Europska komisija predložila je danas zemljama članicama Evropske unije da dodjele Bosni i Hercegovini kandidatski status sa uvjetima. Danas je predstavljen i izvještaj o trenutnom statusu BiH na putu EU integracija
Kad je riječ o kandidatskom statusu sa uslovima o tome će Vijeće Europske unije jednoglasno donijeti odluku u decembru, jer se radi o identičnoj formuli preporuke EK kao što je bio slučaj sa Ukrajinom i Moldavijom.
Osam uvjeta
No, Vijeće EU moglo bi postaviti i dodatne zahtjeve, što kako kažu poznavatelji, ne dovodi u pitanje kandidatski status.
Pred BiH je za početak osam uvjeta koje mora ispuniti:
– usvajanje Zakon o sprječavanju sukoba interesa u institucijama Bosne i Hercegovine
– izmjene i dopune Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine
– usvajanje Zakona o javnim nabavkama
– poduzeti odlučne korake za jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala
– odlučno unaprijediti rad na osiguravanju efikasne koordinacije na svim nivoima upravljanja granicom i kapaciteta upravljanja migracijama, kao i osiguravanja funkcioniranja sistema azila
– osigurati zabranu mučenja, posebno uspostavljanjem nacionalnog preventivnog mehanizma protiv torture i zlostavljanja
– garantirati slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno osiguravanjem odgovarajućeg sudskog postupanja u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima
– osigurati rezultate u funkcionisanju na svim nivoima mehanizma koordinacije o pitanjima EU, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne tekovine EU.
Insistiranje Austrije i Slovenije
Podsjećamo, na insistiranje Austrije i Slovenije, u junu su članice EU zaključile da su spremne dati kandidatski status BiH. No, čekali su izvještaj Europske komisije i preporuke.
A izvještaj nije donio ništa novo. Zaključeno je da, kad je riječ o europskim reformama, u BiH nema napretka. Al ima i nekih pomaka, poput ocjene da je BiH značajno povećala stopu usklađenosti sa vanjskom politikom EU. To se odnosi na sankcije protiv Rusije i stav o agresiji na Ukrajinu.
– Bosna i Hercegovina ima određeni nivo pripreme i postigla je određeni napredak u klasteru o vanjskim odnosima. Posebno poboljšanjem svoje usklađenosti sa spoljnopolitičkim izjavama EU i restriktivnim mjerama, koje su porasle na 81% do kraja augusta 2022. – navodi se u izvještaju.
Izdvojeno je kao pozitivno da je BiH nastavila aktivno sudjelovati učestvovati u regionalnoj saradnji i održavati dobrosusjedske odnose. Prvo, Predsjedništvo je ratificiralo nekoliko međunarodnih sporazuma, te usvojila i Izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama što je jedan od tri ključna reformska zakona.
Kad je riječ o kočničarima i opstrukcijama, istaknuta je uloga Republike Srpske, koja je preuzimanjem državnih nadležnosti na entitet i demontiranjem državnih institucija ugrozila pristupanje BiH u EU.
Istaknuto je da su sve stranke (sa sjedištem u RS) duže vrijeme držale u blokadi zakonodavne i izvršne institucije na državnom nivou, “što je dovelo do skoro potpunog zastoja u reformama”.
Ovo se također odnosi i na blokade stranaka iz RS, a koje djeluju na državnom nivou, a nakon što je prethodni visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo zabranu negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca.
Stručnjaci EK ističu i da je zbog političke opstrukcije Ministarstva finansija i trezora. Dovedeno u pitanje i održavanje proteklih izbora jer je ministar Vjekoslav Bevanda (HDZ) odbijao odobriti sredstva potrebna za održavanje izbora.
Izborna reforma i Schmidt
Izvještaj također posebno tretira stanje u pravosuđu, a navodi se da nije zabilježen niti jedan napredak u ovoj oblast
Kako je onda došlo do toga da Europska komisija zatraži kandidatski status, makar i sa uvjetima?
Analitičari ističu da je tome doprinijela odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta o izbornoj reformi, nametnuta u izbornoj noći.
Šef Delegacije EU Johann Sattler danas će predati Izvještaj Predsjedništvu BiH, te i Vijeću ministara BiH.
