Ustavni sud Bosne i Hercegovine jučer je donio jasnu odluku da su zabrane kretanja mlađima od 18 i starijim od 65 godina zbog pandemije koronavirusa kršenje ljudskih prava. Odnosi se na kršenje prava apelanata na slobodu kretanja iz člana II/3.m Ustava Bosne i Hercegovine i člana 2. Protokola broj 4 uz Evropsku konvenciju. Federalna vlada ima rok od pet dana da odluku uskladi sa standardima Ustava BiH uz Evropsku konvenciju.
Policija je, ipak, do sada napisala hiljade prekršajnih naloga za sve koji nisu poštovali ovu mjeru zabrane. Razgovarali smo sa pravnim ekspertima Ifetom Feragetom i Vehidom Šehićem koji su imali različita mišljenja o tome da li će građani morati platiti ove prekršaje, s obzirom da je sama naredba neustavna, ali saglasni su u tome da je Vlada ovim pokazala pravno neznanje, te da su građani iskazali puno veću odgovornost.
Advokat Feraget za Interview.ba rekao je kako su same naredbe ovom odlukom proglašene neustavnim, odnosno da nisu usklađene sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, koja je starija i od samog Ustava.
Na pitanje o tome da li će prekršajni nalozi ostati na snazi, odgovara:
– One kao takve egzistiraju u pravnom životu, ali su u sukobu sa višim pravnim aktima, pa, s obzirom da se radi o takvoj situaciji, ne bi bilo u skladu sa zakonom da se bilo ko kažnjava ukoliko je eventualno prekršio ovakvu mjeru zabrane –.
Objašnjava da se radi o „kršenju ljudskih prava, pa bi svako ko bi bio eventualno kažnjen što je prekršio naredbu Štaba koja je neustavna i u suprotnosti sa Konvencijom, kasnije mogao izjavljivati apelaciju Ustavnom sudu koji bi morao utvrditi da ta naredba nije bila u skladu sa Ustavom i Konvencijom“.
– Po meni, nema mjesta. Jedna je stvar što je Sud donio takvu odluku da su naredbe neustavne, a druga što ima rok od nekoliko dana da se usklade naredbe sa odlukom Suda – dodaje.
Feraget smatra da su i prvobitne naredbe Štaba bile nedefinisane, jer u pravu važi temeljni princip – zakon mora biti jasan i precizan za sve.
– Mi uopšte nemamo zakonski osnov na osnovu kojeg je neko mogao ograničiti slobodu kretanja na ovakav način, on ne postoji – dodaje.
Kaže kako ne postoji zakon kojim bi se regulisalo kretanje u slučaju prirodnih nesreća, zaraza, epidemije, pandemije, tačnije, ograničavanje kretanja ovoj kategoriji lica.
– Ja sam ranije govorio da će odluka Ustavnog suda biti ovakva, morala je biti. FBiH sada ima obavezu da donese Zakon kada se i kome može ograničiti sloboda kretanja, tako da kažnjavanje ovih ljudi bi bilo u suprotnosti sa zakonom jer on nije to regulisao, nego naredba koja nije zasnovana na zakonu, a vidjeli smo odluku Suda – kaže on.
Feraget tvrdi i kako se radi o neznanju Federalne vlade.
– Ipak se radi o Vladi FBiH: koliko imaju pravnika koji će primiti platu za mart i april, a ja neću. Ne radim, odem samo hitno obaviti što se mora. To nas sve boli, imate stotine pravnika sa diplomama, a vidite šta se desilo – pojašnjava.
Kaže kako nije neosnovano da se razmišlja i o zahtjevima ovih ljudi za naknadu štete.
– Ako vam neko mimo zakona, ne mislim na kolektivno, već šteta mora biti dokaziva u smislu šta je vama umanjeno u smislu imovine, niste mogli da radite, neko je možda radio do 70 godina, neko je možda otkaz dobio zbog toga, … Mislim da bi se moglo razmišljati i o zahtjevu za naknadu štete, s tim kada Vlada donosi neke naredbe onda to mora biti provjereno itekako, a ovo je bilo stihijski – kaže on.
Dodaje da će svaki ostanak mjera na snazi biti nezakonit i neustavan.
Bivši sudija Šehić za Interview.ba kaže da svaka država po Evropskoj konvenciji ima pravo u varednim situacijama suspendovati određena ljudska prava, pa i pravo na slobodu kretanja, ali da to mora biti proporcionalno samoj opasnosti.
– Ustavni sud je utvrdio da nema te proporcionalnosti prema ovim kategorijama i da bi se takva odluka trebala preispitati – navodi.
Ipak, kada je riječ o prekršajnim nalozima, ima drugačije mišljenje od Ferageta.
– Mogu se povući prekršajni nalozi, ali evidentno da se u vrijeme trajanja stanja ovog i još uvijek, prekršaji su napravljeni i nisam siguran, ali mislim da bi trebalo da ostanu na snazi jer nešto, gdje je utvrđena povreda ljudskog prava po mom mišljenju, ne bi mogla anestirati ove koji su kršili neke odredbe gdje određene stvari nisu u skladu sa Evropskom konvencijom i Ustavom BiH – pojašnjava.
Poručuje i kako u vrijeme pandemije dolaze u pitanja određena ljudska prava, ali ne samo u BiH, već i u cijelom svijetu.
Navodi i kako ovakve odluke se moraju donositi pažljivije i sa razumjevanjem.
– Pripadam i sam ovoj kategoriji i ne izlazim, ali imate starije osobe i mlađe na koje će ovakva situacija – nemogućnosti izlaska van, ostaviti psihičke posljedice. Zato treba razumjevati, a ne samo pozivati se na zakon. Možete znati nešto, ali znat ćete samo ako razumijete. Imam osjećaj da mnogi ne razumiju ni zakonodovca, ni Ustav, ni Konvenciju – objašnjava.
Šehić je zaključio i kako su u ovoj situaciji veću odgovornost pokazali građani, nego vlast koja je donijela ovakve odluke.
– Što je je najznačajnije za mene i daje mi snagu da istrajem protiv ovakvog ambijenta – smatra on.
(Ines Sandžaktarević, Interview.ba)
