Korištenjem mape građani mogu odabrati određeni grad ili područje te pregledati koji su projekti u toku, koji su obećani, završeni ili nikada nisu započeti. Platforma objedinjuje podatke o javnoj potrošnji, realizaciji obećanja, razini otvorenosti institucija te eventualnim nepravilnostima u upravljanju javnim sredstvima
Piše: R. I.
“Mapa fanatomskih projekata u Tuzlanskom kantonu”, interaktivna platforma koje je nastala kroz istraživanje Fondacije INFOHOUSE i portala Interview.ba, a uz podršku EU, predstavljena je u Tuzli uz zanimljivu diskusiju i zaključke o upravljanju javnim investicijama i budžetskim sredstvima.
Kako je istaknuto nije riječ samo o pregledu nedovršenih ili nikad započetih projekata, već o svojevrsnoj digitalnoj arhiv političkih obećanja, institucionalnog nemara i višegodišnjeg trošenja javnog novca bez ozbiljne odgovornosti.
A odgovornost i transparentnost bili su najvažniji pri odabiru ovog projekta, kazala je koordinatorica Senka Kurt.
Dodala je da se u mnogim slučajevima zapravo projekti iniciraju, pretvaraju u ideju, plan ili predstavljaju u budžet samo da bi se nakon toga mogli crtati tenderi, presjecati vrpce, od toga praviti medijski PR. A nakon toga scenarij gotovo isti – nova vlast, dokumentacija koja nestane, novi tender, nove pare, a građanima opet obećanja.
A građanima (opet) obećanja
Zato upravo ova Mapa treba da otvori niz pitanja, ne samo za politiku, građane, već tužiteljstva, revizije i parlamente: gdje je završio novac građana?
– Što je sa autoputem Tuzla–Orašje? Šta je sa vrelovodima? Šta je sa sportskim dvoranama, klizištima, vodovodima, vrtićima? Šta je sa Termoelektranom Tuzla– pitala je Kurt, podsjećajući da se vlasti godinama mijenjaju, ali praksa ostaje ista, nova obećanja, novi milioni i isti nedovršeni projekti.
Simbol institucionalne paralize
Posebno je simptomatičan primjer zgrade Vlade Tuzlanskog kantona koja je zapaljena tijekom prosvjeda 2014. godine.
Više od desetljeća kasnije, taj objekt ostaje simbol institucionalne paralize. U zemlji u kojoj političari svakodnevno govore o „razvoju“, „investicijama“ i „europskom putu“, jedna od najvažnijih zgrada u kantonu stoji kao spomenik neefikasnosti. Ili možda nečemu mnogo ozbiljnijem.
Jer kada projekti godinama gutaju budžetski, a zapravo naš novac bez rezultata, kada se sredstva kontinuirano izdvajaju, a radovi ne završavaju, teško je više govoriti samo o nesposobnosti. Posebno kada, kako tvrde istraživači, za pojedine projekte više ne postoji ni osnovna dokumentacija.
Skadar na Bojani u Kalesiji
Na to je tokom diskusije “Gdje nestaju javni projekti i kako unaprijediti nadzor nad javnim investicijama” upozorila i jedna od istraživačica u projektu, novinarka Anisa Mahmutović.
Konkretno je navela primjer Urgentnog centra pri Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla. Projekt je još 2021. godine javno predstavljen uz procjene milionskih ulaganja. Građanima je tada ponuđena poznata politička scenografija, velike najave, ozbiljne brojke i obećanje modernog zdravstvenog centra. Međutim, nekoliko godina kasnije, ispostavlja se da je od svega ostala uglavnom medijska prezentacija.
– Novoformirana komisija nije pronašla nijedan dokument koji se odnosi na projekte najavljivane prethodnih pet godina – kazala je Mahmutović.
Da budemo još otvoreniji, projekat koji “vrijedi” nekoliko miliona, a koji je predstavljen javnosti pravo je Potemkinovo selo, nije postojao ni u administrativnom smislu. Nije postojao trag. Nije postojao glavni projekt. Nije postojala realizacija. Ali su postojale najave, strategije i procjene ulaganja od desetaka miliona maraka. I naravno, fotografije sa konferencija.
Da ne govorimo i o sportskoj dvorani u Kalesiji, koja se gradi gotovo 18 godina. Svake godine izdvajaju se nova sredstva, raspisuju tenderi i najavljuje završetak radova. Građani uredno slušaju ista obećanja, samo sa različitim imenima političara iza govornice.
