SPENGAVANJE NA VRHU VLASTI: Optužnica protiv Nikšića i Isaka otvara pitanje političke odgovornosti

POSKOK podigao optužnicu protiv federalnog premijera, ministra unutrašnjih poslova i još pet osoba. Tužilaštvo traži zabranu obavljanja dužnosti Nikšiću i Isaku, dok Vojin Mijatović slučaj vidi kao nastavak političkog obračuna i od rukovodstva SDP-a zahtijeva javnu reakciju

Piše: R. I.

Slučaj „Spengavanje“, koji već duže vrijeme izaziva pažnju javnosti zbog navoda o političkom utjecaju na rad policijskih struktura u Federaciji BiH, dobio je novu i ozbiljniju dimenziju. Posebni odjel Federalnog tužilaštva za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala (POSKOK) podigao je optužnicu protiv federalnog premijera Nermina Nikšića, ministra unutrašnjih poslova Rame Isaka i još pet osoba.

Optužnica je podignuta zbog sumnje na udruživanje radi činjenja krivičnih djela, zloupotrebu položaja ili ovlaštenja i primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem. Nikšić, Isak, Vahidin Munjić, Muhamed Ohranović i Arijana Huseinović Ajanović terete se za više krivičnih djela, dok se Ervin Mušinović i Mirela Bubalo terete za trgovinu utjecajem.

Ipak, optužnica još nije potvrđena. O njoj će odlučivati Posebni odjel Vrhovnog suda FBiH, kojem je dostavljena na potvrđivanje.

Od imenovanja u FUP-u do zapošljavanja u BH Pošti

Prema navodima Tužilaštva, sporne aktivnosti odvijale su se od aprila 2023. do augusta 2024. godine na području Kantona Sarajevo i Mostara.

U središtu optužnice nalazi se način na koji je Vahidin Munjić dobio ovlaštenja za rukovođenje Federalnom upravom policije (FUP), kao i njihovo naknadno produžavanje. Tužilaštvo smatra da su Nermin Nikšić i Ramo Isak, koristeći svoje službene pozicije, učestvovali u predlaganju, donošenju i potpisivanju rješenja Vlade FBiH kojima je Munjiću omogućeno da rukovodi FUP-om, iako, prema tvrdnjama iz optužnice, nije ispunjavao zakonske uslove za tu poziciju.

Isaku se dodatno stavlja na teret da je u augustu 2024. godine Munjića rasporedio na mjesto načelnika Sektora kriminalističke policije FUP-a, čime mu je, prema optužnici, omogućeno da nastavi rukovoditi radom Federalne uprave policije sve do novembra 2025. godine.

Optužnica, međutim, ne obuhvata samo pitanje rukovođenja policijom.

Muhamed Ohranović, policijski službenik FUP-a, i Arijana Huseinović Ajanović, direktorica Ureda premijera FBiH, terete se da su posredovali u vezi s davanjem i produžavanjem Munjićevih ovlaštenja, ali i u postupku imenovanja njegovog rođaka za vršioca dužnosti izvršnog direktora za poštanski promet u Javnom preduzeću BH Pošta.

Munjiću se stavlja na teret da je podstrekavao Ohranovića, a preko njega i Huseinović Ajanović, da mu se produže ovlaštenja za rukovođenje FUP-om.

Mirela Bubalo i Ervin Mušinović terete se da su, koristeći službeni položaj i utjecaj, posredovali u zapošljavanju u Federalnoj upravi policije. Optužnica obuhvata i navode o unapređenjima unutar FUP-a, kao i neovlaštenom dostavljanju povjerljivih podataka o tužilačkim provjerama i istragama.

Tužilaštvo je za glavni pretres predložilo saslušanje više od 60 svjedoka i izvođenje preko 500 materijalnih dokaza. Broj predloženih dokaza i svjedoka ukazuje na obim postupka koji tek treba dobiti svoj sudski epilog.

Tužilaštvo traži zabranu obavljanja funkcija

Jedan od politički najznačajnijih dijelova optužnice odnosi se na prijedlog mjera zabrane za aktuelne funkcionere Vlade FBiH.

POSKOK je predložio da se Nerminu Nikšiću zabrani obavljanje dužnosti predsjednika Vlade FBiH, a Rami Isaku dužnosti federalnog ministra unutrašnjih poslova. Prijedlog obuhvata i zabranu obavljanja drugih službenih funkcija u okviru Vlade FBiH, odnosno rukovodećih poslova u organima izvršne vlasti Federacije.

Za Arijanu Huseinović Ajanović predloženo je produženje zabrane obavljanja službenih dužnosti u Vladi FBiH, a za Ervina Mušinovića zabrana obavljanja službenih funkcija u FUP-u i Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova.

