Članovi Predsjedništva BiH, kako je najavljeno, od naredne godine mogli bi imati mnogo veće plaće, koje će vrijediti više od 11 najnižih penzija. Poređenje s državnicima regiona pokazuje da su primanja političkog vrha BiH već sada među višima u regionu, a nova osnovica dodatno će ih povećati
Piše: R.I.
Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine od iduće godine trebali bi dobiti osnovnu neto plaću od 7.855 KM, što je gotovo 950 KM više nego dosad. Ako imaju puni dodatak za radni staž, njihova mjesečna primanja mogu dostići 9.426 KM.
Povećanje je posljedica odluke Vijeća ministara BiH da osnovicu za obračun plaća u državnim institucijama za 2027. godinu poveća na 785,50 KM.
Prema Zakonu o plaćama i naknadama u institucijama BiH, osnovna plaća dobija se množenjem osnovice s koeficijentom radnog mjesta. Članovi Predsjedništva imaju najveći koeficijent – 10, pa njihova osnovna neto plaća iznosi desetostruki iznos osnovice. Na nju se dodaje 0,5 posto za svaku započetu godinu radnog staža, najviše do 20 posto.
Ovi iznosi, međutim, ne govore mnogo dok se ne stave u odnos s primanjima i troškovima života građana. A upravo takva poređenja pokazuju koliko su udaljene dvije ekonomske stvarnosti u Bosni i Hercegovini.
Više od 11 najnižih penzija
Prema podacima Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, najniža penzija u Federaciji BiH za korisnike koji su pravo ostvarili prije 1. januara 2026. iznosi 692,23 KM, dok je prosječna samostalna penzija za septembar iznosila 885,61 KM.
Osnovna plaća jednog člana Predsjedništva BiH od 7.855 KM odgovara iznosu od približno 11,3 najniže penzije, odnosno gotovo devet prosječnih samostalnih penzija u Federaciji BiH. Ako se računa maksimalni dodatak za radni staž, 9.426 KM jednako je iznosu od više od 13 najnižih penzija.
Drugim riječima, ono što jedan član Predsjedništva može primiti za mjesec dana, penzioneru s najnižom penzijom predstavlja prihod za gotovo godinu dana.
Dvije potrošačke korpe za jednu platu
Još jasnija slika dobija se poređenjem s troškovima života. Sindikalna potrošačka korpa za četveročlanu porodicu u Federaciji BiH u septembru 2026. godine iznosila je 3.565,70 KM.
Jedna osnovna plaća člana Predsjedništva BiH tako vrijedi približno 2,2 sindikalne potrošačke korpe. S maksimalnim dodatkom za radni staž taj iznos dostiže 2,6 korpi.
Za poređenje, prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za august 2026. iznosila je 1.708 KM, što je pokrivalo 47,9 posto sindikalne potrošačke korpe. Minimalna plaća od 1.027 KM pokrivala je svega 28,81 posto njenih troškova. A za to vrijeme članovi Predsjedništva mogu pokriti više od dvije procijenjene mjesečne potrošačke korpe četveročlane porodice.
Koliko zarađuju predsjednici država bivše Jugoslavije?
Poređenje s državnicima regiona pokazuje da se primanja najviših političkih zvaničnika značajno razlikuju. Prema analizi Euronewsa objavljenoj 22. augusta 2026. godine, najveće plaće među predsjednicima država imaju hrvatski i slovenski predsjednik, dok su na nižem dijelu ove uporedne liste Srbija i Crna Gora.
Mjesečne neto plate predsjednika država, odnosno članova kolektivnog šefa države:
| Država | Predsjednik / članovi Predsjedništva | Plaća u eurima |
|---|---|---|
| Hrvatska | Zoran Milanović | 6.470 |
| Slovenija | Nataša Pirc Musar | 4.100 |
| BiH | Prosjek troje članova Predsjedništva | 3.300 |
| Sjeverna Makedonija | Gordana Siljanovska Davkova | 2.850 |
| Srbija | Aleksandar Vučić | 2.160 |
| Crna Gora | Jakov Milatović | 2.100 |
Izvor: Euronews, 22. august 2026.
Prema ovoj analizi, prosječna plata troje članova Predsjedništva BiH iznosila je oko 3.300 eura, ali oni ne primaju nužno identične iznose.
S novom osnovicom, osnovna plaća jednog člana Predsjedništva BiH iznosila bi približno 4.018 eura, bez dodatka za radni staž. To je gotovo na nivou plate slovenske predsjednice, ali i dalje znatno manje od primanja hrvatskog predsjednika. Istovremeno, bilo bi više od iznosa koje, prema navedenoj analizi, primaju predsjednici Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije.
Ovo poređenje zahtijeva oprez: regionalni podaci odnose se na august 2026, dok je iznos za BiH projekcija za 2027. godinu. Također, prosjek troje članova Predsjedništva ne znači da svaki od njih prima identičnu platu, a sistemi obračuna i dodaci nisu nužno jednaki u svim državama.
