POPLAVE SU BILE PRIJE 20 MJESECI: Sjenka sumnje nad novom istragom o smrti 19 osoba u Donjoj Jablanici

Ono što je u septembru prošle godine u Tužilaštvu Hercegovačko-neretvanskog kantona opisivano kao “istraga u završnoj fazi”, u samo nekoliko mjeseci doživjelo je potpuni preokret. Odluka da se prvobitna istraga poništi donesena je u martu ove godine, čime je predmet faktički počeo ispočetka

Piše: Milorad MILOJEVIĆ

Istraga o smrti 19 ljudi u Donjoj Jablanici, tokom razornih poplava u Bosni i Hercegovini, u oktobru 2024. godine, našla se na ozbiljnoj prekretnici nakon što je, zbog utvrđenih proceduralnih nepravilnosti, cijeli postupak vraćen na početak.

Ono što je u septembru prošle godine u Tužilaštvu Hercegovačko-neretvanskog kantona opisivano kao “istraga u završnoj fazi”, u samo nekoliko mjeseci doživjelo je potpuni preokret.

Odluka da se prvobitna istraga poništi donesena je u martu ove godine, čime je predmet faktički počeo ispočetka.

Istragu sada vodi Posebni odjel za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala (POSKOK) Tužilaštva Federacije BiH, koji mora ponavljati ključne dokazne radnje, navodi Radio Slobodna Evropa.

Takav razvoj događaja, upozoravaju pravni stručnjaci, otvara pitanja o sudbini cijelog postupka.

Šta kažu u Tužilaštvu Federacije BiH?

U Tužilaštvu Federacije BiH ne žele govoriti o tome kakve su “procesne nepravilnosti” utvrđene tokom ranije istrage. Za RSE kažu da je to pitanje za Tužilaštvo HNK, koje je u martu donijelo odluku da se prvobitna istraga “stavi van snage” i vrati u prethodni postupak.

To je bio uslov da POSKOK odmah krene sa novom istragom.

Iz Federalnog tužilaštva naglašavaju da je novo pokretanje postupka prvenstveno usmjereno na “zakonito prikupljanje i provjeru dokaza”, te da će se dio ranijih istražnih radnji morati ponoviti kako bi imali “procesnu valjanost”.

Istovremeno, u toku su i nove istražne aktivnosti, a svi dosad prikupljeni materijali prolaze ponovnu analizu.

– Svi dokazi koji se nezakonito pribave faktički su dokazi koji se više ne mogu koristiti u daljem postupku. Šta će se od postojećeg materijala moći iskoristiti, a šta neće, i koje će se radnje morati ponoviti, to je sada predmet analize. Neke radnje će se sigurno ponoviti, dok su neke nove već poduzete, a sve do sada prikupljene informacije moraju biti ponovo provjerene. Kreće se, faktički, od samog početka, samo u znatno težim okolnostima – rekla je za Radio Slobodna Evropa portparolka Federalnog tužilaštva Nina Hadžihajdarević.

Iako je nova istraga otvorena u martu, nema naznaka kada bi mogla biti okončana.

Teško je dati procjenu koliko će istraga trajati, ali će svakako biti završena u razumnom roku. Riječ je o prioritetnom predmetu i na njemu se intenzivno radi – navode iz Tužilaštva.

Koje su osobe obuhvaćene istragom, u Tužilaštvu Federacije nisu željeli govoriti.

Prvobitnom istragom, kojom je rukovodilo Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona, bili su obuhvaćeni firma “Sani” i još četiri fizičke osobe.

Istraživana je zloupotreba položaja, izazivanje teških slučajeva opšte opasnosti, onečišćenje životne sredine i nesavjestan rad u službi.

Pravni stručnjaci: Nezakoniti dokazi mogu ugroziti cijeli predmet

Za pravne stručnjake problem može predstavljati ukoliko se pokaže da su pojedini dokazi u ranijoj istrazi pribavljeni na nezakonit način.

