INVENTURA 14 PRIORITETA: Ispunjena dva, ali napravljeni koraci unazad

Do marta nije ostalo još mnogo vremena ako BiH želi ispuniti preostale uvjete. No, kako sada stvari stoje, jasno postavljeni zadaci ispunjavaju se sporo i traljavo ili se ide unatrag

Piše: Rubina ČENGIĆ

Bosna i Hercegovina do marta 2024. godine ima vremena da ispuni nekoliko uslova za otvaranje pregovora za pristupanje EU (Izborni zakon, Zakon o sudovima u BiH, Zakon o sukobu interesa i Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranju terorizma i dogovor s FRONTEX-om).

U međuvremenu se mogu čuti teze da EU diskriminira BiH u odnosu na druge zemlje koje su dobile zeleno svjetlo za otvaranje pregovora, no 14 prioriteta su jasno postavljeni zadaci, a Interview.ba je napravio inventuru urađenog.

1/14 Osigurati da se izbori sprovode u skladu s europskim standardima, provedbom OESS-ovih preporuka i preporuka Venecijanske komisije, osiguravanje transparentnosti financiranja političkih stranaka i održavanje izbora u Mostaru. (Ovo potonje je ispunjeno)

Izborni okvir i EU standard

Prema Direkciji za evropske integracije BiH usvojene su izmjene izbornog zakonodavstva vezano za Mostar i provedeni su lokalni izbori u Mostaru.

No u izvještaju EU o napretku BiH za 2023. godinu  stoji da je potrebno uskladiti izborni okvir s evropskim standardima i preporukama.

– Visoki predstavnik je nametnuo nekoliko izmjena izbornog okvira, uključujući i izmjene koje je nametnuo u večernjim satima izbornog dana (2. oktobra 2022.), što je prema mišljenju OSCE/ODIHR dovelo u pitanje pravnu sigurnost. U Mostaru su održani općinski izbori u decembru 2020. godine stoji u tom izvještaju.

2/14 Osigurati rezultate u radu na svim razinama Mehanizma koordinacije kada je riječ o EU integracijama, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine EU. ( Korak: osigurati vidljive rezultate kada je u pitanju funkcionisanje mehanizma koordinacije o pitanjima koja se odnose na EU na svim nivoima, uključujući i pripremu i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje acquisa.)

Usklađivanje propisa

Prema DEI u toku je finalizacija Programa integrisanja BiH u EU, a njegov sastavni dio je Plan usklađivanja propisa u BiH sa propisima EU.

Također, Kolegij za evropske integracije je na sastanku u julu usvojio materijale potrebne za održavanje Vijeća za stabilizaciju i pridurživanje, te izradu Programa integrisanja, a i Komisija za evropske integracije je održala nekoliko sastanaka posvećenih finalizaciji izrade Programa integrisanja.

Ključni koraci – nema aktivnosti

U izvještaju EU pak stoji da “nije bilo aktivnosti u vezi ovog ključnog prioriteta i koraka”.

– Vijeće ministara BiH treba da poboljša funkcionisanje mehanizma koordinacije (kolegij i ministarske konferencije) i da izradi Državni program za usvajanje acquisa (NPAA). Program integrisanja kojeg je pripremila DEI još uvijek čeka usvajanje na Vijeću ministara BiH. Vijeće ministara BiH treba hitno imenovati državnog koordinatora za IPA III (DIPAK) – piše u izvještaju EU.

3/14: Osigurati pravilno funkcioniranje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje.

Prema DEI Evropska komisija je u Izvještaju o BiH za 2023. godinu ovaj cilj  označila izvršenim. Poduzeti koraci su uključivali usvajanje Poslovnika o radu Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje 2021. godine i održavanje drugog sastanka ovog tijela u oktobru 2023. godine.

I EU potvrđuje da je ovaj prioritet ispunjen.

– Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) usvojio je svoj Poslovnik o radu 2021. godine. Nakon izbora održanih u oktobru 2022. godine, u maju 2023. imenovani su zastupnici u POSP. Parlamentarna skupština BiH i Evropski parlament održali su krajem oktobra 2023. godine sjednicu POSP u punom sastavu.

4/14: Temeljno poboljšati institucionalni okvir, uključujući i ustavnu razinu, kako bi se:

  1. a) Osigurala pravna sigurnost raspodjele nadležnosti na svim razinama vlasti,
  2. b) Uvela klauzula koja bi državi nakon pristupanja omogućila privremeno ostvarivanje nadležnosti drugih razina vlasti s ciljem sprečavanja kršenja pravne stečevine EU
  3. c) Zajamčila neovisnost pravosuđa (uključujući i Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH)
  4. d) Reformirao Ustavni sud, uključujući rješavanje pitanja međunarodnih sudaca i osigurati provedbu odluka Ustavnog suda BiH
  5. e) Zajamčila pravna sigurnost, uključujući uspostavljanje pravosudnog tijela kojem je povjereno osiguranje dosljednog tumačenja zakona u cijeloj Bosni i Hercegovini
  6. f) Osigurala jednakost i nediskriminacija građana, osobito rješavanjem presude Europskog suda za ljudska prava (Sejdić-Finci)
  7. g) Osiguralo da se sva upravna tijela, kojima je povjerena provedba pravne stečevine, temelje samo na profesionalizmu i uklanjanju prava veta u donošenju odluka, u skladu s pravnom stečevinom.

Dodatno ugrožavanje pravne sigurnosti

Iz DEI nema komentar za ovaj cilj, ali iz EU pojašnjavaju da ovaj prioritet zahtijeva temeljne reforme, uključujući i na ustavnom nivou za poboljšanje institucionalnog okvira Bosne i Hercegovine.

– U junu 2023. godine Republika Srpska je usvojila zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH čime se krši ustavni i pravni poredak i dodatno ugrožava pravna sigurnost stoji u izvještaju o napretku BiH u 2023..

5/14. Poduzeti konkretne korake za promicanje okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevladalo naslijeđe rata.

DEI kaže da taj priorietet podrazumijeva poduzimanje konkretnih koraka na unapređenju okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevazišlo naslijeđe rata i da je usvojena Državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina i imenovano Nadzorno tijelo za praćenje njezinog provođenja.

Otvorena pitanja

EU piše da je Vijeće ministara imenovalo nadzorno tijelo za praćenje provedbe Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina.

Vijeće ministara BiH: Ostalo je još puno posla

– Određene pozitivne aktivnosti su preduzete na lokalnom nivou (Mostar, Brčko). Politički lideri povremeno i dalje nastavljaju sa istorijskim revizionizmom i veličanjem ratnih zločinaca, uključujući i poricanje i umanjivanje genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti. Bosna i Hercegovina treba riješiti otvorena pitanja koja se tiču suđenja za ratne zločine, nestalih osoba, obeštećenja ratnih žrtava torture i seksualnog nasilja i tranzicione pravde –  stoji u izvještaju EU

6/14. Unaprijediti funkcioniranje pravosuđa donošenjem novog zakonodavstva o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH i sudovima Bosne i Hercegovine u skladu s europskim standardima. (Korak koji treba poduzeti je prioritetno usvojiti izmjene i dopune postojećeg Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću koje se odnose na integritet.)

DEI kaže da su u ovom kontekstu u septembru 2023. godine usvojene izmjene i dopune Zakona o VSTV-u koje se tiču integriteta.

Zakon o VSTV

EU objašnjava da je Parlamentarna skupština usvojila izmjene i dopune Zakona o VSTV-u koje se tiču integriteta s tim što se radi o izmijenjenoj verziji zakona u odnosu na onu koja je poslana Venecijanskoj komisiji na mišljenje.

