Umjesto jasnog odgovora ko će voditi ministarstva i ko će donositi odluke, svjedočimo nizu pojedinačnih odluka koje su često objašnjene pravnim formalnostima, dok se političke posljedice tek naknadno otkrivaju
Piše: S. KURT
Izborni rezultati još nisu ni pretočeni u potpuno konstituisane parlamente, a već je počelo preslagivanje izvršne vlasti. Ministri, premijeri i drugi izabrani zvaničnici odlučuju ili su već preuzeli zastupničke mandate ili ih staviti u mirovanje kako bi ostali na funkcijama. lli razmišljaju o tome.
Iza formalnog pozivanja na Izborni zakon krije se i ozbiljna politička računica: ko će kontrolirati parlamente, ko birati delegate u domove naroda i ko će imati presudan utjecaj na formiranje novih vlada.
Tako je Bosna i Hercegovina ponovo u periodu političkog preslagivanja, u kojem se, kao i do sada, najviše pažnje posvećuje raspodjeli funkcija, a mnogo manje pitanju kako će institucije funkcionirati dok se nova vlast ne formira.
Još jučer je krenuo talas odluka aktuelnih ministara, doministara i drugih nositelja izvršnih funkcija koji su na nedavnim Općim izborima osvojili mandate u zakonodavnim tijelima.
Jedni se odriču ministarskih pozicija i odlaze u parlamente, drugi mandate stavljaju u mirovanje kako bi zadržali izvršne funkcije, dok se u pojedinim slučajevima odluke donose u skladu s političkim interesima stranaka i njihovim računicom oko budućeg sastava domova naroda.
Riječ je o situaciji koja je mnogo ozbiljnija od pojedinačnih kadrovskih promjena. U pitanju je funkcioniranje izvršne vlasti na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou, u trenutku kada bi institucije trebale osigurati kontinuitet rada, a ne postati dio nove političke trgovine.
Dvadeset jedan zahtjev za mirovanje i prve ostavke
Prema podacima koje je član Centralne izborne komisije BiH Suad Arnautović iznio 9. novembra, CIK je do tada zaprimio 21 zahtjev nositelja izvršnih funkcija za stavljanje osvojenih zastupničkih mandata u mirovanje. Među njima su četiri ministra u Vijeću ministara BiH, po jedan ministar u Vladi Federacije BiH i Vladi Republike Srpske, tri ministra u Vladi Srednjobosanskog kantona, dva u Vladi Kantona Sarajevo te po jedan u vladama Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog i Bosansko-podrinjskog kantona. Zahtjeve su podnijela i dva potpredsjednika Federacije BiH te pet gradonačelnika i načelnika.
Istovremeno su dvije osobe koje obavljaju izvršne funkcije u Vladi Unsko-sanskog kantona podnijele ostavke kako bi preuzele osvojene mandate. Četiri delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH također su podnijela ostavke zbog prelaska u Predstavnički dom državnog parlamenta. To su podaci prije isteka roka koji je CIK odredio za izjašnjavanje, 10. novembra u 16 sati. Konačan zbir i pojedinačne odluke svih funkcionera tek treba provjeriti.
Ovo je prvi put da se na ovakav način primjenjuju odredbe Izbornog zakona koje je visoki predstavnik nametnuo u martu 2024. godine. Njima je uređena situacija u kojoj izabrani zastupnik istovremeno obavlja izvršnu funkciju. Ako odluči ostati ministar ili na drugoj izvršnoj poziciji do imenovanja nasljednika, dužan je prihvatiti osvojeni mandat i zatražiti njegovo stavljanje u mirovanje. Na njegovo mjesto u parlamentu dolazi sljedeći kandidat s liste.
Na papiru, rješenje treba spriječiti nespojivost funkcija i omogućiti kontinuitet izvršne vlasti. U praksi, međutim, otvara prostor za ozbiljne političke kalkulacije: pojedini funkcioneri mogu zadržati ministarske pozicije, dok njihova mjesta u parlamentima preuzimaju drugi kandidati. Time se mijenja sastav zakonodavnih tijela, a posredno i odnos snaga u procesima izbora delegata i formiranja vlasti.
