Mostarski muftija Dedović ne libi se govoriti otvoreno o politici, sarajevski muftija Grabus zagovara evropski identitet muslimana, Malkić slovi kao čuvar tradicionalne institucionalne linije
Piše: R. I.
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini u septembru će birati novog poglavara nakon što je dosadašnjem reisu-lulemi Huseinu Kavazoviću istekao mandat.
Podsjećamo, nekadašnji tuzlanski muftija, reis Kavazović je na funkciji lidera IZ u BiH 14 godina.
O njegovoj vladavini zajednicom koja ima veliki utjecaj među Bošnjacima ne samo u Bosni i Hercegovini već i u Hrvatskoj, Sloveniji i Sandžaku, odnosno Srbiji vladaju različiti stavovi.
S jedne strane govori se lideru vjerske zajednice, koji je napravio veću distancu prema politici, strankama i političarima nego njegov prethodnih Mustafa Cerić. S druge strane prigovara mu se da je Islamska zajednica, unatoč deklarativnom distanciranju od politike, često djelovala kao važan politički akter.
Tek dolazi vrijeme detaljnije analize Kavazovićevog mandata, no, činjenica je da će, baš kao i rad svih uglednih i utjecajnih ličnosti njegov mandat biti analiziran na najmanje dva načina.
Politika – najosjetljivija tačka mandata
Za jedne je reis Kavazović gradio, prije svega, sliku “institucionalnog reisa”. To znači da je, za razliku od nekih ranijih perioda kada je pozicija reisa bila snažnije vezana za ličnu harizmu ili političke sukobe, njegov pristup uglavnom bio usmjeren na stabilnost Rijaseta, očuvanje hijerarhije Islamske zajednice i jedinstvo njenih struktura.
Jedan od najvažnijih elemenata njegovog javnog djelovanja bio je odnos prema genocidu u Srebrenici i kulturi pamćenja. Istovremeno, njegovi kritičari će reći da je Islamska zajednica tokom njegovog mandata mogla snažnije otvoriti pitanja socijalne pravde, siromaštva, korupcije i svakodnevnih problema građana.
Zamjera mu se nedovoljno suočavanje o pitanjima položaja žena u IZ, transparentnosti finansiranja i upravljanja vakufskom imovinom, odgovornosti vjerskih službenika, odnosu prema mladima koji odlaze iz BiH, modernizaciji vjerskog obrazovanja.
Posebno je vidljivo da reis Kavazović tokom dva mandata nije snažno govorio o pitanjima koja muče BiH, korupciji, siromaštvu, nasilju u porodici, zloupotrebi vjere u političke svrhe. Ne računamo sporadične, prigodničarske govore ili netaktičnu, štetnu i nepotrebnu potrebu da presudu bivšem premijeru FBiH Fadilu Novaliću (inače obojica potiču iz Gradačca i bliski su prijatelji) prokomentira riječima:
– Sud je rekao svoje o slučaju Novalić i to je sada sudska presuda. Poznajući Novalića nekoliko decenija, teško mi je prihvatiti tu kvalifikaciju. Smatram da je stradao nevin čovjek – rekao je reis Kavazović.
Najosjetljivija tačka njegovo mandata, sigurno je odnos prema politici. Iako se trudio održati određenu distancu od dnevne politike, funkcija reisa u Bosni i Hercegovini gotovo neminovno ima političku dimenziju, pa su njegove izjave o o državnosti BiH, položaju Bošnjaka, povratnicima i odnosima u regiji često tumačene kao sama politika. Jedni su ga zbog toga vidjeli kao čuvara nacionalnih interesa Bošnjaka i Bosne i Hercegovine, dok su drugi smatrali da vjerski autoritet treba biti manje uključen u javne političke rasprave.
Najvažnije pitanje
Posebno se raspravljalo o njegovim govorima u dijaspori i obraćanjima bošnjačkim zajednicama u kojima je koristio jezik “ugroženosti”, “opasnosti” i historijske traume. Njegovi branioci su tvrdili da je govorio iz perspektive iskustva genocida, rata i diskriminacije Bošnjaka, dok su kritičari upozoravali da vjerski lider mora biti posebno oprezan jer njegove riječi imaju veću težinu i mogu produbiti podjele.
