Na vrhu kompenzacijskih lista za državni i Federalni parlament brojna poznata politička imena. Šta zapravo znači kompenzacijski mandat, zašto postoji, ko od njega ima koristi i šta birač treba znati prije nego što zaokruži političku stranku?
Piše: R. I.
U Službenom glasniku Bosne i Hercegovine objavljene su kompenzacijske liste političkih stranaka i koalicija za Opće izbore 2026. godine. Na njima se nalaze brojna poznata imena bh. politike – od aktuelnih i bivših parlamentaraca do stranačkih funkcionera i političara koji će upravo kroz ovu vrstu liste pokušati doći do mandata.
Na državnom nivou među nositeljima su, između ostalih, Sabina Ćudić iz Naše stranke, Saša Magazinović iz SDP-a, Denis Zvizdić iz NiP-a, Dženan Đonlagić iz DF-a, Džemal Smajić iz Stranke za BiH, Šerif Špago i Melika Mahmutbegović iz SDA, Borjana Krišto i Marina Pendeš iz HDZ-a BiH, kao i druga poznata politička imena.
Na listama za Parlament Federacije BiH također su brojni aktuelni ili prepoznatljivi političari – među njima Lidija Bradara, Admir Čavalić, Elzina Pirić, Lana Prlić, Miralem Galijašević, Komšićev savjetnik Ferid Mušić, Elmir Duvnjak i drugi.
Ali šta zapravo znači činjenica da se neko nalazi na kompenzacijskoj listi? I još važnije – šta to znači za birača?
Nije „rezervna lista“
U najjednostavnijem objašnjenju, kompenzacijski mandati postoje kako bi se ukupna raspodjela poslaničkih mjesta između političkih stranaka približila broju glasova koje su stranke dobile na području entiteta.
Dakle, birač glasa za politički subjekt, a nakon prebrojavanja glasova mandati se ne raspoređuju samo prema rezultatima u pojedinačnim izbornim jedinicama.
Postoji i drugi nivo raspodjele – kompenzacija.
Izborni zakon BiH propisuje da u raspodjeli kompenzacijskih mandata mogu učestvovati političke stranke i koalicije koje su osvojile više od tri posto važećih glasova na području entiteta za koji je kompenzacijska lista sačinjena. Nakon toga se izračunava koliko bi ukupno mandata određena politička opcija trebala dobiti, a od tog broja oduzimaju se mandati koje je već osvojila u izbornim jedinicama. Ono što preostane jeste broj kompenzacijskih mandata.
Drugim riječima, kompenzacijski mandat je svojevrsno izravnavanje rezultata.
Ako je stranka na području entiteta dobila dovoljno glasova da joj, prema ukupnom rezultatu, pripadne više mandata nego što ih je osvojila kroz pojedinačne izborne jedinice, razlika se može nadoknaditi kompenzacijskim mandatima.
Nije poklon kandiadatu, ali…
Zamislimo da je neka stranka dobila veliki broj glasova širom Federacije BiH, ali ti glasovi nisu bili dovoljno koncentrirani u pojedinačnim izbornim jedinicama da bi osvojila dovoljan broj direktnih mandata.
Bez kompenzacijskih mandata moglo bi se dogoditi da stranka dobije značajan broj glasova, ali manje zastupničkih mjesta nego što bi joj pripadalo s obzirom na ukupnu podršku.
Kompenzacijski sistem pokušava ublažiti taj nesrazmjer.
Zato je važno razumjeti jednu stvar: kompenzacijski mandat nije „poklon“ kandidatu.
Mandat najprije mora osvojiti politička stranka ili koalicija. Tek nakon toga se taj mandat dodjeljuje kandidatu sa kompenzacijske liste.
Iskusni političari
Tu dolazimo do najvažnijeg dijela. Birač na dan izbora ne glasa tako da posebno bira „kompenzacijskog kandidata“. On glasa za političku stranku, koaliciju ili kandidata u okviru izbornog sistema koji važi za određeni nivo vlasti. Kompenzacijska lista djeluje nakon glasanja, kada se utvrdi koliko je mandata pripalo političkom subjektu.
Prema Izbornom zakonu, kompenzacijski mandati političke stranke ili koalicije dodjeljuju se kandidatima koji nisu izabrani s liste, i to redom od vrha kompenzacijske liste prema dolje, sve dok se ne raspodijele svi osvojeni kompenzacijski mandati ili dok se lista ne iscrpi.
To znači da ime na vrhu kompenzacijske liste može biti politički veoma važno.
Ako njegova stranka osvoji jedan kompenzacijski mandat, upravo će prvi kandidat na toj listi dobiti mandat, pod uslovima propisanim Izbornim zakonom. Ako osvoji dva, mandat ide prvom i drugom kandidatu, i tako dalje.
Zato se oko vrha kompenzacijskih lista često nalaze vrlo iskusni političari.
Zašto stranke na vrh stavljaju poznata imena?
Odgovor je jednostavan: zato što kompenzacijska lista može biti veoma realan put do parlamenta.
Stranka koja očekuje da bi mogla osvojiti jedan ili više kompenzacijskih mandata ima interes da na vrh liste postavi osobu kojoj želi osigurati poslaničko mjesto.
Zato se na ovim listama mogu pojaviti ljudi koji su već bili zastupnici, ministri, predsjednici stranaka, nositelji važnih funkcija ili osobe s velikim političkim iskustvom.