Vijeće ministara: ministri ostaju, Duška Jurišić odlazi
Na državnom nivou, prema informacijama objavljenim 10. novembra, aktuelni saziv Vijeća ministara trebao bi ostati na funkcijama. Predsjedavajuća Borjana Krišto, ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković, ministar odbrane Zukan Helez i ministar finansija i trezora Srđan Amidžić namjeravaju zadržati izvršne pozicije, a osvojene mandate u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH staviti u mirovanje.
Isto se odnosi na ministra komunikacija i prometa Edina Fortu, koji je izabran u Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, te ministra za ljudska prava i izbjeglice Sevlida Hurtića, koji je osvojio mandat u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Međutim, zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice Duška Jurišić odlučila je drugačije. Ona je podnijela ostavku na funkciju zamjenice ministra kako bi preuzela mandat u Skupštini Kantona Sarajevo. Prema dostupnim informacijama, njen izbor povezan je i s mogućnošću utjecaja na izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. Zamjenik ministra finansija i trezora Muhamed Hasanović, koji je također izabran u Skupštinu KS, odlučio je mandat staviti u mirovanje.
Ovaj primjer pokazuje da se odluke ne donose samo na osnovu odnosa prema izvršnoj funkciji. Važno je i kakav politički utjecaj pojedini mandat donosi u narednom procesu konstituisanja vlasti.
Federacija BiH: Delić odlazi, ostali zasad ostaju
U Vladi Federacije BiH najjasniji primjer odlaska je Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike. On je 9. novembra podnio ostavku predsjednici Federacije BiH i najavio da će prihvatiti mandat u Skupštini Kantona Sarajevo i na društvenim mrežama uz emotivnu poruku u manekenskoj pozi oprostio se od ministarske fotelje.
Za razliku od njega, ministar finansija Toni Kraljević, ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić te ministrica prometa i komunikacija Andrijana Katić odlučili su osvojene mandate u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH staviti u mirovanje. Ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak također je podnio zahtjev za mirovanje mandata osvojenog u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona.
Odlazak Delića znači da će resor rada i socijalne politike morati dobiti privremenog rukovodioca ili novog ministra. To ministarstvo nije administrativna formalnost: riječ je o resoru koji se bavi socijalnom zaštitom, pravima radnika, penzionerskim i drugim osjetljivim pitanjima. Građanima nije od velike koristi objašnjenje da je riječ o tehničkom periodu ako se zbog političkog preslagivanja usporavaju odluke od kojih zavise njihova prava.
Republika Srpska: Šeranić preuzima poslanički mandat
U Vladi Republike Srpske ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić odlučio je napustiti ministarsku funkciju i preuzeti mandat u Narodnoj skupštini RS. Ostavku je podnio kako bi mogao ući u poslaničke klupe.
Ministar za ljudska prava i izbjeglice Sevlid Hurtić, koji je također osvojio mandat u NSRS-u, odlučio je zadržati izvršnu funkciju i mandat staviti u mirovanje. Za ministre Zorana Stevanovića i Gorana Selaka u izvještajima prije isteka roka nije bilo konačne potvrde o njihovim odlukama.
Ostavka Šeranića otvara pitanje ko će privremeno rukovoditi Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite i koliko će vremena proći do imenovanja novog ministra. Nije sporno da politički funkcioneri imaju pravo prihvatiti mandat koji su osvojili. Sporno je ako se u cijelom procesu zanemari odgovornost prema instituciji koju napuštaju i građanima koji zavise od njenog rada.
Sarajevo: najosjetljivija politička računica
Posebno zanimljiva situacija razvija se u Kantonu Sarajevo. Aktuelna Vlada KS već je u tehničkom mandatu, a više njenih članova osvojilo je mandate u Skupštini Kantona Sarajevo.
Ministar kulture i sporta Kenan Magoda prihvatio je zastupnički mandat, čime napušta izvršnu funkciju. Federalni ministar Adnan Delić također je odlučio preuzeti mandat u Skupštini KS, ali je prije toga podnio ostavku na federalnu ministarsku poziciju.
Ministar saobraćaja Adnan Šteta 10. novembra saopćio je da će ostati na ministarskoj funkciji do imenovanja nove Vlade KS, dok će njegov zastupnički mandat biti u mirovanju. Time je izabrao kontinuitet izvršne funkcije, uz privremeno ustupanje mjesta u Skupštini sljedećem kandidatu s liste.
