Većina građana želi vidjeti BiH u Europskoj uniji. Smatraju to garancijom trajnog mira, političke stabilnosti, slobode kretanja… S druge strane, euroskeptici strahuju od većih troškova života i poreza
Razgovarala: Sanela KARAICA
Bosna i Hercegovina bi ove sedmice trebala dobiti status kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Tvrde ovo mediji sa sjedištem u Briselu.
Informacija dolazi nakon preporuke Europske komisije u oktobru, kada je blok počeo posvećivati pažnju strateškom značaju regije. Euractiv saznaje kako neki od glavnih protivnika ove odluke ipak neće stajati na putu BiH ka kandidatskom statusu.
Za Interview.ba pomoćnica direktora Direkcije za evropske integracije Darija Ramljak kaže da će odluka Europskog vijeća o daljem evropskom putu BiH zavisi od dva bitna faktora.
Dva bitna faktora
Prvi je raspoloženje država članica, a drugi su rezultati koje država ostvari u provedbi prioriteta.
Ramljak se nada da će nova vlast iskoristiti vrijeme do sastanka Europskog vijeća i liderima EU dati dodatne argumente za donošenje odluke o statusu kandidata.
Interview: Da li je dobijanje kandidatskog statusa, po Vašem mišljenju gotova stvar?
Ramljak: O statusu kandidata odlučuje Europsko vijeće u kojem sjedi 27 šefova vlada, odnosno predsjednika država članica EU. Proceduralno se prethodno o ovom pitanju izjašnjava i na razini ministara u Vijeću EU. Različiti predstavnici EU su već ranije pojasnili da nije riječ o uvjetnoj nego je Komisija dala preporuku da se BiH da status kandidata.
Status kandidata je politička odluka lidera država članica. Oni ovu odluku trebaju donijeti jednoglasno. Nezahvalno je predviđati bilo koju političku odluku tako i ovu, a osobito sa pozicije državnog službenika.
Osam ključnih koraka
BiH je već ranije napravila određene korake na realizaciji 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije. A od proljeća ove godine bilježimo dodatne. Na primjer, usvojene su izmjene i dopune Zakona o javnim nabavama, usvojeni su strategijski okvir za upravljanje javnim financijama u BiH. Tu su i akcijski planovi za inkluziju Roma i borbe protiv diskiminacije LGBTQ osoba. Unaprijeđeno je upravljanje migracijama, provedni su izbori…
Nadamo se i da će novoimenovani predstavnici vlasti u BiH vrijeme do sastanka Europskog vijeća iskoristiti da liderima EU daju i dodatne argumente za donošenje odluke o statusu kandidata.
Interview: Ostalo je malo vremena do odluke. Komesar za proširenje EU Oliver Varhelji boravio je nedavno u BiH kako bi, rekao je, dogovorio naredne korake neophodne za dobijanje statusa kandidata. Postoje li i koji su to konkretni uslovi koje BiH mora ispuniti u narednim danima?
Ramljak: Kao što sam već rekla, proceduralno Komisija je dala preporuku, a sada je odluka na državama članicama.
Dajući preporuku Europska komisija je naznačila osam koraka koje u ovom političkom momentu smatra ključnim. Svih ovih osam koraka je u uskoj vezi sa 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja. To znači da je sve što se podzume na njihovom rješavanju argument više za države koje će odlučivati.
Na ovih osam koraka poduzimaju se određene aktivnosti. Tako je, na primjer,Vijeće ministara BiH utvrdilo Prijedlog zakona o graničnoj kontroli, usvojen je Pravilnik o radu i operativnoj suradnji s Europolom. Radne skupine za europske integracije nastavile su rad na Programu integriranja. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV je dostavljen Vijeću ministara BiH ranije, pripremljen je tekst zakona o sudovima BiH…
Dvije trećine građana za EU
Interview: Vijeće ministara BiH nije usvojilo izmjene i dopune Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Ministarstva sigurnosti u vezi sa Kontakt tačkom za saradnju sa Europolom. Da li to može utjecati na pozitivnu odluku Europskog vijeća?
