Novinari rade u teškom ekonomskom okruženju zbog malog tržišta i nedostatka održivog finansiranja. Mediji su dodatno podijeljeni po etničkim linijama i izloženi konkurenciji medija iz susjednih zemalja koje dijele isti jezički prostor. Zbog zavisnosti od političkih i ekonomskih centara moći, mnogi mediji izbjegavaju kritičko novinarstvo, navode Reporteri bez granica.
Interview.ba
Sloboda medija i kvalitet novinarstva u Bosni i Hercegovini ovise o tome gdje se, odnosno u kojem entitetu i političkom okruženju procjenjuju.
Reporteri bez granica (RSF) ocjenjuju da je posebno izazovno stanje u Republici Srpskoj, gdje je u julu 2023. uveden Zakon o kleveti. Uz to, u RS je zabilježen značajan porast utjecaja ruske propagande, što je dodatno otežalo ad novinara i javno‑interesno novinarstvo.
– Reforma krivičnog zakona ( u RS, op. aut) je uvela obavezu pribavljanja prethodnog pristanka za objavu ličnih podataka, uz prijetnju zatvorske kazne. Postoje zakonske odredbe o zaštiti izvora i etički kodeksi, ali njihova primjena je ograničena. Novinari rade u teškom ekonomskom okruženju zbog malog tržišta i nedostatka održivog finansiranja. Mediji su dodatno podijeljeni po etničkim linijama i izloženi konkurenciji medija iz susjednih zemalja koje dijele isti jezički prostor. Zbog zavisnosti od političkih i ekonomskih centara moći, mnogi mediji izbjegavaju kritičko novinarstvo – piše u izvještaju.
Po slobodi medija Bosna i Hercegovina je pala na 90. mjesto, a prošle godine bila je na 86. Bosna i Hercegovina nalazi se na 90. mjestu u svijetu po slobodi medija.
Što se tiče regiona još uvijek je najgore plasirana Srbija, na 110. poziciji, Hrvatska je na poziciji 53., a Slovenija na 36. mjestu.
Istaknuto je da u Bosni i Hercegovini postoji oko 40 televizijskih kanala, 150 radio stanica, nekoliko dnevnih novina i novinskih agencija, blizu 200 magazina i oko 600 portala.
Opća politička klima nije povoljna
Međutim, to, prema navodima RSF, ne znači i realni pluralitet informacija i mišljenja.
Istaknuto je da nekoliko TV kanala proizvodi kvalitetne sadržaje, a da su portali glavni izvor istraživačkog novinarstva.
– Opća politička klima nije povoljna za slobodu medija, ali postoje razlike između entiteta. U Sarajevu i Federaciji BiH situacija je nešto bolja, dok je u Republici Srpskoj vlast preuzela političku kontrolu nad javnim servisom RTRS i dovela nacionalni BHRT na rub finansijskog kolapsa. Istovremeno, RT Balkan, regionalna podružnica ruskog propagandnog kanala RT, širi svoj utjecaj u zemlji – navedeno je. .
Reporteri bez granica dodaju da je “na papiru” sve gotovo sukladno međunarodnim standardima, kada je riječ o pravnom okviru. No, kada je u pitanju modernizacija medijske politike tu nema velikih pomaka.
Položaj žena, ratna prošlost, sukobi i podjele
Slobodu medija u Bosni i Hercegovini, prema RSF, određuje ratna prošlost, duboko podijeljeno društvo, veliki jaz između onih koji zagovaraju pomirenje i onih koji potiču podjele.
Posebno je istaknuto da je položaj žena u novinarstvu dodatno otežan.
– Novinari su često mete verbalnih prijetnji, napada, pa i fizičkog nasilja. Većina njih ne osjeća se dovoljno zaštićeno i nema povjerenja u policiju i pravosuđe. Iako su pokrenute određene inicijative za poboljšanje sigurnosti novinara, uključujući zakonske mjere i istrage tužilaštva, osjećaj nesigurnosti ostaje prisutan – navodi RSF.
SAD pale za sedam mjesta, Sirija najveći napredak
Kad je u pitanju ostatak svijeta, prvi put u 25 godina postojanja Svjetskog indeksa slobode medija Reportera bez granica (RSF), više od polovine zemalja svijeta svrstana je u kategorije teško ili “vrlo ozbiljno stanje slobode medija”.
Prosječna ocjena svih 180 zemalja i teritorija nikada nije bila niža, a pravni indikator bilježi najveći pad, što ukazuje na sve češću kriminalizaciju novinarstva.
U Americi je zabilježen značajan pad, Sjedinjene Države pale su za sedam mjesta, dok su Ekvador i Peru dodatno nazadovali. Norveška je desetu godinu zaredom na vrhu, dok je Eritreja treću godinu uzastopno na posljednjem mjestu.
Najveći napredak ostvarila je Sirija nakon pada režima Bashara al-Assada krajem 2024. godine, skoja je sa 177. mjesta skočila na 141. .
RSF navodi da su ratovi i restrikcije pristupa informacijama glavni razlozi pogoršanja stanja u zemljama poput Iraka (162.), Sudana (161.) i Jemena (164.). Posebno je pogođena Palestina (156.), gdje je od oktobra 2023. izraelska vojska ubila više od 220 novinara, uključujući najmanje 70 dok su obavljali svoj posao.
Rusija (172.) i Iran (177.) ostaju među najgorima, dok Kina (178.), Sjeverna Koreja (179.) i Eritreja (180.) i dalje drže dno ljestvice.
Pad pravnog indikatora dodatno je povezan s porastom zloupotrebe SLAPP tužbi protiv novinara, zabilježenih u zemljama poput Bugarske (71.) i Gvatemale (128.).
