Šta zapravo donosi satelitski internet i zašto bi mogao biti važan za škole, sela, privredu i digitalnu sigurnost zemlje
Piše: R. I.
Bosna i Hercegovina uskoro bi trebala dobiti novu mogućnost pristupa brzom internetu – Starlink, satelitski internet servis kompanije SpaceX, trebao bi početi pružati usluge korisnicima u BiH za nekoliko dana ili sedmica, nakon završetka preostalih procedura s domaćim institucijama.
Najavu je danas potvrdio ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto nakon sastanka s direktoricom Starlinka za globalno licenciranje i aktivaciju tržišta Rebeccom Slick Hunter.
Dolazak Starlinka važan je prije svega zato što se ne oslanja na klasičnu telekomunikacijsku infrastrukturu. Umjesto optičkog ili bakarnog kabla do korisničkog objekta, veza se ostvaruje preko mreže satelita u niskoj Zemljinoj orbiti. Korisnik na zemlji ima Starlink antenu, odnosno terminal, koji komunicira sa satelitima, a terminal je povezan s Wi-Fi ruterom preko kojeg se na internet priključuju računari, telefoni, televizori i drugi uređaji.
Starlink, dakle, ne znači da će cijela BiH odjednom dobiti bolji internet. Njegova najveća vrijednost može biti tamo gdje je izgradnja klasične infrastrukture spora, skupa ili tehnički zahtjevna – u udaljenim selima, planinskim područjima i mjestima u kojima građani trenutno imaju ograničen izbor kvalitetnih širokopojasnih veza.
Internet tamo gdje kabl teško dolazi
Upravo je pristup internetu u ruralnim i udaljenim područjima jedan od razloga zbog kojih satelitski internet ima poseban značaj.
Svjetska banka upozorava da BiH i dalje ima neiskorišten potencijal digitalnog povezivanja, uz probleme koji se odnose na infrastrukturu, regulaciju i digitalne vještine. U jednom od svojih analiza navodi se da nedostaci telekomunikacijske infrastrukture i ulaganja ograničavaju kvalitet i širenje novih tehnologija.
Starlink može djelimično zaobići upravo taj problem „posljednjeg kilometra“. Nije potrebno do svakog udaljenog doma dovesti kablovsku mrežu. Potrebno je postaviti terminal koji ima relativno otvoren pogled prema nebu i osigurati napajanje električnom energijom.
To, međutim, ne znači da satelitski internet treba posmatrati kao zamjenu za optičku infrastrukturu. Tamo gdje postoji kvalitetna optička mreža, ona će i dalje biti važna osnova digitalne infrastrukture. Starlink prije svega može biti dodatna infrastruktura i alternativa za područja u kojima druge opcije nisu dovoljno dostupne.
Šta to znači za običnog korisnika?
Korisnik će za korištenje Starlinka trebati odgovarajući terminal, napajanje i Wi-Fi ruter, odnosno opremu koju Starlink isporučuje u svom kompletu. Standardni sistem uključuje antenu, postolje, ruter i potrebne kablove. Antena koristi elektronski upravljanu faznu rešetku i namijenjena je automatskom ili softverski potpomognutom usmjeravanju prema mreži satelita.
Postavljanje je relativno jednostavno, ali postoji jedan važan uslov: antena mora imati što otvoreniji pogled prema nebu. Drveće, zgrade, stubovi ili druge prepreke mogu izazvati prekide veze. Starlinkova aplikacija ima alat koji korisniku pomaže da provjeri postoje li prepreke na mjestu na kojem želi postaviti terminal.
Drugim riječima, nije dovoljno kupiti antenu i staviti je bilo gdje na balkon.
Nakon instalacije korisnik preko rutera dobija Wi-Fi mrežu, a na nju može priključiti računare, telefone i druge uređaje. Starlink navodi da je standardni sistem namijenjen svakodnevnom korištenju interneta, uključujući videopozive, streaming i online rad.
Cijene opreme i mjesečnih paketa za BiH još nisu objavljene, a iz Starlinka je najavljeno da će više informacija o uslovima korištenja biti dostupno u narednom periodu.
Škole bi mogle biti jedan od najvažnijih testova
Posebno zanimljiv dio najave odnosi se na škole.
Forto je rekao da postoji mogućnost saradnje sa Starlinkom na povezivanju škola širokopojasnim internetom tamo gdje je to najpotrebnije i gdje infrastruktura još nije razvijena.
Ako bi se takav model sistemski proveo, korist ne bi bila samo u tome da učenici imaju „brži internet“.
Internet u školi danas je infrastruktura za mnogo više od surfanja. Omogućava pristup digitalnim udžbenicima i bazama znanja, online kursevima, videolekcijama, edukativnim platformama, alatima umjetne inteligencije, komunikaciji s drugim školama i institucijama, kao i različitim servisima javne uprave.
Tu se otvara i pitanje digitalne pismenosti.
Digitalno pismena osoba nije samo osoba koja zna koristiti telefon ili otvoriti društvenu mrežu. Digitalna pismenost podrazumijeva sposobnost da se internet koristi za učenje, rad, komunikaciju, pristup javnim uslugama i informacijama, ali i da korisnik zna prepoznati dezinformacije, zaštititi svoje podatke i sigurno koristiti digitalne servise.
