Od tragedije u Novom Sadu, u kojoj je poginulo 16 ljudi, do masovnih protesta, fakultetskih blokada i izlaska na izbore – hronologija dvogodišnjeg studentskog pokreta koji je prerastao u najozbiljniji izazov vlasti Aleksandra Vučića, uz borbu za odgovornost, pravdu i promjenu političkog sistema u Srbiji
Piše: Dženana ALAĐUZ
Na srbijanskim izborima 25. oktobra 2026. i pored 18 lista sa 2.418 kandidata, glavna politička bitka biće između Davida i Golijata tj. studentskog pokreta i vladajućeg SNS-a. Srpska napredna stranka (SNS) Srbijom upravlja neprekidno od jula 2012. godine, više od 14 godina, a njen predsjednik Aleksandar Vučić od 2012. obavlja najviše izvršne funkcije, najprije kao potpredsjednik Vlade, potom premijer i predsjednik Republike, sve do ostavke u septembru 2026. godine. Studentski pokret u Srbiji nastao je tek prije dvije godine na valu demonstracija potaknutih pogibijom 16 ljudi u padu nadstrešnice na novosadskoj željezničkoj stanici 1. novembra 2024. Kako je sve počelo?
Tragedija koja je pokrenula Srbiju
Novembar 2024. označio je početak studentskog pokreta u Srbiji.
Prvog novembra 2024. godine urušila se betonska nadstrešnica rekonstruisane željezničke stanice u Novom Sadu. Tragedija, u kojoj je život izgubilo 16 ljudi, pokrenula je pitanja o sigurnosti javnih objekata, transparentnosti infrastrukturnih projekata, mogućoj korupciji i odgovornosti državnih institucija.
Petog novembra održan je protest „Ruke su vam krvave“ ispred Gradske kuće u Novom Sadu i ispred Željezničke stanice uz zahtjeve za ostavke premijera Vučevića i gradonačelnika Milana Đurića. Goran Vesić ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije podnio je ostavku a Aleksandar Vučić, tadašnji predsjednik Srbije prvi put je došao u Novi Sad poslije nesreće.
Deset dana poslije, 15. novembra 2024., organizirana je prva akcija „14 minuta tišine, za 14 žrtava“ u Novom Sadu.
Prekretnica u studentskom organizovanju dogodila se 22. novembra 2024, kada je grupa osoba, među kojima su bili i ljudi povezani s vladajućom Srpskom naprednom strankom (SNS), fizički napala studente i profesore Fakulteta dramskih umjetnosti (FDU) u Beogradu tokom odavanja počasti žrtvama tragedije u Novom Sadu. Među napadačima je bio i bivši odbornik SNS-a Milija Koldžić, koji je kasnije priznao krivicu i dobio uslovnu zatvorsku i novčanu kaznu. Nakon početne šutnje predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u kasnijim izjavama pozvao je na odgovornost svih učesnika nasilja, uključujući napadače na studente, ali i demonstrante koje je optuživao za napade na druge građane.
Dan nakon napada Vučić je javno govorio o infrastrukturnim projektima, dok je početkom decembra studentske proteste povezivao s pokušajima rušenja vlasti.
Blokada FDU-a počela je 25. novembra, tri dana nakon napada, nakon čega se pokret solidarnosti proširio na druge fakultete. Zahtjev za procesuiranje napadača postao je jedan od ključnih zahtjeva studentskog pokreta.Uslijedile su blokade fakulteta koje su se tokom decembra proširile na druge univerzitete.
Na 29 novembar 2024 dešava se prva blokada Rektorata, održani su prvi plenumi a studenti pojedinih beogradskih fakulteta prekidaju nastavu.
U decembru 2024. studentske blokade prerastaju u masovni građanski pokret kad se šire na više od 50 fakulteta širom Srbije, uz podršku srednjoškolaca, profesora i drugih građana
7. decembra više od 1.100 članova akademske i naučne zajednice potpisalo je peticiju podrške zahtevima studenata fakulteta u Srbiji.
11. decembra studenti protestuju ispred Predsjedništva tokom Vučićevog obraćanja. Na poziv neformalne studentske organizacije „Borba“, studenti fakulteta u blokadi, aktivisti i građani okupili su se ispred Predsjedništva Srbije u Beogradu kad su zvižducima i skandiranjem ometali obraćanje Vučića, koji je najavio objavljivanje dokumentacije o rekonstrukciji željezničke stanice u Novom Sadu. Studenti su poručili da njihovi zahtjevi nisu ispunjeni i najavili nastavak blokada.
