Sarajevska čitaonica: Stvaranje političke javnosti Bošnjaka

Period dolaska Austo-ugarske vlasti u Bosnu i Hercegovinu je donio izazove za očuvanje kulture Bošnjaka. Veliki broj Muslimana nije poznavao ćirilično ni latinično pismo. Manje obrazovani su pisali arebicom, a begovci su se služili „begovskom ćirilicom“. Knjiga je bila izuzetno skupa i vrijedna u tom periodu i samo bogati sloj stanovništva je mogao da si je priušti. Obrazovani sloj Muslimana je iz Carigrada donio kulturu kiraethana odnosno čitaonica, te je time knjiga postala dostupna i manje imućnim slojevima stanovništva.

Sarajevska čitaonica, jedna od mnogih koje su osnovane u vrijeme austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini, osim prosvjetiteljske uloge je također bila i mjesto na kojem su se Bošnjaci okupljali i razmjenjivali svoja znanja, ali i vjerska i politička stajališta. Tiskarna „Bosanske pošte“je u Sarajevu 1888. godine nakon unesenih izmjena o vladinom nadzoru rada čitaonice u članu 26. i ispravki u članu 22. koje se odnose na djelokrug redovne glavne skupštine izdala Pravila „Sarajevske čitaonice“ odobrena 26.05.1988. godine, te potpisana od strane Administrativnog upravitelja zemaljske vlade Sauerwalda v.r. Pravila reguliraju naziv, organizaciju rada, finansiranje, obaveze i prava, te način ukidanja, ali prije svega cilj njenog osnivanja: „Čitaoničko družtvo sakuplja se sa ciljem, da razprostire prosvjetu, izobraženje, čovječnost i prijateljsko zabavljanje, sljedećim sredstvima: čitanjem političnih i poučno zabavnik dnevnika, znanstveno popularnih spisa i razprava, te priregjivanjem družtvenih i drugih poštenih igara, u koliko se poslednje u družtvenim prostorijama i bez obterećenja družtvene blagajne izvesti mogu.“

 

Sarajevski lis 25.7.1888. godine objavljuje vijest o otvaranju „Sarajevske čitaonice“:

„ – Muham. narod. čitaonica. Ovdanji muhamedovski prvaci pregli su odskora da osnuju za sebe u Sarajevu čitaoničko društvo i poduzeće je palo na plodno zemljište. Prošloga četvrtka sastala se prva skupština te je društvo ustanovljeno sa stanjem od 135 članova. Za predsjednika društva je izabrav gradonačelnik Mustafa beg Fadilpašić, za potrpedsjednika Nezir eff. Škalić, za blagajnika Vejsil eff. Svrzo, za nadzornika Mehmed eff. Rašidović, za knjižničara Nereddin eff. Hafizović a za tajnika Hilmi eff. Muhibić. U stalan odbor izabrani su gg. vladin savjetnik Hormann, Mehmed beg Kapetanović, Ibrahim beg Bašagić, Mehmed eff. Hulusi, Mahmud beg Fadilpašić i Hussein eff. Karabegović. Članovi društveni plaćaju 6 for. na godinu, a članovi utemeljitelji jednom za svakad 100 for. Da bi ovo čitaoničko društvo imalo svojega lokala, gradi mearif sanduk na Bendbaši naročitu zgradu za čitaonicu u istočnom štilu po planu g. Neimara Vancaša, koju će koncem augusta ustupiti čitaonici pod kiriju. Čitaonica će u toj kući imati svoj namještaj, svojega kafedžiju, a do godine će podići na Miljacku lijepu bašču uz čitaonicu. – Pozdravljamo ovu naprednu ustanovu i želimo joj da procvjeta.“

Sarajevsku čitaonicu gradio je Josip Vancaš na Bentbaši. Srušena je u Drugom svjetskom ratu, a nalazila se na početku ulice koja vodi od Vijećnice ka Darivi.

Arhiv/Bentbaša nekad

Podataka o fondu knjiga i štampe ove čitaonice nema. Nesporno je da je „Sarajevska čitaonica“, kao i mnoga druga udruženja nastala u tom periodu na području Bosne i Hercegovine, bila mjesto okupljališta, poput literarnih salona diljem Evrope u kojima se zametnula građanska javnost sa svojim atributima i kompetencijama, bila jedna od institucija koja je utjecala na očuvanje kulture Bošnjaka kao evropskog naroda, ali i formiranje i razvoj Bošnjačke političke javnosti. 

(Tahani Komarica, magistrant Fakulteta političkih nauka u Sarajevu)

Prethodna vijest

U Tuzlanskom kantonu peti dan bez novooboljelih od COVID-19

Naredna vijest

Sadiković: BiH nije smjela na ovaj način dočekati izvanrednu situaciju