iz Zavoda za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona samo u 2018. godini, a riječima dr. Nadine Nuhbegović, zagađen zrak je uzrokovao 29 posto smrti od moždanih udara, 20 posto smrti od raka pluća, 31 posto bronhitisa kod odraslih osoba te 23 posto bronhitisa kod djece.
A kad smo kod djece, gdje smo navodno najosjetljiviji, evo još jednog šokantnog podatka, s kraja 2019., a prije pojave pandemije.
Koji dan uoči ove godine u UKC su svakodnevno hospitalizirana djeca s respiratornim problemima, a što se povezivalo sa zagađenjem zraka.
Načelnik Klinike za dječje bolesti dr. Edin Husarić potvrdio je da je 19. decembra 2019. u UKC Tuzla hospitalizirano 73 djece.
– To su najčešće djeca od 3 do 6 mjeseci. Ovo je do sada najveći broj smještene djece na Klinici. Danas smo uz 73 djece smjestili i 53 majke. Mi njih zadržavamo pet do sedam dana i kad se steknu uslovi za nastavak terapije kući onda ih puštamo – kazao je dr. Husarić.
Zdravstveni troškovi za bolesti nastale uslijed zagađenog zraka, prema procjeni Svjetske banke, iznose 5.7 triliona dolara na globalnom nivou, što je 4,8 posto ukupnog globalnog BDP-a. Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina 20 posto od ukupnog BDP-, odnosno 18 milijardi eura, troši se na posljedice kvalitete zraka.
Vlast zagađenje pravda radnim mjestima, ne pitajući se ko će raditi kada obolimo ili umremo zbog zagađenja!
Oni koji budu i dočekali penziju, dočekat će i da uđu u grupu ljudi za koje zagađenje zraka ima izuzetno loše efekte.
Studija objavljena u časopisu The Lancet 2016. godine otkrila je kako dugotrajna izloženost zagađenju zraka pridonosi napredovanju srčanih bolesti ubrzavanjem ateroskleroze, glavnog uzročnika srčanog i moždanog udara. Pokazalo se da su osobe treće životne dobi i osobe s hipertenzijom najosjetljivije na ove zdravstvene učinke.
– S obzirom na to koliko različitih problema zagađen zrak pravi po ljudski organizam, uopće nije iznenađenje da pojačava dejstvo kod oboljelih od Korona virusa jer zaista nema dijela tijela kod kojeg nisu pronađene bolesti koje su uzrokovane zagađenim zrakom. Problem ove vrste zagađenja je što ove leteće čestice zbog svoje male veličine idu duboko u pluća, prolaze preko pluća u krvotok i onda dospiju do svake ćelije tijela, rekao je za Interview.ba Anes Podić.
Vlada Kantona Sarajevo je nedavno izmijenila Odluku o zaštiti i poboljšanju kvaliteta zraka u KS kojom je zabranjeno korištenje i posjedovanje uglja, ali ova Odluka tek treba da se nađe pred skupštinskim zastupnicima.
– Pošto je sve ovo ovdje formalno, kompletne službe, svi koji rade u javnom sektoru, sve je to formalno, tako je i ta Odluka formalna, kao i ona prije nje. A zašto? Zato što bilo jedan posto ili 0,6% to niko ne može iskontrolisati. Ko će iskontrolisati na Bistriku, na primjer, da uzme ugalj iz nekog domaćinstva i nosi ga na analizu? To je totalna formalnost, da kompletan ovaj aparat opravda sebe da nešto radi. Ja kad sam to vidio, rekao sam – od ovog nema ništa. Možete vi formalno usvajati, ja odoh sutra, vi se i dalje igrajte Kantona, čistog zraka i urbanizma. Ja ako ću uraditi tu odluku, uradit ću je sa Članom 17a koji zabranjuje korištenje uglja, rekao je Faruk Kapidžić za Interview.ba.
Osim uglja, jedan od najvećih zagađivača je i saobraćaj. Pored toga što vozila svakim svojim prolaskom podižu PM čestice, iz auspuha izlaze i drugi zagađivači – CO2 i azotni oksidi.