Dva dana poslije 13. decembra svi fakulteti u Beogradu i Novom Sadu su u blokadi. Vučić je izjavio da su svi zahtjevi studenata ispunjeni i da počinje objavljivanje dokumentacije o rekonstrukciji Železničke stanice.
20. decembra Vlada Srbije priznala da ipak nije objavljena cjelokupna dokumentacija.
Dva dana iza na Slaviji održan veliki protest i višesatna blokada, za koju je Arhiv javnih skupova rekao da je jedan od najvećih protesta u istoriji Srbije (oko 100.000 ljudi).
A dan pred Novu godinu Više javno tužilaštvo u Novom Sadu saopštilo da je počelo objavljivanje „cjelokupne dokumentacije“ o rekonstrukciji nadstrešnice.
2025 godina petlje!
Studentski protesti u Srbiji u januaru 2025. prerastaju u masovni građanski pokret.
Studenti beogradskih fakulteta organizovali su 10. januara akciju „Dođi na Mostar ako imaš petlju” zbog sporog postupanja tužilaštva u slučaju napada na studente Fakulteta dramskih umetnosti.
Šest dana poslije vozač, od ranije poznati policiji, udario je studentkinju Sonju Ponjavić koja je zadobila teške tjelesne povrede. Vozač je pobjegao s mjesta događaja no ubrzo je bio uhapšen te je protiv njega podignuta optužnica za teško ubistvo u pokušaju. Sudski postupak nastavljen je tokom 2026.
22. januara na ogradi Gimnazije „Jovan Jovanović Zmaj“ u Novom Sadu pojavio se grafit „Ćaci u školu“, kojim je nepoznati autor, očigledno pogrešno napisavši riječ „đaci“, pozvao učenike da prekinu proteste i vrate se na nastavu. Pravopisna greška ubrzo je postala predmet ismijavanja na društvenim mrežama, a izraz „Ćaci“ pretvorio se u podrugljiv naziv za protivnike studentskih blokada. Kasnije su ga prihvatili i pojedini predstavnici vlasti, uključujući Vučića, dok je kamp protivnika blokada u Pionirskom parku u Beogradu dobio naziv „Ćacilend“.

24. januara protesti su prerasli u široku akciju građanske neposlušnosti. Studenti u blokadi pozvali su građane da ne odlaze na posao tog dana, ne kupuju i ne obavljaju uobičajene aktivnosti čemu su se odazvali dijelovi obrazovnog sektora, advokati, kulturne ustanove, pojedini sindikati, privatne firme, ugostitelji i mediji. Dvadesetpetogodišnja studentica Poljoprivrednog fakulteta zadobila je teške povrede glave. Vozačica je uhapšena, a u martu 2025. protiv nje je podignuta optužnica za teško ubistvo u pokušaju.
26. januara 2025. nakon što je Građevinski fakultet u Beogradu ukazao na nedostajuću i nepotpunu dokumentaciju o rekonstrukciji željezničke stanice u Novom Sadu, premijer Miloš Vučević najavio je objavljivanje dodatnih dokumenata. Naveo je da će Vlada zatražiti i saglasnost kineskih izvođača za objavljivanje dokumentacije u njihovom posjedu.
Dva dana poslije studentkinja teško povrijeđena u napadu na studente a Miloš Vučević i Milan Đurić daju ostavke.
29. januara Vučić je donio 13 odluka o pomilovanju: šest studenata, jednog dekana, docenta i direktora četiri škole a dan poslije studenti iz Beograda krenuli pješke na protest u Novom Sadu.
U februaru studentski protesti se šire iz univerzitetskih centara u gradove širom Srbije
1. februara je održan veliki protest u Novom Sadu koji je trajao15 sati.
2. februar 2025. Madonna svjetska pop zvijezda podijelila je na Instagramu snimke masovnih studentskih protesta u Novom Sadu, uz poruku podrške.
Vučić je iz Abu Dabija 8. februara poručio da je Srbija napadnuta “i spolja i iznutra” i najavio deklaraciju o zaštiti države.
Protesti se nastavljaju kroz februar. Mart 2025. obilježeva vrhunac masovnih studentskih protesta i širenje građanskog otpora.
Prvo redovno zasjedanje Narodne skupštine Srbije u toj godini 4, marta obilježeno je ozbiljnim incidentima između opozicionih i vladajućih poslanika. Pojedini opozicioni poslanici aktivirali su dimne bombe i baklje, bacali jaja i vodu te razvili transparent „Srbija ustaje da režim padne“. Došlo je i do fizičkih sukoba. U incidentima su povrijeđene tri poslanice.