U međuvremenu, novac nestaje u beskonačnim „fazama realizacije“.
– Nitko ne odgovara, a što je najgore, nitko ni ne pita gdje ta sredstva nestaju i kako se tope – upozorila je Mahmutović.
Politička (ne) odgovornost
A zapravo je to i najvažnije pitanje. Jer niko ne odgovara, ne propituje se politička odgovornost, moguća zloupotreba javnog novca, što se ne pozivaju na odgovornost ni bivši, ni sadašnji, što se obećanja i onako lako zaboravljaju.
Od svega je najgore, upozorio je Zlatko Ledić, voditelj Podcasta Radion, jedan od sudionika u diskusiji što bez obzira na sve i danas svjedočimo zlupotrebama javnog novca, bez obzira na medijske pritiske, tekstove, kritike,
– Ti projekti i dalje gutaju pare bez ikakvog efekta i što je najgore bez ikakve krivične odgovornosti – dodao je Ledić.
Zakrpljena rupa – povijesni uspjeh
Na žalost, živimo u društvu u kojem se svaka rupa na cesti pred izbore predstavlja kao povijesni uspjeh, pa je možda najveći problem upravo to što su građani prestali očekivati da projekti budu završeni.
Javna diskusija pokazala je da pitanje fantomskih projekata nije samo pitanje pojedinačnih slučajeva ili administrativnih problema, nego svojevrsne kontinuirane anomalije u korištenju budžetskih sredstava i upravljanju javnim investicijama.
Građanski nadzor
Učesnici/e su tokom diskusije otvorili mnogo šira pitanja: transparentnost javne potrošnje, institucionalne odgovornosti, dostupnosti informacija, ulozi medija, ali i ulozi građana u nadzoru nad projektima koji se finansiraju javnim sredstvima.
– Transparentnost ne smije ostati formalna kategorija, nego mora značiti stvarno dostupne i razumljive informacije o tome gdje odlazi javni novac i u kojoj fazi se nalaze projekti od javnog interesa. No, bez kontinuiranog pritiska javnosti, medija i civilnog društva mnogi od ovih projekata ostaju izvan fokusa nakon početnih najava – istaknuto je.
Čulo se i kako je naglašena potreba za jačanjem političke odgovornosti nosilaca javnih funkcija kada
projekti finansirani javnim sredstvima ostanu nedovršeni, prekinuti ili bez jasnih rezultata.
– Javnost mora imati jasne informacije o tome ko donosi odluke, ko upravlja projektima i ko snosi odgovornost za kašnjenja, nepravilnosti ili neuspješno trošenje javnog novca – jedan je od zaključaka diskusije.
Pored političke odgovornosti, tokom diskusije je naglašena i važnost institucionalne i krivično- pravne odgovornosti u slučajevima kada postoje indicije o zloupotrebi javnih sredstava, nesavjesnom radu ili drugim oblicima nezakonitog postupanja. Istaknuto je da nadležni organi za provođenje zakona i pravosudne institucije trebaju pravovremeno reagovati i uključiti se u slučajevima gdje postoje osnovi sumnje na zloupotrebe ili nepravilnosti u realizaciji javnih projekata.
Učesnici su također ukazali na potrebu snažnijeg i kontinuiranog institucionalnog nadzora nad realizacijom javnih investicija, ne samo u fazi planiranja i najave projekata, nego i tokom njihove implementacije i nakon utroška sredstava.
Jednostavan alat
Upravo zato ovakve inicijative i alati poput „Mape fantomskih projekata“ mogu imati važnu ulogu u jačanju građanskog nadzora, transparentnosti i ukupne javne odgovornosti u upravljanju javnim sredstvima.
Interaktivna platforma pod nazivom „TK: Mapa fantomskih projekata“, dostupna na portalu Interview.ba, (https://interview.ba/mapa/) a koja korisnicima omogućava jednostavan uvid u stanje infrastrukturnih projekata na području Tuzlanskog kantona.
Korištenjem mape građani mogu odabrati određeni grad ili područje te pregledati koji su projekti u toku, koji su obećani, završeni ili nikada nisu započeti. Platforma objedinjuje podatke o javnoj potrošnji, realizaciji obećanja, razini otvorenosti institucija te eventualnim nepravilnostima u upravljanju javnim sredstvima.
Pored originalnih autorskih tekstova, u okviru projekta analizirani su i već objavljeni medijski sadržaji, uključujući i tekstove brojnih bh. portala, s posebnim fokusom na nezavršene infrastrukturne projekte financirane javnim sredstvima.