A koliko zarađuju premijeri?
Slične razlike vidljive su i kada se uporede primanja predsjednika vlada. Prema podacima Euronewsa iz augusta 2026. i novijim podacima objavljenim 28. oktobra, hrvatski premijer Andrej Plenković nalazi se na vrhu regionalnog poređenja. Slovenski premijer Robert Golob, prema novijim podacima, prima oko 4.329 eura neto.
Mjesečne plate predsjednika vlada, odnosno predsjedavajuće Vijeća ministara BiH:
| Država | Predsjednik vlade | Plata u eurima |
|---|---|---|
| Hrvatska | Andrej Plenković | oko 5.738 |
| Slovenija | Robert Golob | oko 4.329 |
| BiH | Borjana Krišto | oko 3.500 |
| Sjeverna Makedonija | Hristijan Mickoski | oko 2.700 |
| Crna Gora | Milojko Spajić | oko 2.061 |
| Srbija | Đuro Macut | ne prima platu za premijersku funkciju |
Za Hrvatsku, Sloveniju i Crnu Goru korišteni su podaci objavljeni 28. oktobra 2026. godine, dok su podaci za BiH i Sjevernu Makedoniju preuzeti iz regionalne analize Euronewsa iz augusta. Iznos za BiH od oko 3.500 eura treba tretirati kao orijentacioni podatak, a ne kao potvrđenu aktuelnu isplatu.
Srbija je poseban slučaj: aktuelni premijer Đuro Macut odrekao se plate za obavljanje premijerske funkcije. Zbog toga ga nije moguće direktno uporediti s kolegama koji primaju platu za tu funkciju. Euronews je u augustovskoj analizi koristio primanja bivšeg premijera Miloša Vučevića, koja su iznosila nešto više od 1.500 eura, dok je u novijem tekstu navedeno da Macut ima druge profesionalne prihode.
Ovi podaci pokazuju da se Bosna i Hercegovina i u kategoriji predsjednika vlada nalazi u gornjem dijelu regionalnog poređenja. Ipak, nominalni iznosi ne govore sami po sebi koliko političke plate vrijede u odnosu na prosječna primanja građana u svakoj od država.
Zakonski obračun ili pitanje društvene odgovornosti?
Povećanje plaća državnih funkcionera nije izolovano pitanje. Ono se događa u zemlji u kojoj prosječna plaća u Federaciji BiH ne pokriva ni polovinu sindikalne potrošačke korpe, a veliki broj penzionera raspolaže prihodima višestruko manjim od mjesečnih primanja najviših državnih zvaničnika.
Osnovica za obračun plaća u institucijama BiH utvrđuje se prema zakonskoj formuli povezanoj s prosječnom neto plaćom u prethodnom periodu. Vijeće ministara BiH navelo je da je osnovica za 2027. utvrđena u skladu sa Zakonom o plaćama i naknadama u institucijama BiH. Prema tom zakonu, osnovica ne može biti manja od 50 posto prosječne mjesečne neto plaće u BiH iskazane na godišnjem nivou za godinu koja prethodi dvije fiskalne godine primjene.
Ipak, zakonski obračun ne zatvara pitanje da li je postojeći sistem određivanja plaća najviših funkcionera primjeren ekonomskim i socijalnim prilikama u zemlji.
Parlament je 2025. godine privremeno zamrznuo plaće funkcionera s najvišim koeficijentima, kako bi povećanje primanja bilo usmjereno prema zaposlenima s nižim platama. Ta odredba prestala je važiti usvajanjem budžeta za 2026. godinu, pa bi povećanje za 2027. moglo obuhvatiti i funkcionere, osim ako se ponovo ne usvoji odluka o zamrzavanju.
Važno je i da se nova osnovica primjenjuje od 1. januara 2027. godine, ali je za realizaciju povećanja plaća potrebno usvajanje budžeta institucija BiH za tu godinu. Prema ovogodišnjim izmjenama zakona, retroaktivna isplata povećanja nakon usvajanja budžeta predviđena je za državne službenike, ali ne i za funkcionere.
Zato se pitanje plaća članova Predsjedništva ne može svesti samo na zakonski obračun i visinu osnovice. Ono otvara širu raspravu o tome koliko su primanja političkog vrha povezana sa stvarnim ekonomskim prilikama u zemlji, kako se raspoređuje teret rasta troškova života i da li sistem plata u javnom sektoru dovoljno uvažava ogromne razlike u životnom standardu građana.
U zemlji u kojoj jedna plaća člana Predsjedništva može pokriti više od dvije sindikalne potrošačke korpe, a odgovara iznosu od više od 11 najnižih penzija, poređenje s primanjima građana nije tek računovodstvena zanimljivost. Ono otvara pitanje društvene nejednakosti i odnosa između onih koji donose odluke i građana čijim se novcem finansiraju institucije države.
