Nije isto 38 °C na uobičajenijih 10 do 20 posto relativne vlage u zraku (suha vrelina) kao 38 °C na 43 posto. Subjektivni osjećaj je puno veći, a to i jeste činjenica što se javlja iscrpljenost ljudskog tijela koje se uporno pokušava izboriti s ohlađivanjem koje ne može da postigne
Interview.ba
U Bosni i Hercegovini danas sunčano, bolje reći (pre) vruće, a očekuje se da će u nekim gradovima biti zabilježeno i 40 stupnjeva Celzijevih.
Mostar se probudio na 29
Najtoplije je u Hercegovini, a Mostarci su se jutros probudili u pravoj sauni. U 8 sati temperatura je bila već 29 stupnjeva.
Meteorolog Nedim Sladić upozorava da problem tokom aktuelnog toplotnog vala nije samo vrućina. Problem je i izuzetno visoka temperatura rosišta, odnosno velika količina vlage u zraku. Zbog vlage organizam znatno teže podnosi visoke temperature.
– O ovome ‘trubimo’ već zadnja tri do četiri dana. U ovom toplotnom valu nije problem visoka dnevna temperatura zraka na koju su se generacije Hercegovaca navikli. Problem je visoka temperatura rosišta (dewpoint temperature) koja je primjerenija za područje Vijetnama, Indonezije i Tajlanda. Jeste, ovaj dio ste dobro pročitali. Znam da je teško povjerovati – napisao je Sladić na društvenim mrežama.
On je objasnio da je temperatura rosišta vrijednost koju zrak treba postići hlađenjem pri konstantnom tla kako bi postao potpuno zasićen. Upravo taj parametar pokazuje koliko vlage sadrži zrak.
O čemu se zapravo radi?
Sladić dodaje da je temperatura rosišta važan faktor u procesu hlađenja ljudskog tijela na otvorenom,. Ona određuje koliko brzo i efikasno znoj može isparavati s kože.
– Ukoliko je rosište nisko (ispod 15 °C), tada znoj lakše isparava i tijelo se može brže ohladiti. Drugim riječima, takva vrućina je lakše podnošljiva – naveo je.
S druge strane, dodaje da vrijednosti rosišta iznad 21 °C ne omogućavaju brzo hlađenje organizma, dodatno opterećuju tijelo, a zrak postaje težak i bogat vlagom. Zbog toga se vrućina znatno teže podnosi.
Sladić navodi da vrijednost temperature rosišta od 23,7 °C, koja je u podne izmjerena u Mostaru, nije uobičajena ni za kontinentalni dio Bosne i Hercegovine niti za Hercegovinu.
– Samim tim, 38 °C na uobičajenijih 10 do 20 posto relativne vlage u zraku (suha vrelina) nije isto kao 38 °C na 43 posto. Subjektivni osjećaj je puno veći, a to i jeste činjenica što se javlja iscrpljenost ljudskog tijela koje se uporno pokušava izboriti s ohlađivanjem koje ne može da postigne – upozorio je Sladić.