Njegov javni stil bio je drugačiji od nekih ranijih vjerskih autoriteta: manje temperamentan, više diplomatski, sa naglaskom na smiren govor. Njegove pristalice to vide kao dostojanstvo i državnički stil. Kritičari ponekad kao nedostatak odlučnijeg javnog angažmana.
No, ostavština reisa Kavazovića sa sobom ostavlja najvažnije pitanje – da li je uspio modernizirati Islamsku zajednicu za novo vrijeme ili je prije svega sačuvao postojeći model?
Vjerovatno će odgovor biti kombinacija oba.
Dedović, Grabus, Malkić
Kavazović je na poziciji reis ul-uleme proveo dva sedmogodišnja mandata i prema ustavu Islamske zajednice više se ne može kandidirati. Tako su u aprilu raspisani izbori za novog reisa, a odlučivat će se između tri kandidata.
Među njima je i kandidat mostarskog muftijstva – muftija Salem Dedović, za kojeg se smatra da se ne libi komentirati politiku i političko stanje u Mostaru.
Bošnjacima je nedavno poručio da moraju čuvati zajedništvo i svijest o tome koliko je važno da budu čvrsti i stabilni, jer tek tada Hercegovina i svaki Bošnjak, u bilo kojem njezinom dijelu, mogu biti sigurni.
– Ovo nije vrijeme sitnih interesa i podjela radi komadića vlasti. Ako dopustimo da budemo potisnuti na položaj naroda drugog ili trećeg reda, tada vlast više neće imati nikakvog smisla – kazao je muftija Dedović na skupu u istočnoj Hercegovini, na obilježavanju obljetnice zločina počinjenih nad Bošnjacima na tome području.
Muftija Nedžad Grabus kandidat je sarajevskog muftijstva. U islamskim krugovima prepoznat je kao jedan od najizraženijih zagovornika evropskog identiteta muslimana, njegov pristup je bliži ideji da vjerski autoritet treba biti most između zajednica, a ne samo predstavnik vlastitog kolektiva.
Njegova biografija je više vezana za univerzitet, knjige, prevođenje i teološki rad nego za političke izjave. To može biti prednost, ali i mana jer njegovi kritičari ističu da intelektualni i diplomatski stil muftije Grabusa ponekad može djelovati udaljeno od problema običnih ljudi: siromaštva, odlaska mladih, korupcije ili krize povjerenja u institucije.
Treći kandidat je direktor Uprave za vjerske poslove pri poglavarstvu IZ-a Mensur Malkić, koji, tvrde poznavatelji prilika, predstavlja drugačiji tip mogućeg reisa, kojega se posmatra kao hafiza, imama, pedagoga i čuvara tradicionalne institucionalne linije. Zato kritičari pitaju je li takav profil prilagođen vremenu u kojem reis mora biti i javni lider. Jer, uvjereni su, danas reis nije samo vjerski autoritet, mora imati iskustva u javnoj diplomatiji, međureligijskom prostoru.
Kritičari zato ističu da bi Malkićev izbor značio nastavak Kavazovićevog institucionalnog kursa, bez većeg zaokreta.
Dan D
No, sve će se znati 5. septembra, na dan izbora, a prema Pravilniku IZ-a koji regulira izbor reisa, kandidat za tu poziciju može biti istaknuti islamski učenjak (alim) sa srednjim ili visokim islamskim obrazovanjem.
Drugi je uvjet da je obavljao dužnost u Islamskoj zajednici najmanje 15 godina, a treći da je svojim ponašanjem stekao opći ugled i povjerenje pripadnika i članova Islamske zajednice.
Kandidat za reisa ne može biti osoba mlađa od 40 godina, niti se za tu poziciju može natjecati žena. Reisом postaje kandidat koji dobije većinu glasova ad hoc izbornog tijela, a njegove članove imenuje sabor IZ-a.