Za političke partije kompenzacijska lista tako ima još jednu funkciju: omogućava im da u parlament uvedu određene ljude čak i kada oni nisu među kandidatima koji bi, kroz pojedinačne izborne jedinice, najlakše osvojili mandat.
To nije skriveni mehanizam. Naprotiv, zakonom je predviđen i javno poznat.
Ali je biračima često nedovoljno objašnjen.
Izjednačen rezultat
Zato što treba kompenzirati – odnosno izjednačiti – rezultat raspodjele mandata.
Izborni sistem BiH koristi više izračuna za raspodjelu mandata. U pojedinačnim izbornim jedinicama mandati se raspoređuju prema utvrđenoj formuli, dok se kompenzacijski mandati raspoređuju na nivou entiteta prema posebnom postupku iz Izbornog zakona.
To je posebno važno u složenom izbornom sistemu Bosne i Hercegovine, gdje se mandati raspoređuju na više nivoa i kroz različite izborne jedinice.
Kompenzacijski mandati zato nisu specifičnost pojedinačne stranke. To je dio izbornog sistema.
Šta je korist za političke stranke?
Za stranke je korist očigledna. Kompenzacijski sistem omogućava da se dio mandata dodijeli na osnovu ukupne podrške koju politički subjekt dobije na području entiteta, a ne samo na osnovu toga gdje je ta podrška bila teritorijalno koncentrirana. To je posebno važno za stranke koje imaju relativno ravnomjernu podršku širom entiteta, ali nemaju dovoljno snažan rezultat u pojedinačnim izbornim jedinicama.
Kompenzacijski mandati mogu, dakle, značiti razliku između toga da određena politička opcija dobije određeni broj mjesta u parlamentu – ili da ostane bez dijela zastupnika koji bi joj pripadao prema ukupnoj izbornoj podršci.
Ali šta to znači za birača?
Znači da glas za političku stranku može imati širi učinak nego što birač vidi na prvi pogled. Birač možda prepoznaje kandidate na redovnoj listi u svojoj izbornoj jedinici.
Ali njegov glas istovremeno doprinosi ukupnom rezultatu političkog subjekta na području relevantnog entiteta.
Ako stranka osvoji dovoljno glasova i dobije kompenzacijske mandate, tada se oni dodjeljuju kandidatima koji se nalaze na posebnoj kompenzacijskoj listi. Drugim riječima: birač ne zaokružuje direktno kompenzacijski mandat, ali svojim glasom može doprinijeti tome da taj mandat bude osvojen.
A ko će ga dobiti? To u velikoj mjeri određuje redoslijed na kompenzacijskoj listi.
Zato bi birači trebali znati ko se nalazi na njenom vrhu.
Tu postoji važna razlika u odnosu na ono što birači često očekuju od preferencijalnog glasanja.
Kompenzacijski mandati se, prema Izbornom zakonu, dodjeljuju kandidatima od vrha kompenzacijske liste prema dolje. Dakle, nije riječ o tome da će birač pojedinačnim označavanjem kandidata na toj listi poslije izbora sam odlučiti ko dobija kompenzacijski mandat.
Zato je redoslijed koji politička stranka napravi prije izbora izuzetno važan. Ako stranka osvoji jedan kompenzacijski mandat, presudan je prvi kandidat. Ako osvoji dva, presudni su prvi i drugi. Ako osvoji tri, gledaju se prva tri kandidata.
Političke strategije
Ovogodišnje kompenzacijske liste pokazuju da stranke ovaj instrument shvataju vrlo ozbiljno.
Na njihovim vrhovima nalaze se političari koji već imaju parlamentarnu ili izvršnu funkciju, kao i ljudi s dugim političkim stažom. To otvara i pitanje političke strategije.
Da li stranka kompenzacijsku listu koristi da u parlament uvede stručnije ili iskusnije ljude koji možda nemaju dovoljno snažnu lokalnu bazu? Ili se ona koristi da se mandat osigura stranačkim favoritima? Odgovor će zavisiti od stranke do stranke.
Sam mehanizam nije ni dobar ni loš – on je način raspodjele mandata propisan Izbornim zakonom.
Ali način na koji ga političke partije koriste govori mnogo o njihovoj unutrašnjoj politici.
Za birača bi zato bilo pogrešno da na dan izbora gleda samo imena kandidata koje vidi u svojoj izbornoj jedinici.
Treba znati i kakav je ukupni izborni sistem. Treba znati koje stranke imaju kompenzacijske liste. Treba znati ko je na njihovom vrhu.
I treba znati da glas za određenu političku opciju može, nakon svih izbornih preračuna, dovesti do mandata osobe koju birač možda nije ni primijetio tokom kampanje u svojoj izbornoj jedinici.
Centralna izborna komisija BiH je za Opće izbore 2026. posebno objavila proceduru podnošenja kandidatskih lista za kompenzacijske mandate, a liste su nakon provjere i certificiranja objavljene kao dio izbornog procesa.
Zato bi kompenzacijske liste trebalo posmatrati kao važan dio izborne ponude, a ne kao tehnički dodatak koji postoji negdje u pozadini.
Jer izbori se ne završavaju samo pitanjem: „Za koga ćete glasati?“
Za birača je jednako važno znati: „Kome moj glas, kroz cijeli sistem raspodjele mandata, može otvoriti vrata parlamenta?“
A ovogodišnje liste pokazuju da bi odgovor na to pitanje mogao biti posebno zanimljiv.