Od početka ove godine, u sklopu redovnog tehničkog pregleda vozila, obavezan je i takozvani EKO test, prilikom kojeg se ispituje da li vozilo u okviru svoje ekološke kategorije emituje štetne gasove u opsegu dozvoljenih granica. Od tada je značajno je porastao broj ustanovljenih neispravnosti povezanih sa ispitivanjem ispušnih plinova – samo u prvoj polovini ove godine broj nepravilnosti je povećan 60 puta u odnosu na cijelu prošlu godinu.
Problem zagađenosti zraka u neće se riješiti ni brzo, ni lako, posebno ako uzmemo u obzir činjenicu da je da poslove inspekcijskog nadzora nad propisima o zaštiti i poboljšanju obavljaju slovom i brojem dva inspektora.
– U cilju efikasnosti, a na osnovu ranijeg ranijeg iskustva i prakse, inspekcijski nadzori se prioritetno vrše na mjestima i kod subjekata koji bitno utiču ili mogu uticati na povećanje zagađenja, a prije svega kod subjekata koji su u prethodnoj sezoni ili ranije evidentirani kao prekršioci Odluke i/ili Plana. Prioriteti u radu se usklađuju sa dostavljenim zahtjevima i podacima sa terena. U skladu sa potrebama i mogućnostima, KUIP-e organizuje rad nadležnih inspekcija u smjenama kao i tokom vikenda. KUIP-e je o provedbi Plana redovno dostavljao mjesečne, a po potrebi i vanredne informacije resornom Ministarstvu i Vladi, navedeno je iz Uprave za inspekcijske poslove u odgovoru na upit koji je poslao Interview.ba.
Situacija nije bolja ni na državnom nivou – Bosna i Hercegovina poslovično potpisuje i ratificira pravno obavezujuće međunarodne ugovore koje ne može ispuniti. Osim toga, BiH je obavezna uskladiti svoje zakonodavstvo sa pravnom stečevinom Evropske unije.
– Kada je zaštita okoliša u pitanju, jako je velika razlika u propisima u EU i u BiH. Postoji Poglavlje 27 u pregovorima sa EU koje se tiče usklađivanja zakona i propisa iz oblasti okoliša sa zakonima, propisima i standardima u EU. Ovaj dio spada u grupu propisa koji su najmanje usklađeni sa evropskom pravnom stečevinom, rekao je za Interview.ba Enis Omerčić iz Federalnog hidro-meteorološkog zavoda.
Rješavanje problema zagađenosti će morati uključivati sve nivoe vlasti u Bosni i Hercegovini. Općine će morati raditi mnogo više na zaustavljanju nelegalne gradnje i nadzoru radova koji se vrše na njihovim teritorijama, kantoni će morati donositi strože propise, ali i kontrolisati rad javnih preduzeća, Federacija BiH prestati ignorisati lokalne propise. Dok god zagađenost zraka ne bude zajednički problem već pitanje interesa pojedinaca, rješenje će se teško naći.
Azrudin Husika, direktor Regionalnog centra za obrazovanje i informisanje iz održivog razvoja za jugoistočnu Evropu (REIC), smatra da rješavanje ovako krupnog problema kao što je zagađenje vazduha mora biti i društveni prioritet i društvena akcija.
– Moramo napustiti ovaj tradicionalni model u kojem je „neko“ kriv i „neko“ je dužan da riješi problem kvaliteta zraka, a mi možemo kao građani raditi šta hoćemo, rekao je Husika na online konferenciji Od inicijative do rješenja za zdrav zrak u Kantonu Sarajevo u organizaciji Fondacije Heinrich-Böll.
Jasminka Bjelavac, projektna menadžerica u Fondaciji Heinrich-Böll, istaknula je da je ono na čemu bi trebalo raditi u narednom periodu je registar zagađivača, da bi se tačno znalo gdje su ta ložišta koja su problematična i kakva je socijalna karta tih domaćinstava.
– Ja se nadam da će podaci iz tih aktivnosti biti što prije pretočeni u neki akcioni plan sa jasnim vremenskim okvirom i indikatorima kakav kvalitet zraka očekujemo u narednom periodu, rekla je Bjelavac.
