Bosna i Hercegovina ponovno je stavljena pod pojačani međunarodni financijski nadzor jer nije ispunila ključne preporuke, uključujući uspostavu registra iz kojeg će se znati tko su stvarni vlasnici kompanija. Privredna udruženja i banke, uključujući i Centralnu banku BiH upozorili su da će to usporiti prekogranična plaćanja i povećati troškove za građane i privredu
Piše: Predrag ZVIJERAC
Bosna i Hercegovina ponovno je stavljena pod pojačani međunarodni financijski nadzor nakon što ju je Radna skupina za financijske mjere (FATF) 19. juna uvrstila na tzv. sivu listu država s nedostacima u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma.
Odluka bi mogla dovesti do sporijih i skupljih međunarodnih transakcija, povećanog nadzora nad bankarskim poslovanjem te negativnih posljedica za investicije i kreditni rejting zemlje, javlja RFE.
Odluka FATF-a, koji čini više od 40 država i organizacija među kojima su Europska unija i Sjedinjene Američke Države, uslijedila je nakon višegodišnjih upozorenja Vijeća Europe.
Njegovo tijelo MONEYVAL ocijenilo je da Bosna i Hercegovina nije ispunila ključne preporuke, uključujući uspostavu registra iz kojeg će se znati tko su stvarni vlasnici kompanija ili donošenje zakona o upravljanju nezakonito stečenom imovinom.
Sve banke u svijetu i zemlji sada će morati provoditi pojačane provjere svih transakcija prema i iz BiH.
To će, kako su za Radio Slobodna Evropa upozorili iz privrednih udruženja, bankarskog sektora i Centralne banke BiH, usporiti prekogranična plaćanja i povećati troškove poslovanja te značiti nove troškove za građane u zemlji i inozemstvu te posebno privredu.
Posljedice će osjetiti izvoznici, ali i građani na čije račune se iz dijaspore, uglavnom kao pomoć, godišnje slijevaju oko 2,2 milijarde eura.
Ograničena ili prekinuta suradnja s bankama
Postoji i rizik da pojedine strane banke ograniče ili prekinu suradnju s bankama iz BiH.
Sve za sobom vuče i pad kreditnog rejtinga i više kamatne stope.
– BiH će biti prepoznata kao zemlja s povećanim rizikom od pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti. Veliki uvoznici i izvoznici će prvi biti na udaru. Sve međunarodne transakcije iz i prema BiH će biti opterećene dodatnim administrativnim provjerama – kazao je za RSE Edis Ražanica, direktor Udruge banaka u BiH.
Bosna i Hercegovina bila je od 2015. do 2018. godine pod “režimom pojačanog nadzora”, a ponovno je uvrštena zbog “nedovoljno razvijenog sustava za otkrivanje i sprječavanje financijskih zloupotreba”.
Iz MONEYVAL-a nisu za RSE komentirali konkretne propuste BiH, već su ukazali na svoje preporuke i ranije izvještaje.
Kakve će biti posljedice po građane?
Iz Centralne banke BiH, preko koje se vrši sav unutarnji i vanjski platni promet, za RSE su kazali da je MONEYVAL izvršio procjene uvjeta koje BiH treba ispuniti 2024. godine kad je objavljen i izvještaj s jasno definiranim prioritetnim akcijama.
Iz Centralne banke naglašavaju da financijski sektor nije odgovoran, ali da će osjetiti posljedice kroz pojačane kontrole stranih banaka i partnera.
– Stavljanje na tu listu može dovesti do sporijeg i složenijeg provođenja prekograničnih transakcija, povećanih troškova poslovanja te dodatnih zahtjeva u međunarodnom platnom prometu – kazali su za RSE iz Centralne banke BiH.
U praksi, svaka međunarodna transakcija iz i prema BiH bit će pod dodatnim nadzorom banaka, što će produžiti vrijeme obrade i povećati troškove.
Najveći teret, upozoravaju analitičari, snosit će izvoznici i uvoznici, ali i građani koji ovise o novčanim doznakama iz inozemstva.Što su ‘siva’ i ‘crna’ lista
Osim BiH, na “sivoj listi” u Europi su još i Bugarska i Monako.
Investitori bježe od rizika
Iz Vanjskotrgovinske komore BiH upozoravaju da je posebno izložen izvozni sektor, s obzirom na to da više od 73 posto ukupnog izvoza BiH odlazi na tržište Europske unije.
Iz Vijeća stranih investitora u BiH upozoravaju da se reputacijski rizik brzo prenosi na cijenu kapitala, što znači da bi zaduživanje kompanija i države na međunarodnim tržištima moglo postati skuplje.
– Investitori ulažu tamo gdje je rizik manji. Reputacijski rizik BiH se vrlo lako transformira u cijenu kapitala, tako da će eventualna zaduženja privrednika, ali i svih nivoa vlasti na međunarodnim tržištima biti skuplja – naveli su iz tog vijeća za RSE, dodajući da bi odluka FATF-a mogla negativno utjecati na razinu stranih ulaganja.
Povećani troškovi financijskih transakcija, prema procjenama stručnjaka, mogli bi se preliti i na krajnje korisnike.
– Ne treba stvarati paniku, ali posljedice će se osjetiti, posebno u financijskom sektoru – naglasio je Ražanica iz Udruge banaka u BiH.
Građani već sada plaćaju visoke naknade za međunarodne transfere, a novi režim dodatnih provjera mogao bi ih dodatno povećati.
BiH je zemlja s jednom od najvećih dijaspora u Europi, a godišnje se iz inozemstva šalje više od 2,2 milijarde eura.
– Penzija mi je nikakva. Moj sin radi u Austriji i svaki mjesec mi šalje 300 eura. Njegova banka njemu naplati 22 eura, a meni moja banka uzme još toliko – rekla je za RSE penzionerka Sanela Hamzić iz Sarajeva.