6. marta pristalice vlasti koje se nazivaju „studentima koji žele da uče“ tzv Studenti 2.0 okupljaju se u Pionirskom parku. Njihovo okupljanje preraslo je u šatorsko naselje koje je javnost nazvala „Ćacilend“. Zanimljivo je da, prema posljednjim dostupnim izvještajima Ćacilend i dalje postoji, iako je gotovo prazan, a fakulteti odavno rade.
13. marta uoči velikog studentskog protesta zakazanog za 15. mart u Beogradu, mediji bliski vlasti objavili su audio-snimak sastanka članova Pokreta slobodnih građana (PSG) i aktivista grupe STAV u Novom Sadu. Državni zvaničnici tvrdili su da razgovor ukazuje na pripremu nasilnih akcija tokom protesta.
Policija je 14. marta uhapsila šest aktivista. Predstavnici studentskog pokreta u blokadi ogradili su se od sadržaja snimka i naveli da razgovor nema veze s njihovim protestnim aktivnostima.
Dan poslije 15 marta dešava se najveći protest u dotadašnjoj istoriji Srbije kad se na ulicama Beograda okupilo prema procjeni Arhiva javnih skupova, između 275.000 i 325.000 ljudi, uz mogućnost da je taj broj bio i veći. Tog dana je upotrebljen i, kako se sumnja, zvučni top. Dan kasnije, MUP će to demantovati, a 16. aprila to će „potvrditi“ Federalna služba bezbjednosti Ruske Federacije.

24. marta 2025. održavaju se studentski „Protest za Generalštab“ u Beogradu na dan kad se obilježila 26. godišnjicu početka NATO bombardovanja SR Jugoslavije. Studenti u blokadi i građani protestovali su ispred kompleksa Generalštaba u Beogradu, zahtijevajući vraćanje statusa kulturnog dobra tom arhitektonskom spomeniku, teško oštećenom 1999. godine. Vlada Srbije ukinula je njegov zaštićeni status u novembru 2024, čime je otvoren put realizaciji projekta luksuznog hotelsko-stambenog kompleksa američkog investitora Jareda Kushnera, zeta Donalda Trumpa. Studentski protesti u Srbiji šire se s pitanja odgovornosti za tragediju u Novom Sadu na zaštitu kulturnog naslijeđa, transparentnost državnih odluka i raspolaganje javnom imovinom.
U aprilu 2025. studentski pokret počinje prelaziti s blokada na političko organizovanje te na međunarodno zagovaranje za institucionalne promjene.
Studenti 4. aprila postavljaju peti zahtjev – detaljnu istragu događaja tokom protesta 15. marta u Beogradu, kada je nepoznata pojava izazvala paniku među okupljenima Istog dana, povodom Dana studenata, organizovani su protesti i odavanje počasti žrtvama novosadske tragedije.
Pod sloganom „Sloboda vlada čaršijom“, 12. aprila studenti Državnog univerziteta u Novom Pazaru organizovali su dvanaestosatni protest kojem su prisustvovali studenti i građani iz drugih dijelova Srbije.
14. aprila počinje blokada Radio-televizije Srbije u Beogradu i Radio-televizije Vojvodine u Novom Sadu, nezadovoljni izvještavanjem javnih servisa. Ključni zahtjev bio je raspisivanje novog konkursa za izbor članova Savjeta Regulatornog tijela za elektronske medije (REM).
Dan poslije oko 80 studenata iz Srbije završilo je biciklističku vožnju u Strasbourgu, dugu približno 1.400 kilometara, organizovanu kako bi evropskoj javnosti i institucijama predstavili zahtjeve studentskog pokreta.
Plenum Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu izglasao je 25. aprila prijedlog da studenti u blokadi zatraže raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora za šta je glasalo 94,7% prisutnih, dok je 83% podržalo da studenti sami sastave izbornu listu.
Nakon što je pokrenut novi postupak izbora članova Savjeta REM-a, studenti su 28. aprila prekinuli blokadu zgrada javnog servisa, koja je trajala 14 dana.
U maju 2025. studentski pokret prelazi iz protestne u otvoreno političku fazu.
Kako piše RSE nakon više od pet mjeseci protesta, 5. maja studenti u blokadi zatražili su hitno raspuštanje Narodne skupštine Srbije i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, pozivajući se na član 109. Ustava. Ocijenili su da postojeće institucije ne pokazuju spremnost da ispune njihove zahtjeve i najavili podršku posebnoj izbornoj listi sastavljenoj od kandidata kojima će studenti dati povjerenje. Odluka je označila novu fazu pokreta: od zahtjeva za institucionalnom odgovornošću prema zahtjevu za političkim rješenjem krize putem izbora, bez odustajanja od prvobitnih studentskih zahtjeva.
