Vlada FBiH sa 15 KM spašava privredu, dok radnici gube posao: Poslana sam kući, vjerovatno ću na biro

Koronavirus do sada je odnio nekoliko hiljada života, ali će posljedice osjetiti se i nakon prolaska pandemije, posebno u privrednom sektoru. I dok Vlada Republike Sprske (RS) je najavila prolongiranje uplata poreza do kraja šestog mjeseca za privredne subjekte koji trpe najveću štetu, Federalna vlada mijenja dopune Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak. Ipak, kako tvrde poslodavci, otpuštanja su nezaobilazna, dok su dosadašnje mjere Vlade FBiH sramotne.

Naša sagovornica K.B. je jedna od hiljade radnica u Kantonu Sarajevu u turističkom sektoru, koja je poslana kući, te će vjerovatno ostati bez posla.

– Pošto je firma u turističkom sektoru morali smo je zatvoriti do kraja ove pandemije. Jedan dio radnika je poslan na biro, a drugi dio dežura zbog nekoliko stalnih gostiju koji su tu. Imali smo isplaniran sektor prodaje, sve smo prodali, svaki krevet u naredna dva mjeseca i u roku od jednog dana i sve je otkazano. To su veliki gubici za jednu firmu – pojašnava ona.

Kaže da su prije proglašenja pandemije koronavirusa sav novac uložili u novi projekat, ne očekujući ovakav ishod. Banka nije izašla u susret direktoru ove kompanije, koji je tražio ‘grace period’ za ratu kredita da bi mogao zadržati radnike.

– Dostavili smo dopis s apelom za pomoć kako bi se mogla uraditi neka kompenzacija za radnike, kako bi mogli da se oslobodimo plaćanja troškova za radnike kako bi ih mogli zadržati. Nosila sam te dopise na nekoliko adresa i znam da su protokolisane, međutim, sve ovo što smo čuli to je vezano za javni sektor. Nema nikakvog pomena za privatni sektor. Prva odluka koja je bila donesena jeste za javni sektor, a 90 posto države je privatni sektor – kaže ona.

Turizam i ugostiteljstvo su prvi na udaru, zaključuje ona.

15 KM neće pomoći privedi

Ministrica finansija FBIH Jelka Milićević pojasnila je nedavno da se predložene mjere odnose na ublažavanje posljedica na privredu, a drugi dio na reprogramiranje kreditnih obaveza pravnih i fizičkih osoba i formiranje povoljnih kreditnih linija za tekuće poslovanje.

Na primjer, dopune će podrazumjevati da će obveznici koji obavljaju obrtničke i njima srodne djelatnosti sami bez upošljavanja drugih osoba, umjesto sadašnjih 70 KM poreza na dohodak u paušalu plaćati 35 KM, obveznici koji obavljaju stare i tradicionalne zanate umjesto 30 KM plaćat će ovu obavezu 15 KM, obveznici koji obavljaju prijevoz putnika samo jednim prevoznim sredstvom umjesto 50 KM plaćat će 25 KM, a obveznici koji obavljaju prijevoz tereta jednim prijevoznim sredstvom nosivosti do osam tona umjesto 80 KM plaćat će 40 KM poreza na dohodak putem paušala, dok će obveznici koji obavljaju djelatnost trgovine na malo osobnim radom izvan prodavnice umjesto 70 KM plaćati 35 KM.

– Vlada FBiH je navela da se porez na dohodak obrtnika koji zapošljavaju jednog radnika može smanjiti sa 30 na 15 KM. Koja je to mjera koja će pomoći privredi sa tih 15 KM? Mjere koje je do sada dala Vlada su ponižavajuće. Molim vas, nemojte nam ovako više pomagati, to je naša poruka. Pustite nas da se sami potopimo, ..- rekao je za Interview.ba Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.

 

On navodi kako će, nažalost, puno radnika ostati bez posla u našoj zemlji, te se nadležni neće „moći hvaliti sa zapošljavanjima jer će to potopiti privredu“.

– A u međuvremenu su uredno dali obavijest svim korisnicima budžetskim da se ne sekiraju za svoje plate. Oni će sjediti i raditi od kuće te dobivati plate. Privatni sektor nije zaštićen – poručuje on.

Predviđa da će bh. ekonomija i bez pomoći Federalne vlade biti u velikim problemima, ali da bez pomoći, očekuju ih još veći.

Stanje više sile, a ne politička prepucavanja

Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić za Interview.ba je rekla da je problem u našoj zemlji blokiran rad državnih institucija i neusvojen budžet.

– Primarno je odblokirati rad državnih institucija, ne blokirati koješta. Ovo je sada stanje više sile, vanredno, a ne glupa politička prepucavanja. Ovdje je u pitanju život čoveka i zabole me briga i uvo jesu li strani  ili domaći članovi Ustavnog suda i kakav će Izborni zakon biti, u ovom momentu – poručuje ona.

Navodi da, kada se odblokira rad institucija, može se analizirati šta uraditi sa PDV-om.