Ramljak: Ocjenu urađenog kao i odluku donose institucije EU, tako da ne bih mogla ulaziti u tu vrstu ocjena.
Interview: Šta sada slijedi kada je u pitanju europski put BiH?
Ramljak: Status kandidata bi predstavljao značajan iskorak u procesu, ali još dosta posla se mora uraditi do otvaranja pregovora o članstvu. Da bi došli do otvaranja pregovora potrebno je ostvariti odgovarajući stupanj realizacije 14 ključnih prioriteta, a ocjenu o tome donosi Europska komisija.
Interview: Da li će se razmatrati provedba presude Ustavnog suda u slučaju “Ljubić”? Hoće li to biti uvjet za početak pregovora sa EU?
Ramljak: U Mišljenju o zahtjevu BiH za članstvo navedeno je da EK smatra da bi se pregovori za pristupanjetrebali otvoriti kada zemlja postigne potreban stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo. A posebno sa političkim kriterijem. Bosna i Hercegovina će morati temeljito poboljšati svoj zakonodavni i institucionalni okvir kako bi se osiguralo ispunjavanje 14 ključnih prioriteta.
Garancija mira i stabilnosti
Interview: Hoće li ukidanje OHR-a i odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda BiH biti među prioritetima nakon dobijanja kandidatskog statusa?
Ramljak: Kao i kod prethodnog pitanja, Europska komisija je u Mišljenju izdvojila 14 ključnih prioriteta u vezi s kojima je potrebno postići odgovarajući napredak za odluku o otvaranju pregovora o pristupanju.
Interview: Kakav je stav bh. javnosti prema ulasku u EU, ima li euroskeptika?
Ramljak: Podrška građana članstvu BiH u EU je vrlo visoka. Prema istraživanju javnog mišljenja koje je Direkcija provela u kolovozu ove godine iznosi 77,4 posto. Kao razloge za podršku ispitanici najčešće navode garanciju trajnog mira i političke stabilnosti, slobodu kretanja ljudi, robe i kapitala i poštivanje zakona i propisa.
Oni koji ne podržavaju članstvo EU kao najčešći razlog navode strah od većih troškova života i poreza. Jedan od važnih pokazatelja istraživanja jeste da građani prepoznaju važnost reformi. I prema njihovom mišljenju prioritet za unapređenje svakodnevnog života je borba protiv korupcije.
Novi zakoni i propisi
Interview: Šta za građane BiH konkretno znači dobijanje kandidatskog statusa i koliko će vremena proći do otvaranja službenih pregovora o pristupanju EU?
Ramljak: Status kandidata ne mijenja svakodnevni život ljudi. Ono što mijenja život građana je usvajanje i primjena novih europskih zakona i drugih propisa. Tako, naprimjer, usvajanjem strategijskog okvira za upravljanje javnim financijama u BiH u lipnju i srpnju ove godine stvoreni su preduvjeti za korištenje proračunske podrške koju je nedavno najavila Europska komisija kao mjeru pomoći za nošenje sa izazovima energetske krize za države Zapadnog Balkana.
Dakle, reforme su te koje mijenjaju naš svakodnevni život nabolje i koje utiču na to koliko brzo se krećemo ka novoj fazi procesa europskih integracija.
Interview: I na kraju još jedno pitanje koje nije u vezi sa ovom temom. Europska komisija preispituje opravdanost odluke o zabrani izvoza drveta i peleta koje su donijeli nadležni u BiH. Da li je DEI dobila formalni stav Europske komisije o tome?
Ramljak: Pitanje donošenja ove odluke nije u nadležnosti Direkcije. Direkcija je o dijelu posla koji se odnosio na nju tj. organizaciju konzultacija izvjestila Vijeće ministara BiH, a s čim je upoznata i javnost. Sve ostale aktivnosti nakon sastanka su nadležnost resornog ministarstva – Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH pa vas upućujem na ministarstvo kao relevantog sugovornika.