U danima od 10 do14. maj na fakultetskim plenumima razmatrani su kriteriji za kandidaturu, prijedlozi imena i način izbora predstavnika, na što je Vučić poručio 17. maja studentima “Biće izbora, izgubićete mnogo većom razlikom nego prošli put”
Druga polovina maja obilježena je nastavkom blokade pravosudnih institucija u Novom Sadu i zahtijevima za oslobađanje pritvorenih novosadskih aktivista.
23. maj 2025. Akademski plenum predao je Vladi i Predsjedništvu Srbije peticiju sa 1.525 potpisa članova akademske zajednice, zahtijevajući raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
Studenti su 24. maja organizovali protest Sloboda kreće sa istoka“ u Zaječaru uoči lokalnih izbora zakazanih za 8. juni, s ciljem mobilizacije građana, posebno onih koji inače ne izlaze na izbore.
Protestna šetnja „Pazi koga biraš“ u Beogradu održana je 25. maja radi podrške zahtjevu za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. Istog dana održane su protestne aktivnosti u Novom Sadu i Kragujevcu.
Juni je mjesec kad studentski protesti prerastaju u masovni građanski neposluh.
9. juna počela je blokada raskrsnice ispred Vlade Srbije, koji su organizovali članovi akademske zajednice, okupljeni oko inicijative “Pobunjeni univerzitet”.
Studenti u blokadi su 25. juna 2025. uputili ultimatum Vladi Srbije, zahtijevajući da do 28. juna u 21 sat ispuni dva zahtjeva:
- Raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora
- Uklanjanje „Ćacilenda“ – da Vlada pozove Ministarstvo unutrašnjih poslova da prekine okupljanje protivnika studentskih blokada u Pionirskom parku i na prostoru ispred Narodne skupštine.
Vučić je izjavio 18. juna da je od početka bilo jasno da iza zahtjeva studenata koji blokiraju fakultete stoji “obojena revolucija, spolja organizovana”.

Jedna od ključnih prekretnica studentskih protesta u Srbiji desio se 28. juna kad su u Beogradu održana dva odvojena okupljanja: veliki studentsko-građanski protest „Vidimo se na Vidovdan“, održan na Trgu Slavija, i skup pristalica vlasti u Pionirskom parku, u blizini Narodne skupštine. Studentski protest obilježili su zahtjevi za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora i prekid okupljanja pristalica vlasti u Pionirskom parku.
Nakon što vlast nije prihvatila studentski ultimatum za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora i uklanjanje okupljanja pristalica vlasti iz Pionirskog parka, studenti su 28. juna u 21 sat proglasili ultimatum isteklim, vlast nelegitimnom i pozvali građane da sami preuzmu inicijativu. Nakon završetka protesta na kojem se prema procjeni Arhiva javnih skupova okupilo oko 140.000 ljudi, uslijedili su sukobi dijela demonstranata s policijom i desetine hapšenja.
Dan poslije, 29. juna, nakon vijesti da je dvoje studenata Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu privedeno, bez javno poznatog razloga, njihove kolege i građani blokirali su ulice kontejnerima i metalnim ogradama. Istog dana Više javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo je da je u odvojenoj akciji uhapšeno više osoba osumnjičenih za pripremanje djela protiv ustavnog uređenja. Protesti zbog hapšenja proširili su se na druge dijelove Beograda i gradove širom Srbije.
Jula 2025. počela je nova faza protesta u Srbiji – decentralizovane građanske blokade saobraćajnica.
3. jula Vučić je pomilovao četvoricu SNS aktivista koji su u noći 27. na 28. januar slomili vilicu studentkinji iz Novog Sada.
Eskalacija nasilja nad studentima, nastavlja se i u julu čemu svjedoči i snimak studentkinje Pravnog fakulteta koju su policajci čupali za kosu, pa nasilno izbacivanje studenata iz zgrade Državnog univerziteta u Novom Pazaru lažnom uzbunom.
August 2025. obilježen je eskalacijom sukoba i policijskih intervencija.
Komemorativnim skupovi povodom devet mjeseci od pada nadstrešnice organizirani su 1.avgusta širom Srbije. Tog dana je i Tužilaštvo za organizovani kriminal saopštilo da je uhapšeno 11 osoba u okviru istrage finansijskih malverzacija u projektu rekonstrukcije željeznice u Srbiji.
4. avgusta Vučić je pomilovao Milicu Stojanović, djevojku koja je automobilom udarila studentkinju 24. januara u toku protesta. Potom je Vučić pozvao 22. avgusta studente u blokadi na debatu, što su oni odbili.
Krajem avgusta i početkom septembra u srednjim i osnovnim školama širom Srbije počeo je trend masovnog otpuštanja profesora koji su podržavali proteste.