U prvom saopćenju POSKOK je naveo i prijedlog oduzimanja predmeta od pojedinih osumnjičenih.

O eventualnim mjerama odlučivat će nadležni sud. Sam prijedlog Tužilaštva ne znači da su mjere već određene, kao što ni podizanje optužnice ne znači da je krivica optuženih dokazana.

Nikšić: Nijedna riječ onoga što mi se stavlja na teret nije istinita

Federalni premijer Nermin Nikšić odbacio je navode optužnice, tvrdeći da nijedna riječ onoga što mu se stavlja na teret nije istinita.

Kazao je da je za podizanje optužnice saznao iz medija te da je njegova odbrana još tokom istrage osporavala teze Tužilaštva o postojanju krivičnog djela i njegovoj odgovornosti.

Nikšić je posebno ukazao na činjenicu da je Kantonalno tužilaštvo Sarajevo ranije odlučilo da neće provoditi istragu, uz obrazloženje da prijavljeno djelo nije krivično djelo.

– Legitimno je pitati šta se u međuvremenu promijenilo – poručio je Nikšić, najavljujući da očekuje da se sve razjasni u zakonom propisanom postupku.

Istakao je da podržava rad POSKOK-a i da je i sam podržavao njegovo uspostavljanje, jer smatra da su Federaciji BiH potrebne snažne i nezavisne pravosudne institucije.

– Ne tražim nikakav poseban tretman, već zakonit i nepristrasan postupak, te odlučivanje isključivo na osnovu dokaza – istakao je Nikšić.

Njegova odbrana, dakle, osporava ne samo postojanje krivične odgovornosti nego i okolnosti koje su dovele do drugačijeg postupanja pravosudnih institucija u odnosu na raniju odluku Kantonalnog tužilaštva Sarajevo.

Mijatović: Ovo je samo početak

Dok Nikšić odbacuje optužbe, potpredsjednik SDP-a BiH Vojin Mijatović reagovao je na podizanje optužnice porukama koje ukazuju na dodatne političke tenzije unutar stranke.

Mijatović je povukao paralelu između optužnice protiv Nikšića i postupka koji se vodi protiv njega, tvrdeći da je riječ o istoj tužiteljici i, kako navodi, istoj matrici.

Kazao je da je na sjednici Glavnog odbora SDP-a ranije upozoravao na ono što se, prema njegovim tvrdnjama, događa, ali da tada nije naišao na razumijevanje.

– Rekao sam vam prije neki dan, ovo je samo početak, slijede i ostali, neće stati samo na meni i Nerminu – napisao je na društvenim mrežama.

Od rukovodstva SDP-a zatražio je da javno reaguje i obračuna se s osobama za koje tvrdi da stoje iza, kako ih naziva, političkih „pakovanja“, i unutar stranke i izvan nje.

– SDP BiH ako odmah ne krene u javni obračun s onima koji stoje iza ovih svih pakovanja, kako iz svojih redova tako i van, onda ne treba ni postojati – poručio je.

Pozvao je i na podnošenje krivičnih prijava Tužilaštvu BiH, kao i na prekid mogućnosti koalicije sa strankama koje je u svojoj objavi nazvao „zelenom ćacad“.

Mijatovićeve tvrdnje o političkoj pozadini postupaka za sada su njegove javne ocjene i nisu potvrđene činjenice. Ipak, njegova reakcija pokazuje da optužnica protiv premijera FBiH nije otvorila samo pravno pitanje nego i dodatni prostor za političke sukobe unutar SDP-a.

Test za pravosuđe, ali i za vlast

Slučaj „Spengavanje“ sada ulazi u novu fazu. Prvo će Posebni odjel Vrhovnog suda FBiH odlučivati o potvrđivanju optužnice i prijedlozima Tužilaštva, a nakon toga slijedi sudski postupak u kojem će se utvrđivati osnovanost optužbi i eventualna krivična odgovornost.

No, političke posljedice već su vidljive.

Optužnica obuhvata aktuelnog premijera Federacije BiH i ministra unutrašnjih poslova, odnosno dvije osobe koje se nalaze na vrhu izvršne vlasti i direktno su povezane s upravljanjem sigurnosnim sektorom. Navodi o načinu imenovanja rukovodstva FUP-a, posredovanju pri zapošljavanju i unapređenjima te dostavljanju povjerljivih informacija otvaraju pitanja koja nadilaze individualnu odgovornost optuženih.

U središtu je i pitanje odnosa politike i policijskih institucija: ko odlučuje o njihovom rukovođenju, pod kojim uslovima i u čijem interesu?

Odgovore na pitanje krivične odgovornosti dat će sud. Ali politička odgovornost za funkcionisanje institucija ne može se svesti samo na ishod jednog sudskog postupka.