Marševi u Sarajevu, Tuzli, Mostaru, Banja Luci… sa zajedničkom porukom: Država koja se ne miješa odobrava nasilje
Piše: Ekipa Interview.ba
Osmi mart je u Sarajevu obilježe nprotestnim maršem pod sloganom “Sigurnost žena je javna obaveza“, kojeg su organizirale neformalne grupe aktivistkinja i aktivista iz Bosne i Hercegovine.
Problem nasilja nad ženama esklalira, zato i raste potreba za snažnijom institucionalnom reakcijom, te istovremeno i važnost kontinuirane borbe za očuvanje i unapređenje ženskih prava.
Jadranka Miličević iz Fondacija CURE navela je kako je javno okupljanje jedini način da se skrene pažnja na ono što su uradile za žene naše prethodnice.
– A kako nismo zadovoljne trenutnim položajem žena ovo je i danas jedini način da skrenemo pažnju predstavnika institucija, predstavnika vlasti, građanki i građana. Svi trebamo biti na protestu, jer svi smo svi na neki način ugroženi zbog porasta nasilja – navela je Miličević.
Ne slavimo, obilježavamo
Žene u Bosni i Hercegovini su u proteklim godina ostvarile neke napretke, kada je riječ o zakonima koji se odnose na borbu protiv rodno zasnovanog nasilja. Ali, zakon je jedno, primjena nešto drugo.
– Žene u BiH napravile su mnogo pretpostavki kada je riječ o zakonskom regulisanju rodno zasnovanog nasilja, ali ono što ide presporo su otpori koji dolaze iz institucija. Čini mi se da unutra također ima nasilništva i onih koji odgađaju primjenu zakona – navela je aktivistica Besima Borić.
Ona je dodala da je zato neophodno istrajavati u borbi za prava žena te da osmomartovski marš predstavlja podsjećanje na stvarne vrijednosti ovog datuma.
– Mi ne slavimo 8. mart, mi ga obilježavamo. Obilježavamo dostignuća i početke borbe žena za radna i socijalna prava, ali i podsjećamo da su ta dostignuća uvijek u riziku i da ih je potrebno stalno braniti – naglasila je Borić.
Sistemski pristup
Novinarka i aktivistica Rubina Čengić zato je naglasila kako prevencija nasilja nad ženama nije dovoljna sama po sebi već iza nje treba stajati sistemski pristup tom problemu.
Istaknula je i kako u Bosni i Hercegovini, bez obzira o kojem nivou vlasti je riječ, ne postoji čak ni zvanična evidencija o broju slučajeva nasilja, femicida ili pokušaja femicida.
Posebno je upozorila i na nedovoljna izdvajanja za sigurne kuće te na izostanak preventivnih mjera.
– Sigurne kuće su zapravo posljednja karika u lancu zaštite. Prije njih bi trebalo postojati niz mjera – od prevencije kroz obrazovanje, rada s nasilnicima, savjetovališta i različitih oblika pomoći ženama žrtvama nasilja. O tim koracima se gotovo uopće ne govori – kazala je Čengić.
U fokusu ovogodišnjeg Marša bila je sigurnost i organizatori su poručili da je cilj podsjetiti javnost i institucije da je sigurnost žena pitanje javne odgovornosti te da je neophodno sistemski raditi na prevenciji nasilja i zaštiti žrtava.
Život u stalnom strahu
Protestni marš održan je i u Tuzli, a centralna poruka bila je da je sigurnost žena javna obaveza, a država koja se ne miješa odobrava nasilje.
– Iako zakoni postoje, femicid je prepoznat kao krivično djelo, a postoje i mjere zaštite, žene i dalje bivaju ubijene čak i nakon što su prijavile nasilje. Kada institucije ne djeluju odmah i efikasno, zaštita postaje samo privid. Svaka ignorisana prijava i svako prebacivanje odgovornosti dodatno ohrabruju nasilje – naveli su organizatori.
Istakli su da rodno zasnovano nasilje ne podrazumijeva samo fizičke napade. Ono uključuje i prijetnje, kontrolu, ekonomsku zavisnost i život u stalnom strahu.
– Ravnopravnost bez sigurnosti ne postoji. Sigurnost žena je obaveza države. Zato smo izašli na ulice Tuzle – za život bez nasilja, za institucije koje štite i za odgovornost za svako nepostupanje – poručeno je iz Tuzle.
Banjaluka na ulicama
U Banja Luci je Osmomartovski marš održan pod sloganom “Ne gušite nam ni prava ni pluća”.
Advokatica Dragana Stanković rekla je da institucije gotovo ništa ne preduzimaju kako bi se riješio problem zagađenja vazduha u Banjoj Luci.
– Država ne preduzima skoro pa ništa po pitanju otklanjanja zagađenja vazduha – rekla je Stanković.
Navela je da su se na prvi poziv za marš javile brojne majke i žene, jer su upravo one često najviše uključene u brigu o zdravlju porodice.
Mostarke ne šute
„Mostarke ne šute“ naziv je protestne šetnje koja je održana u gradu na Neretvi s ciljem ukazivanja na femicid, nasilje i položaj žena u društvu.
Učesnice i učesnici protestne šetnje okupili su se u Parku narodnih heroja, nakon čega su prodefilirali mostarskim ulicama, šaljući poruku protiv nasilja nad ženama, diskriminacije i nedovoljne zastupljenosti žena u društvenom, kulturnom i političkom životu Mostara, Hercegovine i Bosne i Hercegovine.
Ifeta Ćesir Škoro iz Inicijative građanki i građana Mostara istaknula je kako uprkos više od sto godina borbe za ženska prava još uvijek postoji prostor za napredak.
– Danas govorimo u vrlo teškim okolnostima, gledajući i globalno, a situacija u BiH također nije jednostavna. Stoga ne možemo ovaj 8. mart provoditi u veselju. Ovo nije vrijeme za slavlje. Danas je vrijeme da govorimo o ženama koje su marginalizirane, o ženama izbjeglicama, migrantkinjama, ženama s invaliditetom. Možemo govoriti o ženama u politici, ali i o ženama koje imaju vrlo loše radne uslove – kazala je Ćesir Škoro.
Ona je istakla kako su žene u većini profesija slabije plaćene od muškaraca, a postoji percepcija da svi imaju iste mogućnosti u stvarnosti pokazuje suprotno.
Alma Pelo Zagorčić iz Inicijative građanki i građana Mostar istaknula je kako se na današnji dan treba prisjetiti žena iz prošlosti koje su podigle svoj glas, pokrenule promjene i izborile za prava koja žene danas uživaju.
– Današnja šetnja nije samo za žene iz prošlosti, već i za žene koje danas žive i rade, kao i za sve one koje dolaze iza nas – poručila je.