Septembar 2025. je u znaku nastavka studentskih protesta i zahtjeva za vanredne izbore.
Na početku školske godine 1. septembra srednjoškolci su organizovali protestne šetnje pod nazivom „Srednjoškolci pamte“. u Beogradu, Novom Sadu i drugim gradovima, obilježavajući deset mjeseci od pada nadstrešnice. U Novom Sadu došlo je do policijske intervencije kod Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja, nakon što je dekan uz policijsku pratnju ušao u zgradu fakulteta.
Veliki protest „Srbijo, da li nas čuješ?“ organizovan je 5. septembra u Novom Sadu zbog prisustva policije na Filozofskom fakultetu i Fakultetu sporta i fizičkog vaspitanja, zahtijevajući zaštitu autonomije univerziteta. Policija je primjenila prekomjernu silu potiskujući građane, a korišten je i nedozvoljeni CN gas.
Protestnom šetnjom „Indeks je jači od pendreka“ 8. septembra u Beogradu a i drugim gradovima studenti i građani zahtijevali su odgovornost za policijsko postupanje prema demonstrantima. Ni do danas nije poznato da li su uslijedile konkretne sankcije protiv odgovornih policajaca.
Tokom vojne parade na Novom Beogradu 20. septembra policijski kordoni onemogućili su pristup grupi studenata koji su najavili organizovani dolazak.
U više gradova Srbije održani su 28. septembra istovremeni skupovi podrške vlasti i antivladini protesti. U Čačku su maskirani napadači fizički napali demonstrante, u Bogatiću je došlo do sukoba i povređivanja policajaca, dok su u Beogradu i Novom Sadu zabilježene policijske intervencije i privođenja
Oktobar 2025. obilježen je pripremama za prvu godišnjicu novosadske tragedije.
U više gradova Srbije 11. oktobra održani su odvojeni protesti podrške Srbima na Kosovu. Studenti su kritikovali odnos vlasti prema srpskoj zajednici na Kosovu, dok je provladin Centar za društvenu stabilnost organizovao skupove podrške i protiv studentskih blokada. Zabilježeni su incidenti, policijska privođenja i napadi na novinare u Novom Sadu
Studenti i građanski zborovi organizovali su 18. oktobra protestnu šetnju „Marš slobode“ od Mosta slobode do Željezničke stanice u Novom Sadu , zahtijevajući poštovanje Ustava i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. Istog dana održani su protesti ispred televizije Informer i Narodnog pozorišta u Beogradu.
22. oktobra u šatorskom naselju ispred Skupštine Srbije došlo je do pucnja, nakon kojeg je izbio požar. Vučić se oglasio nekoliko sati nakon incidenta, rekavši da je to bio teroristički akt. Istog dana Evropski parlament usvajio je Rezoluciju o polarizaciji i povećanoj represiji u Srbiji sa 457 glasova za, 103 protiv i 72 uzdržana. Evropski parlament podržao je pravo studenata i građana na mirne proteste, osudio nasilje i zastrašivanje te pozvao na transparentno utvrđivanje odgovornosti za novosadsku tragediju.
24. oktobra šest aktivista PSG-a i STAV-a nakon više od sedam mjeseci ograničenja slobode, povezanom s objavljivanjem snimka njihovog razgovora uoči velikog protesta 15. marta. pušteno je iz kućnog pritvora.
30–31. oktobra oko 4000 studenata krenulo je iz Beograda na približno 90 kilometara dug marš prema Novom Sadu, na komemoraciju zakazanu za 1. novembar.
Novembar 2025. je prošao u znaku godišnjica novosadske tragedije i nastavku borbe za odgovornost.
Najveći komemorativni skup u Novom Sadu desio se na prvu godišnjicu pada nadstrešnice, 1. novembra 2025. kad je oko 110 000 učesnika održalo16 minuta šutnje u znak sjećanja na žrtve.
Na 9. novembar 2025. studenti su ispred Rektorata Univerziteta u Beogradu održali 16 minuta šutnje i podsjetili na prvobitne zahtjeve povezane s novosadskom tragedijom, napadima na studente i finansiranjem visokog obrazovanja
Decembar 2025. označava početak izborne mobilizacije.
Od 1–9. decembra obilježene su godišnjice početka fakultetskih blokada kroz protestne šetnje i podsjećanje na neispunjene zahtjeve.
U period od 15–25. decembra organizirana je studentska kampanja „Dolazimo do vaših vrata“. Grupa „Student u svakom selu“ pokrenula je terensku kampanju razgovora s građanima, usmjerenu na širenje mreže podrške i pripremu volontera i kontrolora za buduće izbore.