– Ove izmjene ugrožavaju djelotvornost sistema prijavljivanja imovine i stoga ih je potrebno izmijeniti i dopuniti. Bosna i Hercegovina bi trebala finalizirati i usvojiti dva sveobuhvatna zakona o reformi pravosuđa – novi zakon o VSTV-u i novi zakon o sudovima Bosne i Hercegovine u skladu sa mišljenjima Venecijanske komisije –  pišu iz EU.

7/14  Jačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, uključujući pranje novca i terorizam, posebno putem:

  1. a) usvajanja i provedbe zakonodavstva o sukobu interesa i zaštiti “zviždača”
  2. b) osiguravanja učinkovitog funkcioniranja i koordinacije antikorupcijskih tijela
  3. c) usklađivanja zakonodavstva i ojačavanja kapaciteta za javne nabavke
  4. d) osiguravanja učinkovite suradnje između tijela za provedbu zakona i tužiteljstava
  5. e) demonstriranja napretka u uspostavljanju evidencije o proaktivnim istragama, potvrđenim optužnicama, krivičnim progonima i konačnim presudama protiv organiziranog kriminala i korupcije, uključujući i one na visokoj razini
  6. f) depolitiziranja i restrukturiranja javnih poduzeća i osiguravanja transparentnosti privatizacijskih procesa. (Koraci potrebni za realizaciju ovog vilja su usvojiti zakon o prevenciji sukoba interesa i preduzeti odlučne korake ka jačanju prevencije i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.)

Kontakt tačka za Europol

DEI nema komentar, a iz EU kažu da je Parlamentarna skupština u avgustu 2022. godine usvojila izmjene i dopune Zakon o javnim nabavkama, a usvojeni su i podzakonski akti.

– Kontakt tačka za Europol je počela je sa radom u junu 2023. godine, a Bosna i Hercegovina je poslala oficira za vezu u Hag. Svi policijski organi u Bosni i Hercegovini sada mogu razmjenjivati poruke putem mrežne aplikacije za sigurnu razmjenu informacija (SIENA). Vijeće ministara usvojilo je strategije za borbu protiv terorizma i organizovanog kriminala, te ažuriranu procjenu rizika i prateći akcioni plan za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Ove strategije i akcioni planovi treba da se provedu na operativnom nivou stoji u izvještaju EU.

8/14 Osiguravanje učinkovite koordinacije, na svim razinama, upravljanje granicama i sposobnost upravljanja migracijama, kao i osiguranje funkcioniranja sustava azila. Korak: odlučno unaprijediti rad kako bi se na svim nivoima osigurala efikasna koordinacija upravljanja granicama i kapacitetima za upravljanje migracijama, te osiguralo funkcionisanje sistema azila. (Korak koji ovaj cilj podrazumijeva je odlučno unaprijediti rad kako bi se na svim nivoima osigurala efikasna koordinacija upravljanja granicama i kapacitetima za upravljanje migracijama, te osiguralo funkcionisanje sistema azila.)

Iz DEI kažu da je Parlamentarna skupština BiH u avgustu 2022. usvojila izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama, a usvojeni su i podzakonski akti.

Kontakt tačka za Europol je počela sa radom u junu 2023. godine, a BiH je poslala oficira za vezu u Hag.

– Svi policijski organi u BiH sada mogu razmjenjivati poruke putem mrežne aplikacije za sigurnu razmjenu informacija (SIENA). Usvojene su strategije za borbu protiv terorizma i organizovanog kriminala, ažurirana je procjena rizika i prateći akcioni plan za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma. U oktobru je nadležno ministarstvo uputilo u procedure usvajanja i Nacrt zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH, a na zadnjoj sjednici Vijeća ministara BiH utvrđena je Prijedlog osnova za vođenje pregovora i zaključivanje Sporazuma između BiH i EU o operativnim aktivnostima koje provodi Frontex.

Upravljanje migracijama

I iz EU kažu da je upravljanje migracijama poboljšano, pojašnjavaju iz DEI.