Ministar zdravstva Enis Hasanović i ministrica obrazovanja Naida Hota-Muminović također su osvojili mandate u Skupštini KS. Njihov konačan status treba potvrditi na osnovu dokumentacije koju je CIK zaprimio.
Ovdje je posebno važno pitanje političkog predstavljanja kategorije Ostalih. Magoda i Šteta izjašnjavali su se kao Ostali, a njihov izbor između ministarske funkcije i zastupničkog mandata ima posljedice i za mogućnost učešća u izboru delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH, kao i za strukturu rukovodstva Skupštine KS. Zbog toga se njihove odluke ne mogu posmatrati isključivo kao lični izbor između dvije funkcije.
Upravo se na ovom primjeru vidi koliko se politička matematika prepliće s primjenom zakona. Nije dovoljno pitati ko će biti ministar. Treba pitati i ko će ući u skupštinske klupe, kakav će biti sastav klubova i ko će učestvovati u izboru delegata i budućem formiranju vlasti.
Tehnički mandat nije dozvola za neograničeno upravljanje
Jedno od ključnih pitanja jeste ko će obavljati poslove ministara koji odlaze. Ostavka jednog ministra ne znači automatski pad cijele vlade. Postoje zakonski mehanizmi privremenog rukovođenja ministarstvima, a na državnom nivou zamjenik ministra može privremeno obavljati dužnosti ministra do imenovanja nasljednika. U Kantonu Sarajevo premijer može odrediti člana Vlade koji će privremeno obavljati poslove ministra.
Ali formalna mogućnost zamjene ne rješava sva pitanja. Ko će potpisivati odluke? Ko će preuzeti političku odgovornost za budžetske i kadrovske odluke? Ko će odgovarati parlamentu i javnosti za rad ministarstva? Hoće li privremeni rukovodioci imati sva ovlaštenja ili će se čekati imenovanje novih ministara?
Upravo zato je potrebno da vlade javno objave ko preuzima svaki resor, na osnovu kojeg propisa i s kojim ovlaštenjima. Građani ne bi smjeli iz medijskih napisa saznati da je ministar otišao, a da ne znaju ko je od tog trenutka odgovoran za instituciju.
Politička trgovina ili kontinuitet institucija?
Najveći problem ovog procesa nije u tome što funkcioneri koriste zakonsku mogućnost da zadrže izvršnu funkciju i mandat stave u mirovanje. Takva mogućnost postoji i propisana je zakonom. Problem nastaje kada se odluke o funkcijama i mandatima donose prvenstveno prema tome kakav će utjecaj imati na izbor delegata, sastav domova naroda i buduću raspodjelu vlasti.
Četiri delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH već su podnijela ostavke kako bi preuzela mandate u Predstavničkom domu. Na federalnom nivou otvara se i pitanje posljedica promjena u kantonalnim skupštinama za izbor delegata u Dom naroda FBiH. To je posebno osjetljivo jer se upravo kroz kantonalne skupštine posredno formira jedan od ključnih domova parlamentarne vlasti u Federaciji.
U takvoj situaciji institucije postaju dio političke strategije. Nije dovoljno da stranke osiguraju većinu u parlamentu; važno im je i ko će sjediti u pojedinim klubovima, ko će imati pravo predlaganja i izbora delegata i kako će se rasporediti pozicije u rukovodstvima.
A šta je s građanima? Oni su na izborima birali zastupnike i očekivali da izabrani predstavnici preuzmu odgovornost za javne poslove. Umjesto jasnog odgovora ko će voditi ministarstva i ko će donositi odluke, svjedočimo nizu pojedinačnih odluka koje su često objašnjene pravnim formalnostima, dok se političke posljedice tek naknadno otkrivaju.
Nije problem u tome što političari žele zadržati mandate koje su osvojili. Problem je ako se u toj borbi za pozicije zaboravi da ministarska funkcija nije privatna imovina, a institucija nije stranački posjed koji se može privremeno ostaviti bez jasnog rukovodstva.
Bosna i Hercegovina ne može biti država u kojoj je najvažnije ko će zauzeti koju fotelju, a tek potom ko će obavljati posao zbog kojeg ta funkcija postoji. Ako političke stranke u narednim sedmicama budu više vremena trošile na raspodjelu delegatskih mjesta i pregovore o novim većinama nego na osiguravanje kontinuiteta rada institucija, cijenu takvog pristupa ponovo će platiti građani.