28. decembra organizovana je velika skcija „Raspiši pobedu“ kad su studenti u 113 mjesta širom Srbije organizovali prikupljanje potpisa podrške zahtjevu za vanredne parlamentarne izbore. Akcija je održana na 491 štandu, prema izvještaju lista Danas. Istog dana Vučić je najavio da će izbori biti održani tokom 2026. godine.
Dan poslije studenti su saopštili da je gotovo 400.000 građana podržalo njihov zahtjev za vanredne izbore. Potpisi nisu predstavljali formalnu izbornu kandidaturu, nego izraz podrške zahtjevu i način uspostavljanja direktnog kontakta s građanima.
Studenti kucaju na vrata
Januar i februar 2026. su mjeseci kad studentski pokret konkretizuje političke zahtjeve i nastavlja borbu za autonomiju univerziteta.
17. januara održan je studentski protest „Šta znači pobeda?“ u Novom Sadu gdje su studenti u blokadi predstavili prve prijedloge za institucionalne promjene, uključujući lustraciju i zakon o porijeklu imovine.
A 21.januara dešava se policijska intervencija na novosadskom Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Policija je, na poziv dekana, izvela studente, profesore i građane koji su protestovali zbog prestanka radnog odnosa profesorice Jelene Kleut, jedne od javnih podržavateljica studentskog pokreta. Učesnici su prijavili povrede i prekomjernu upotrebu sile, dok su nadležni tvrdili da je intervencija bila zakonita.
Na Dan državnosti Srbije, Sretenje, 15. februara studenti su organizovali okupljanja pod nazivom “Sretnimo se ponovo” u Kragujevcu i Orašcu, podsjećajući na veliki studentski protest održan godinu ranije. U Kragujevcu su održani govori i 16 minuta šutnje za poginule u Novom Sadu, nakon čega su se učesnici automobilima uputili u Orašac. Studenti su ponovili zahtjev za vanredne parlamentarne izbore, a naglasak stavili na poštivanje Ustava, nezavisnost pravosuđa i autonomiju univerziteta.
Tokom protesta ispred Srpskog narodnog pozorišta, 16. februara gdje je održavana svečanost povodom 200 godina Matice srpske, došlo je do napada na demonstrante kada su najmanje tri osobe povrijeđene. Studenti su za napade optužili pristalice vladajuće SNS i kritikovali postupanje policije.To je iniciralo “Proteste solidarnosti” širom Srbije dan poslije a u Beogradu su zabilježeni i sukobi te privođenja demonstranata.
Mart 2026. je u znaku pripreme za izbornu borbu.
1. marta organiziran je veliki protest „Država, to smo mi“ u Nišu kad je hiljade studenata i građana održalo 16 minuta šutnje za žrtve tragedije u Novom Sadu.
U okviru akcije „Budi glas promene“ i inicijative „Student u svakom selu“, studenti su 14–15. marta organizovali skupove i razgovore s građanima u sredinama u kojima su za kraj marta zakazani lokalni izbori. Podržali su pojedine lokalne izborne liste i pozivali građane da se uključe u kontrolu izbornog procesa.
15. marta u Beogradu je obilježena prva godišnjica masovnog studentskog protesta iz 2025, na kojem se, prema procjeni Arhiva javnih skupova, okupilo između 275.000 i 325.000 ljudi. Građanski zborovi organizovali su akcije, uključujući manifestaciju „Svi u zborove“.
U deset lokalnih samouprava održani su izbori 29.marta na kojima su učestvovale i liste koje su podržavali studenti. Vladajući SNS i njegovi koalicioni partneri osvojili su većinu u svih deset sredina. Izborni dan obilježili su brojni incidenti, uključujući napade na studente, aktiviste, novinare i posmatrače. Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost CRTA je ocijenila da izbori “nisu bili slobodni ni pošteni”.
U aprilu se odvijaju tri paralelna procesa: nastavak krivičnih postupaka protiv učesnika protesta, sporovi oko upravljanja univerzitetima i organizacija izborne kampanje studentskog pokreta.
8. aprila nekoliko stotina studenata i građana okupilo se ispred Palate pravde u Beogradu u znak podrške devetoro studenata optuženih za navodnu pripremu aktivnosti protiv ustavnog uređenja Srbije. Početak suđenja odgođen je za 15. maj.
Akcija „Studenti pobeđuju“ organizovana je 29. aprila kad su podijeljene 1,2 miliona naljepnica sa istoimenim sloganom na više od 150 štandova u 54 grada Srbije.

Maj 2026. obilježile su nove studentske akcije.
Studentski pokret nastavio je insistirati na odgovornosti institucija i zahtjevu za vanredne parlamentarne izbore, koji je prvi put javno iznio 5. maja 2025 .