– Vijeće ministara usvojilo je Strategiju u oblasti migracija i Akcioni plan. Parlamentarna skupština je usvojila Zakon o strancima u avgustu 2023. godine. Prihvatni kapaciteti su dostatni. Sporazumi o readmisiji i provedbeni protokoli općenito se provode na zadovoljavajući način. Bosna i Hercegovina treba dodijeliti odgovarajuća budžetska sredstva za upravljanje migracijama, unaprijediti procedure za povratak osoba kojima nije potrebna međunarodna zaštita i poduzeti daljnje korake kako bi se osigurao funkcionalan sistem azila. I dalje postoje prepreke za osiguranje efikasnog pristupa azilu –  stoji u izvještaju EU.

9/14. Jačati zaštitu prava svih građana, posebice osiguravanjem provedbe zakona o nediskriminaciji i ravnopravnosti spolova.

Iz DEI kažu da je u oktobru 2023. godine usvojen je novi Gender akcioni plan s Operativnim planom institucija BiH, a u novembru i Odluka o osnivanju Koordinacijskog odbora za praćenje provedbe Gender akcijskog plana BiH.

Novi Gender akcioni plan

Iz EU pišu da su “propisi o rodnoj ravnopravnosti i zabrani diskriminacije nisu usklađeni u cijeloj zemlji niti se efikasno provode”.

– Vijeće ministara usvojilo je novi Gender akcioni plan u oktobru 2023. godine. Novi akcioni plan o ženama, miru i sigurnosti tek treba usvojiti. Slučajevi femicida izazvali su javne proteste i razotkrili sistemske nedostatke u postupanju kada je u pitanju rodno zasnovano nasilje i nasilje u porodici, kao i nedostatke po pitanju usklađenosti propisa sa Istanbulskom konvencijom stoji u izvještaju.

10/14  Osigurati pravo na život i zabranu mučenja, osobito (a) ukidanjem smrtne kazne u Ustavu Republike Srpske i (b) odrediti nacionalni preventivni mehanizam protiv mučenja i zlostavljanja. (Korak koji ovaj cilj podrazumijeva je osigurati zabranu mučenja, posebno uspostavljanjem nacionalnog mehanizma za prevenciju mučenja i nečovječnog postupanja.)

DEI piše da je Evropska komisija ova prioriet označila izvršenim.

– Poduzeti koraci su uključivali odluku Ustavnog suda BiH o ukidanju smrtne kazne iz Ustava RS iz 2019. godine, te usvajanje u avgustu 2023. godine izmjena i dopuna Zakona o Ombudsmanu za ljudska prava kojim je određeno da ova institucija vrši funkciju nacionalnog preventivnog mehanizma za sprečavanje mučenja i zlostavljanja –  objašnjavaju iz DEI.

I EU potvrđuje da je ovaj prioritet ispunjen.

Ustavni sud BiH je u oktobru 2019. godine ukinuo upućivanje na smrtnu kaznu u Ustavu Republike Srpske. Parlamentarna skupština je u augustu 2023. godine izmijenila i dopunila Zakon o ombudsmanu za ljudska prava kojim je određeno da ova institucija vrši funkciju nacionalnog preventivnog mehanizma za sprečavanje mučenja i zlostavljanja, što je međunarodna obaveza BiH. Ključni prioritet je ispunjen stoji u izvještaju.

11/14. Osigurati poticajno okruženje za civilno društvo, osobito poštujući europske standarde o slobodi udruživanja i slobodi okupljanja.

Iz DEI kažu da je u novembru 2022. godine usvojen Akcioni plan za provođenje inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast.

EU u izvještaju piše da je, iako je ukupni pravni i regulatorni okvir uglavnom u skladu s propisima EU, “Republika Srpska  usvojila nacrt zakona kojim se organizacije civilnog društva označavaju kao „strani agenti” koji bi, ako bude usvoji,  predstavljao još jedan veliki korak unazad”.