Starlink sam po sebi ne stvara digitalno pismene građane. Ali bez pouzdane internet veze teško je razvijati digitalne vještine tamo gdje učenici, nastavnici, građani ili mala preduzeća nemaju jednak pristup digitalnim alatima.
Može li Starlink povećati digitalnu uključenost?
Može – ali pod određenim uslovima.
Podaci Svjetske banke pokazuju da je internet već važan dio svakodnevnog života građana BiH: Global Findex za 2024. godinu prati korištenje interneta za obrazovanje, pristup informacijama, traženje posla, korištenje državnih usluga, online kupovinu i druge aktivnosti.
Problem, međutim, nije samo u tome ima li neko internet ili nema. Važni su i kvalitet veze, cijena, dostupnost uređaja i znanje potrebno da se internet koristi za nešto više od društvenih mreža.
Zato bi Starlink mogao biti jedan od alata za smanjivanje digitalnog jaza između urbanih i udaljenih područja – posebno ako bude korišten za povezivanje škola, zdravstvenih ustanova, javnih službi i domaćinstava u područjima u kojima druge tehnologije teško dolaze.
Važan i za rad na daljinu i mala preduzeća
Za stanovnike udaljenih područja kvalitetna internet veza više nije samo pitanje komfora.
Ona može značiti mogućnost rada od kuće, online sastanaka, poslovanja s klijentima iz drugih gradova i država, pristupa bankarskim i javnim servisima, online prodaje, razvoja turizma ili pokretanja malog digitalnog biznisa.
To je posebno značajno za mjesta u kojima fizička udaljenost od većih centara predstavlja prepreku za poslovanje.
Seosko domaćinstvo koje razvija turizam, mali proizvođač koji prodaje proizvode putem interneta, freelancer koji radi za kompaniju u inostranstvu ili ljekar koji treba stabilnu vezu za komunikaciju sa zdravstvenim ustanovama – svi oni zavise od kvalitetne digitalne infrastrukture.
A šta je sa sigurnošću?
Ovdje treba napraviti važnu razliku.
Starlink nije automatski sigurniji internet samo zato što je satelitski. Kao i kod drugih internet veza, korisnik i dalje mora koristiti jake lozinke, ažurirati uređaje, zaštititi Wi-Fi mrežu i voditi računa o phishingu, krađi podataka i drugim cyber prijetnjama.
Ali satelitska veza može imati značaj za otpornost komunikacijske infrastrukture.
Ako je određeno područje pogođeno poplavom, požarom, snježnim nevremenom, klizištem ili drugim događajem koji ošteti lokalnu telekomunikacijsku infrastrukturu, alternativna veza koja ne zavisi od iste mreže može biti dragocjena za komunikaciju.
To je posebno važno za službe spašavanja, lokalne vlasti, zdravstvene ustanove i druge organizacije koje moraju komunicirati i kada dio klasične infrastrukture ne radi.
Upravo je mogućnost korištenja Starlinka za brzi odgovor u slučaju prirodnih nepogoda ranije navedena i kao jedno od područja potencijalne saradnje između BiH i Starlinka, zajedno s e-upravom i unapređenjem zdravstvenih usluga.
Ni satelitski internet nije bez ograničenja
Starlink nije čarobno rješenje za sve probleme bh. interneta.
Za rad mu je potrebna električna energija, a terminal mora imati odgovarajući pogled prema nebu. Velike prepreke mogu uzrokovati prekide, dok vrlo jaka kiša ili vjetar mogu privremeno uticati na kvalitet veze. Starlink navodi da je oprema projektovana za različite vremenske uslove i da antena ima funkciju topljenja snijega, ali da ekstremne vremenske prilike ipak mogu uticati na rad.
Tu je i pitanje cijene.
Za domaćinstvo u velikom gradu koje već ima kvalitetnu optičku vezu Starlink možda neće predstavljati istu vrijednost kao za porodicu u udaljenom planinskom selu koja trenutno ima vrlo ograničene mogućnosti pristupa internetu. Zato će konačna cijena opreme i pretplate u BiH biti jedan od ključnih faktora koji će odrediti koliko će usluga zaista biti dostupna građanima.
Starlink kao prilika, ali ne i zamjena za državnu digitalnu politiku
Dolazak Starlinka u BiH može otvoriti novo poglavlje u pristupu internetu, ali istovremeno pokazuje koliko je pitanje digitalne infrastrukture šire od jednog privatnog tehnološkog servisa.
Za stvarnu digitalnu transformaciju potrebni su dostupni i kvalitetni internet, digitalno obrazovanje, e-uprava, sigurnost podataka, zaštita privatnosti, dostupni uređaji i građani koji znaju koristiti tehnologiju.
Starlink može riješiti jedan dio problema – kako dovesti internet do korisnika tamo gdje je klasična infrastruktura teško dostupna.
Ali šta će građani s tim internetom moći uraditi zavisit će od mnogo šireg sistema.
Ako se iskoristi za povezivanje škola, zdravstvenih ustanova, lokalnih zajednica, privrede i udaljenih domaćinstava, njegova vrijednost za BiH neće biti samo u tome što će još jedan provajder nuditi internet.
Prava vrijednost bit će u tome da mjesto u kojem neko živi sve manje određuje kakav pristup znanju, obrazovanju, poslu, javnim uslugama i informacijama može imati.