Udruženje građana „Studentska lista“, osnovano je 11. maja i zvanično je registrovano u Agenciji za privredne registre Srbije. Riječ je o nestranačkom i neprofitnom udruženju čiji su ciljevi promocija demokratije, zaštita biračkih prava i praćenje izbornih procesa. Registracija je javno potvrđena 3. augusta, kada su studenti poručili: „Planiramo. Organizujemo se. Radimo.“)
Studentski protest „Ti i ja, Slavija“ na dan 23. maj bio prvi veliki skup studenata u blokadi koji je prethodno prijavljen policiji. Desetine hiljada studenata i građana okupile su se na Trgu Slavija u Beogradu, zahtijevajući ispunjenje studentskih zahtjeva. Nakon zvaničnog završetka protesta došlo je do sukoba dijela demonstranata i policije kad je privedeno 23 osobe.
U junu 2026. studentski pokret sve jasnije artikuliše svoju političku alternativu vlasti.
Veliki studentski protest u Novom Sadu na dan 20. juni okupio je hiljade protestanata koji su preipitivali izbornE uslove, nezavisnost pravosuđa, rad policije, medijske slobode i korupciju te ponovili zahtjev za vanredne parlamentarne izbore. Predstavljeni su i dijelovi programskih opredjeljenja studentskog pokreta. Skup je završen porukom „Laku noć Novi Sade, dobro jutro Srbijo“.
Na protestu 28. juna „Sve se vidi na Vidovdan“ u Kraljevu pitanje Kosova postaje jedno od centralnih tema protesta, uz pitanja političke odgovornosti, budućnosti Srbije i nastavka studentskog pokreta.
U julu 2026 studentski pokret nastavio je prelazak od protestne mobilizacije prema organizovanoj izbornoj kampanji.
Studenti su 1. jula organizovali komemorativna okupljanja povodom 20 mjeseci od tragedije na Željezničkoj stanici u Novom Sadu. Studenti su nastavili zahtijevati utvrđivanje odgovornosti za tragediju.
21. jula studenti u blokadi objavili su početak organizovane telefonske kampanje pod nazivom „Student zove“, čiji je cilj bio direktan razgovor s građanima i mobilizacija podrške za predstojeće izbore. Istovremeno su pozvali građane da se uključe u obuku izbornih kontrolora i finansijski podrže terenske aktivnosti, posebno troškove goriva za obilazak manjih mjesta.
27. jula dvije osobe povrijeđene su kada je automobil naletio na građane koji su krenuli u protestnu šetnju u Bačkoj Palanci.
August 2026. obilježili su intenziviranje studentskih aktivnosti na terenu.
U periodu 3–9. august studenti u blokadi nastavili su „Student u svakom selu” akciju neposrednih razgovora s građanima, organizujući štandove i posjete domaćinstvima u Zemunu, na Vračaru, Paliluli i u Vladimircima, te kampanju „Od vrata do vrata“ širom Srbije uključujući Novi Sad, Beograd, Staru Pazovu, Loznicu, Rašku, Paraćin i Belu Palanku.
Od 13. augusta pa dalje organizovani su protesti „Studenti su Srbija“ u Novom Sadu, protest „Godinu dana bez pravde – Valjevo pamti“, studentski ekološki protest „Eko buna“ u Beogradu, protest srednjoškolaca i studenata u Nišu te nove terenske akcije u dvadesetak gradova i općina kampanju razgovora s građanima
Septembar 2026. predstavlja jednu od važnijih prekretnica studentskog pokreta u Srbiji: predaja izborne liste „Studentska lista – Studenti pobeđuju.
Veliki studentski protest u Novom Sadu 5. septembra okupilo je oko 20.000 ljudi zbog policijskih intervencija na novosadskim fakultetima.
U znak podrške studentima Novog sada organizovan je protest „Indeks je jači od pendreka“ 8 septembra u Beogradu
9. septembra Vučić je potpisao ukaz o raspuštanju Narodne skupštine i raspisao vanredne parlamentarne izbore za 25. oktobar 2026. godine.
Period 9–15. Septembra obilježen je formalnim ulaskom studentskog pokreta u izbornu politiku. Nakon raspisivanja vanrednih parlamentarnih izbora, 9. septembra osnovana je grupa građana „Studentska lista – Studenti pobeđuju“, koju je potpisalo 14 predstavnika, među kojima su univerzitetski profesori. Grupa građana je 14. septembra predala Republičkoj izbornoj komisiji listu sa 250 kandidata, a Republička izborna komisija RIK je narednog dana potvrdila 69.099 pravno valjanih potpisa podrške. Studentski pokret tako je stekao formalni okvir za izborno učešće, bez osnivanja političke stranke.