Advokat Kadrija Kolić ističe da u takvim situacijama nije riječ samo o produženju postupka, već i o potencijalnom urušavanju same istrage.

Ako su osnovne činjenice na kojima se zasniva istraga pribavljene nezakonito, postoji opasnost da se cijeli predmet dovede u pitanje – upozorio je Kolić u izjavi za Radio Slobodna Evropa.

On pojašnjava da ukoliko su problemi nastali u proceduri pribavljanja nalaza i mišljenja vještaka, takvi nedostaci se mogu otkloniti novim, zakonitim naredbama i ponovljenim vještačenjima. Međutim, ako su sporni osnovni dokazi i činjenice, posljedice mogu biti znatno teže i dugotrajnije.

Ako su napravljeni propusti, određene radnje će se morati ponoviti. Ne treba očekivati da će se postupak završiti prije godinu dana, a moguće je da potraje i duže. Samo za ponovno pribavljanje određenih nalaza i mišljenja moglo bi biti potrebno najmanje godinu dana – naveo je Kolić.

On dodaje i da se u praksi rijetko dešava da neko snosi odgovornost za ovakve propuste.

Advokat Asim Crnalić, nekadašnji član Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, poručuje da su eventualne greške u ranijoj istrazi u predmetu, u kojem je život izgubilo 19 ljudi, neprihvatljive i ozbiljno zabrinjavajuće.

Prošlo je previše vremena da bi se tek sada utvrđivalo da su postojale procesne pogreške. Moje je stajalište da sa dovoljno ozbiljnosti nije razmatran taj slučaj – kazao je.

Ipak, naglašava da bez uvida u konkretne propuste nije moguće sa sigurnošću reći koliko će oni uticati na dokazivanje krivnje.

Teško je bilo kakvo stajalište izreći o onome što nemate uvid u to koja se pogreška dogodila. Tako da, principijelno, to bi moglo imati štete za dokazivanje krivnje, ali ne mora značiti. Dakle ja se u ovome trenutku ne mogu izjasniti o tome, da li takve pogreške imaju utjecaj na dokazivanje – naveo je Crnalić.

Život nakon tragedije i ‘razočarenje’ u pravdu

Dok pravni stručnjaci ukazuju na moguće rizike za tok i ishod postupka, za porodice stradalih istraga znači više od toga, jer od njenog ishoda zavisi da li će biti pravosudnog epiloga.

Dženan Imamović u poplavama je izgubio devet članova porodice. Nakon što je obnovio kuću, vratio se u Donju Jablanicu.

Ovo je moja babovina. Zato sam se odlučio vratiti. Iskoristio sam pomoć što sam dobio, obnovio kuću. Radim pomalo, evo skoro sam vratio i baštu u neko stanje, skoro kao prije nesreće. Okolo su i dalje ružne slike ruševina – kaže Imamović.

'Moj komšiluk je izginuo': Dženan iz Donje Jablanice
Imamović: Ovo je moja babovina, zato sam se odlučio vratiti

Ističe kako nema osjećaja da bi pravda mogla biti zadovoljena.

Sve ide sporo. Ljudi su razočarani i u sudstvo i u državu. Nema nekih pravih informacija da čovjek bude zadovoljan. Sve se odvija mimo nas, nama niko ništa i ne govori oko istrage, saznajemo sve kao i vi, preko televizije – kaže.

Imamović smatra da se odgovornost ne može tražiti samo u posljednjim događajima, već u godinama koje su prethodile tragediji.

Treba gledati sve, godinama prije nesreće, ko je dao dozvole, ko je kontrolisao radove, gdje su bile inspekcije. To nije nastalo preko noći – navodi.

U noći 4. oktobra 2024. godine, obilne padavine izazvale su bujične poplave i odrone koji su zatrpali Donju Jablanicu, pri čemu je poginulo 19 ljudi.

U isto vrijeme, na području susjednog Konjica stradalo je još osam osoba, čime je ukupan broj žrtava u tim poplavama dostigao 27.