Ruska invazija na Ukrajinu prijeti globalnom snabdijevanju plinom, ali i hranom, no, stručnjaci kažu da je sve moguće izbjeći pravovremenom re(akcijom)
Piše: Interview.ba
Zaustavi li Rusija snabdjijevanje plinom Europi kako bi joj uzvratila za sankcije, Stari kontinent bi ipak trebao preživjeti sljedeću zimu.
Ali to neće biti ni lako ni jeftino, zaključak je izvještaja, koji je oviih dana objavio Bruegel, trust mozgova sa sjedištem u Bruxellesu, koji je upozorio da se hitno moraju napraviti pripreme za potpuni prekid dotoka ruskog plina u Europu.
– Ako je EU spremna platiti, trebalo bi biti moguće zamijeniti ruski plin već za sljedeću zimu bez uništenja gospodarske aktivnosti, smrzavanja ljudi ili prekida opskrbe električnom energijom – kažu Bruegelovi istraživači.
Oni napominju da to istovremeno znači i mijenjanje zakona, brdo novaca i donošenje nekih teških odluka.
Zahvaljujući rekordnom uvozu prirodnog plina iz zemalja poput Sjedinjenih Država posljednjih mjeseci, Europa bi trebala izdržati ljeto bez većih problema, čak i ako Rusija prestane s isporukama plina.
Jedna od država koja se najviše oslanja na plin iz Rusije je Njemačka kojoj polovina prirodnog plina dolazi iz te zemlje. Još u većim problemima bi bila Poljska koja 80 posto plina dobiva iz Rusije. Nju u stopu slijede Austrija, Mađarska, Slovenija i Slovačka sa 60 posto.
– U slučaju da Putin zatvori slavinu, Europa će morati smanjiti potražnju za plinom za najmanje 400 teravat sati, ili oko 10 do 15 posto godišnje potražnje – dodaje Brugel.
Promjene politike
U izvještaju, kojeg prenosi CNN, piše kako je to moguće, ali će zahtijevati promjene politike. Neke opcije uključuju povećanje upotrebe alternativnih goriva kao što je ugljen, odgađanje postupnog gašenja nuklearnih elektrana ili smanjenje potražnje industrije.
Scenarij također pretpostavlja da EU “može nabaviti velike količine prirodnog plina, da sudionici na tržištu imaju dovoljne poticaje za kupnju i skladištenje plina po visokim cijenama i da se plin zatim nesmetano distribuira među zemljama.”
Veća upotreba ugljena posebno bi imala velike posljedice na klimu.
U izveštaju o klimi objavljenom u ponedjeljak, a koje je podržao UN, utvrđeno je da je globalno zatopljenje na putu da transformira život na Zemlji kakav poznajemo, s učincima koji su razorniji i rašireniji nego što su znanstvenici očekivali prije 20 godina.
Njemački kancelar Olaf Scholz, koji je prošle sedmice donio odluku o zaustavljanju certificiranja plinovoda Sjeverni tok 2 iz Rusije, tokom vikenda je najavio da će zemlja izgraditi dva nova taerminala prirodnog gasa.
– Moramo učiniti više kako bismo zaštitili snabdijevanje energijom naše zemlje – rekao je Scholz.
Njemačka navodno razmišlja hoće li produžiti život trima nuklearkama koje su ove godine planirali zatvoriti.
Drugo, ni malo manje važno pitanje je kako rat u Ukrajini utjecati na svjetsku opskrbu hranom.
Ruska invazija na Ukrajinu prijeti globalnoj opskrbi hranom, upozorio je u norveški proizvođač umjetnih gnojiva Yara International, dodavši da međunarodna zajednica mora smanjiti ovisnost o ruskim sirovinama za poljoprivredu.
I Ukrajina i Rusija velike su izvoznice nekoliko osnovnih prehrambenih proizvoda, pa tako zajedno čine više od 26 posto svjetskog izvoza pšenice, 19 posto svjetske ponude kukuruza i 80 posto svjetskog izvoza suncokretovog ulja.
Rusija također izvozi hranjive tvari potrebne usjevima, kao i prirodni plin, ključan za proizvodnju gnojiva na bazi dušika.
Europa u Rusiji nabavlja četvrtinu dušika, potaše i fosfata, priopćio je norveški proizvođač umjetnih gnojiva.
– S obzirom na neravnotežu geopolitičkih uvjeta, najveći izvori sirovina za europsku proizvodnju hrane podvrgnuti su ograničenjima, a kratkoročnih alternativa nema – upozorila je Yara u saopćenju.
Vrtoglavi rast cijena
Norveška tvrtka spada među najveće proizvođače gnojiva u svijetu, opskrbljuje ukrajinski poljoprivredni sektor i veliki je kupac ruskih sirovina, poput fosfata. Rusija istodobno opskrbljuje europske tvornice dušičnih gnojiva prirodnim plinom.
Izvršni direktor Svjetskog programa za hranu (WFP) David Beasley rekao je prošle sedmice da će rat u Ukrajini dramatično utjecati na sposobnost organizacije da dopre do 120 miliona ljudi koje hrani.
Troškovi hrane, goriva i dostave “vrtoglavo će skočiti” u uvjetima koje je Beasley u objavi na Twitteru opisao kao “apsolutnu katastrofu”.
Cijene pšenice u terminskim ugovorima s rokovima isporuke u sljedećim mjesecima poskočile su posljednjih dana zbog zabrinutosti da će ruska invazija na Ukrajinu i u idućem razdoblju ometati isporuke žitarica iz crnomorske regije.
– Jedna moguća posljedica bila bi da bi samo najprivilegiraniji dio svjetske populacije imao pristup dovoljnoj količini hrane – objavila je Yara.
Dodali su da bi visoke cijene možda kratkoročno donijele veću dobit, ali bi značile i neodrživ sistem hrane, što bi na duži rok dovelo do gladi i sukoba.
– Zato je ključno da se međunarodna zajednica udruži i da poradi na osiguravanju svjetske proizvodnje hrane i smanjenju ovisnosti o Rusiji, iako je broj alternativa trenutno ograničen – upozorila je norveška kompanija.