Na izbornoj listi „Studentska lista – Studenti pobeđuju“ nalazi se 250 kandidata za narodne poslanike, među kojima su univerzitetski profesori, ljekari, umjetnici, advokati, naučnici, poljoprivrednici i građanski aktivisti. Studentski pokret u Srbiji odabrao je 250 kandidata za parlamentarne izbore kroz decentralizovani sistem fakultetskih plenuma, međusobnog usaglašavanja i provjere kandidata, bez klasičnog stranačkog predsjedništva ili centralnog odbora.
U periodu 15–19. septembra studenti su započeli predstavljanje izbornog programa „Studentski plan“ širom Srbije koji se sastojao od 11 tačaka raspoređenih u tri cjeline:
- „Srbija ili mafija“ – borba protiv korupcije, jačanje institucija i oduzimanje nezakonito stečene imovine.
- „U znanju je moć“ – reforma obrazovanja, depolitizacija institucija i primjena stručnog znanja.
- „Srbija raste sa nama“ – ekonomski razvoj i konkurentna privreda.
Studentske liste iz Srbije započeli su 22. septembra predizbornu kampanju „Student u svakom selu“ u Republici Srpskoj i Brčko distriktu, s namjerom da razgovaraju s građanima koji imaju pravo glasa na izborima u Srbiji. Kako piše Detektor kampanju su pratili incidenti: u Brčkom su dvojica organizatora prekršajno kažnjena zbog neprijavljenog okupljanja, u Doboju je nekoliko studenata odvedeno na višesatni policijski razgovor, dok su u Višegradu bili izloženi verbalnim napadima i pokušaju oduzimanja transparenta. Udruženje „Garda Panteri“ prethodno je javno pozvalo na sprečavanje njihovih aktivnosti.
Studentska lista je 25. septembra otkazala najavljeni skup u Banjoj Luci i prekinula kampanju, navodeći policijske opstrukcije i prijetnje. Kuća ljudskih prava Banja Luka zatražila je nezavisnu istragu policijskog postupanja i napada na studente.

Vučić je podnio ostavku 27. septembra na funkciju predsjednika Srbije gotovo osam mjeseci prije isteka drugog mandata uz najavu da će učestvovati u parlamentarnoj izbornoj kampanji, uz mogućnost povratka na mjesto premijera. Istgog dana saopštio je i odluku o pomilovanju ili aboliciji 49 osoba, među kojima su 23 povezane s događajima tokom protesta i blokada.
Oktobar 2026. predstavlja završnu fazu transformacije studentskog pokreta u Srbiji iz protestnog u izborni pokret.
Studentska lista organizovala je dvodnevnu kampanju „Od vrata do vrata“ neposrednih razgovora s građanima 3. i 4. oktobra u Vojvodini I Mačvi
Protest „Neće moći ove noći“ ispred Republičke izborne komisije održan je 7. oktobra zbog odluke o organizaciji glasanja u inostranstvu prema srednjoevropskom vremenu, od 7 do 20 sati što je rješenje koje po studentima zbog vremenskih razlika otežava ostvarivanje biračkog prava građanima u dijaspori.
Na Trgu kralja Milana u Nišu održan je 10. oktobra predizborni skup Studentske liste a od 14–20. oktobra organizovane su studentske pješačke kolone prema Beogradu.
Uslijedile su nove zabrane okupljanja u Banjoj Luci: policija je zabranila skupove planirane za 11. i 19. oktobar, pozivajući se na sigurnosne rizike i moguće reakcije protivnika studentskog pokreta. Kuća ljudskih prava Banja Luka ocijenila je da takva obrazloženja predstavljaju neopravdano ograničavanje slobode mirnog okupljanja. Do 23. oktobra nije javno potvrđen ishod zahtijevanih istraga postupanja policije u Brčkom i Doboju te napada na studente u Višegradu.
Studenti koji su danima pješačili iz različitih dijelova Srbije stigli su 21. oktobra u Beograd. Građani su im organizovali dočeke na više lokacija, a centralno okupljanje održano je ispred Rektorata Univerziteta u Beogradu. Dolazak kolona pratili su vatromet, muzika i poruke podrške.

Na beogradskom Trgu Slavija 22. oktobra održan je završni predizborni skup Studentske liste. Prema procjeni nezavisnog Arhiva javnih skupova, na protestu je bilo oko 150.000 ljudi Kandidati Studentske liste predstavili su dijelove izbornog programa, posebno naglašavajući borbu protiv korupcije, institucionalnu odgovornost i demokratske reforme.
Izbori su zakazani za nedjelju, 25. oktobra 2026. godine.


