Iz budžeta za plate zaposlenih izdvojeno 950 miliona KM, a više od 210 miliona KM za ostale troškove zaposlenih
Piše: R.I.
Dok građani očekuju mjere koje će olakšati svakodnevni život, potaknuti privredni rast i ubrzati evropski put Bosne i Hercegovine, usvojeni budžet institucija BiH šalje sasvim drugačiju poruku. Umjesto razvoja, reformi i kapitalnih ulaganja, najveći dobitnik budžeta ponovo je administracija.
Planirano je zapošljavanje još 1.880 novih državnih službenika i zaposlenika, čime će ukupan broj zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine dostići čak 23.931. Riječ je o gotovo 24.000 ljudi čije će plate, naknade i druga primanja finansirati poreski obveznici.
Šta dobijaju građani
Samo po sebi, novo zapošljavanje nije nužno problem ako je rezultat ozbiljne reforme javne uprave ili potrebe za jačanjem institucija koje godinama rade sa nedovoljnim brojem ljudi. Međutim, budžetski dokumenti ne nude uvjerljivo obrazloženje zašto je upravo povećanje administracije jedan od ključnih prioriteta države u trenutku kada se Bosna i Hercegovina suočava s odlaskom stanovništva, usporenim ekonomskim rastom, infrastrukturnim zaostajanjem i brojnim socijalnim izazovima.
Istovremeno, budžet predviđa i značajna povećanja izdvajanja za pojedine institucije. Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine dobit će dodatnih 43 miliona KM, Uprava za indirektno oporezivanje gotovo 20 miliona KM, Granična policija 13 miliona KM, Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) 17 miliona KM, dok će budžet Parlamentarne skupštine BiH biti uvećan za dodatnih 3,6 miliona KM.
Za dio ovih institucija povećanje sredstava može se opravdati rastom nadležnosti, sigurnosnim izazovima ili evropskim obavezama. Međutim, ono što ostaje nejasno jeste koliko će od ukupnog povećanja biti usmjereno na unapređenje rada institucija, a koliko na rast administrativnih troškova.
Još je teže pronaći odgovor na pitanje šta građani dobijaju zauzvrat.
U budžetskim dokumentima malo je informacija koje bi ukazivale na snažniji investicijski ciklus ili razvojne projekte koji bi dugoročno unaprijedili kvalitet života. Kapitalne investicije ostaju u drugom planu, dok javnost uglavnom saznaje koliko će biti novih zaposlenih i koliko će pojedinim institucijama biti povećani budžeti.
Takav pristup otvara pitanje dugoročnih prioriteta države. U zemlji koja se suočava s odlaskom radno sposobnog stanovništva, nedostatkom investicija, sporim reformama i hronično niskim povjerenjem građana u institucije, očekivalo bi se da budžet bude instrument razvoja. Da podstiče privredu, modernizaciju javne uprave, digitalizaciju, infrastrukturne projekte i efikasnije javne usluge.
Jasna poruka
Umjesto toga, stiče se utisak da se najveći dio energije i novca ulaže u održavanje i širenje postojećeg birokratskog aparata.
Budžet je, možda više nego bilo koja politička izjava, dokument koji pokazuje stvarne prioritete jedne vlasti. A ovaj budžet ostavlja malo prostora za dilemu.
Poruka je jasna – administracija ostaje prioritet, dok će građani tek vidjeti hoće li osjetiti koristi od rekordnog broja zaposlenih i sve većih izdvajanja za institucije koje finansiraju