– Da li se može hitnim merama reći odlaganje plaćanja PDV-a ili samo onaj koji naplati, može da plati ne po obračunu, nego po naplaćenoj vrednosti. Možemo onda pričati i sa stranim kreditorima da se, kao što sam ja apelovala na komercijalne banke pa vidim i ostali, da odgode ili stave moratorij na otplatu kredita i za stanovništvo i privredu na nekoliko meseci jer plata dolazi u pitanje – predlaže ona.

Sljedeći korak išao bi sa stranim kreditorima kako bi stavili moratorij jedno vrijeme da bi se stvorila bolja situacija, posebno u pitanju zdravstva.

– Mi smo zdravstvo godinama urušavali pa se setili da nam treba kada je stanje opasnosti – navodi Cenić.

Kaže kako se i svaka investicija mora stimulisati.

– Banke su visoko likvidne, one dva puta više sredstava drže u Centralnoj banci nego što je propisano, tako da sredstava ima, nije tačno da ih nema i da je potrebno donositi neka posebna pravila – kaže ona.

Pojašnjava i kako se mora djelovati na agregatnu ponudu i agregatnu tražnju.

– Ponudu da se poslodavcima omogući da mogu isplaćivati plate i u momentima kada ne rade, dakle, ili formirati fond da to budu sredstva iz budžeta bez velikih administrativnih ili teških procedura, gde ćemo se svi zaraziti hodajući po šalterima ili prolongirati plaćanje da bi mogli sa postojećim sredstvima nešto da urade – pojasnila je.Tvrdi da su upravo plate osnov za agregatnu potražnju.

– Nema korišćenja ovog stanja da se mućki otpuštaju ljudi ili šalju na prinudne odmore, a ako se i šalje, mora imati primanja jer bez njih ne može preživeti virus, ni pandemiju niti bilo šta uraditi. Tog radnika treba sačuvati jer otvorit će se granice, a onda će tek da bude stambedo preko granica ako ova vlast ne učini ništa – smatra ona.

Kaže da je osnov svega politička stabilnost.

– To što banke imaju mnogo više sredstava znači da nije bilo zahteva za investiranje da bi kreditirali i to pokazuje da politička nestabilnost diktira neizvesnost. Politička stabilnost je osnov da ljudi imaju izvesnost da će imati primanja, sve to doprinosi i stabilnosti i ekonomskom manjem padu, barem da se pad ublaži – zaključila je.

Susjedne zemlje sa konkretnim mjerama

Smailbegović navodi i kako su susjedne zemlje imale vrlo konkretne mjere.

– Od moratorija na plaćanje kredita do odloženog plaćanja doprinosa, poreza… Nismo bogata zemlja, ali pogledajte, Danska pokriva 73 posto plate radnika. Ljudi sjede kući i ne mogu raditi – pojasnio je on.

Susjedna Hrvatska će tako kompanijama koje su u problemima omogućiti tromjesečni moratorij na plaćanje poreza na dobit, dohodak i doprinose, a bude li trebalo, ta će se mjera produžiti na još tri mjeseca.

Nakon što se situacija normalizira, plaćanje zamrznutih javnih davanja državi protegnut će se u iduća 24 mjeseca. Državna razvojna banka i prateće državne agencije obvezali su se da će osigurati nove kreditne linije, takozvane korona-kredite s 0,5 posto do 1 posto kamate, reprograme postojećih kredita, a osigurat će se i veća protočnost sredstava koja stižu iz financijskih fondova.

Nove kreditne linije iznose oko 1,2 milijarde kuna. Jedna od mjera je raniji povrat poreza.

Kada je riječ o mjerama iz područja zapošljavanja, prijave za novčanu pomoć počet će se primati od ponedjeljka, ali, da bi se osigurao novac za čuvanje postojeće zaposlenosti, Zavod za zapošljavanje privremeno će obustaviti financiranje samozapošljavanja, što je jedna od najpopularnijih mjera.

Narodna banka Srbije proglasila je zastoj u otplati kredita (moratorijum) usred zdravstvene krize izazvane koronavirusom, a pravo na privremeno odlaganje plaćanja rata imat će fizička lica, poljoprivrednici, preduzetnici i privredni subjekti koji to zatraže. Kako navode, zastoj u otplati obaveza ne može biti kraći od 90 dana, odnosno od trajanja vanrednog stanja koje je uvedeno zbog pandemije, tokom kojih dužnici neće biti u obavezi da otplaćuje svoje obaveze po osnovu kredita ili lizinga.

Neke od mjera koje je Udruženje poslodavaca FBiH predložilo su formiranje kriznog štaba na nivou Udruženja poslodavaca i privrednih komora te kompenzacionog fonda u kojem će se iskoristiti sredstva iz budžeta, kao i moratorij ili prolongiranje za jedan period vraćanja kredita bankama, kako privrednih subjekata, tako i radnika, jer svi uposlenici imaju kredite.

– Način postoji, ali mora postojati volja da se to riješi. Ja trenutno vidim odsustvo volje i želje da se bilo šta uradi, nažalost – zaključio je on.

(Ines Sandžaktarević, Interview.ba)

 

 

 

 

Prethodna vijest

Radončić: U BiH od 9. do 16. marta ušle 81.142 osobe

Naredna vijest

Otkazano takmičenje za pjesmu Eurovizije za 2020