Sloboda, mediji, novinari

12/14. Zajamčiti slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno putem (a) osiguravanja odgovarajućeg sudskog praćenja slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim djelatnicima i (b) osiguravanja financijske održivosti sustava javnog emitiranja. (Korak koji treba preduzeti je garantovati slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno putem osiguranja odgovarajućeg sudskog procesuiranja predmeta prijetnji i upotrebe nasilja nad novinarima i medijskim radnicima )

Iz DEI kažu da je za slobodu izražavanja, medija i zaštita novinara uspostavljena radna grupa za pripremu prednacrta zakona o elektronskim komunikacijama u BiH i prednacrta zakona o elektronskim medijima u BiH.

EU pak zapaža da i dalje postoji zabrinutost zbog političkog pritiska, zastrašivanja i prijetnji novinarima.

– Republika Srpska je u julu 2023. godine ponovo uvela krivične kazne za klevetu, sa nesrazmjernim ograničenjima koja ozbiljno utiču na slobodu izražavanja i medija i predstavljaju veliki korak unazad. Nije poduzeta nijedna radnja kako bi se osigurala finansijska održivost sistema javnih RTV servisa –  stoji u izvještaju.

13/14. Poboljšati zaštitu i uključivanje ranjivih grupa, posebno osoba s invaliditetom, djece, LGBTI osoba, pripadnika romske zajednice, pritvorenika, migranata i tražitelja azila, kao i raseljenih osoba i izbjeglica u skladu s ciljem potpunog provođenja Aneksa VII Daytonskog mirovnog sporazuma.

Iz DEI kažu da je usvojen Akcioni plan za unapređenje ljudskih prava i osnovnih sloboda LGBT osoba u BiH za period 2021.-2024. godine, zatim Akcioni plana BiH za društvenu inkluziju Roma i Romkinja za period 2021–2025., te dokument Mapiranje odgovora na govor mržnje u BiH. Određen broj aktivnosti poduzet je i na nivou entiteta.

Iz EU primjećuju da se Povorka ponosa održavaju redovno od 2020. godine.

Akcioni plan o pravima LGBTIQ osoba usvojen je u julu 2022. godine i ostaje da se provede. Dalje treba rješavati pitanje zaštite i uključivanja osoba koje pripadaju ranjivim grupama  pišu iz EU.

14/14. Završiti neophodne korake u reformi javne uprave s ciljem unapređenja sveukupnog funkcionisanja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe i koordiniranim pristupom u kreiranju politika u cijeloj državi.

Iz DEI podsjećaju da su  usvojene strategije reforme javne uprave i upravljanja javnim financijama, novi Zakon o slobodnom pristupu informacijama na nivou institucija BiH, te je potpisana Zajednička platforme o načelima i načinu implementacije reforme javne uprave u BiH.

Iz EU potvrđuju da svi nivoi vlasti provode akcioni plan za reformu javne uprave (RJU), sveobuhvatnu cjelodržavnu strategiju upravljanja javnim finansijama i pojedinačne vlastite strategije upravljanja javnim finansijama.

– Parlamentarna skupština je u augustu 2023. godine usvojila Zakon o slobodi pristupa informacijama u cilju poboljšanja proaktivnog objelodanjivanja informacija i transparentnosti institucija na državnom nivou. Državnu službu treba profesionalizirati i depolitizirati, posebno usvajanjem izmjena i dopuna zakona o državnoj službi. Ostaje da se osigura koordinirani cjelodržavni pristup kreiranju politika stoji u izvještaju EU o napretku BiH u 2023. godini

Podsjećanja radi, Ugovora o Stabilizaciji i priduživanju Bosne i Hercegovine je stupio na snagu u junu 2015. godine, u februaru 2016. BiH je podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji, u decembru 2016. dobila Upitnik za mišljenje Komisije, u februaru 2018. predala, potom u junu 2016. dobila dodatna pitanja, u februaru 2019. odgovorila i na njih.

U decembru 2022. BiH je dobila status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.

 

Prethodna vijest

GACKO Umjesto zgrade za mlade parove rekonstruisali grijanje i grade pijacu

Naredna vijest

Kako je odbornik Nešićeve stranke s Pala dobio posao u Nešićevom ministarstvu?