Kako je protekla godina uticala na čitalačke navike, odnosno da li je potreba za čitanjem bila izraženija uslijed pandemije, nastojali smo saznati kroz razgovor sa uposlenicima biblioteka u našoj zemlji. Zanimalo nas je šta su to čitaoci najviše tražili, ali i to kako su biblioteke u novonastalim okolnostima organizovale rad
Piše: Đorđe Krajišnik \ Naratorijum
Svim raspoloživim kapacitetima, poštujući sve mjere i preporuke prevencije širenja virusa, usluge korisnicima pruža JU Biblioteka Sarajeva, ispričala nam je Amela Đelilović-Malešević, bibliotekarka u ovoj ustanovi. Uposlenici tokom radnog vremena nose zaštitne maske, što je obavezujuće i za korisnike, a ova preventivna mjera ne sprječava ugodnu komunikaciju i razmjenu informacija. Za povrat bibliotečke građe postavljene su kutije ispred ulaza. Knjige prolaze proces čišćenja i dezinfekcije, pa se ponovno mogu posuditi s vremenskim razmakom od 72 sata. Ipak, većina programskih aktivnosti premještena je u virtuelni svijet, a neke su obustavljene i prolongirane.
– U vrijeme lockdowna i obustavljenog rada sa korisnicima bibliotečkih usluga (od marta do maja 2020. godine) na pozajmnim odjeljenjima JU Biblioteka Sarajeva je uvela dežurni mobilni broj putem kojeg su korisnici mogli dobiti sve informacije o početku rada, produžiti pozajmljenju bibliotečku građu i dobiti određene publikacije u PDF formatu iz Digitalizirane zbirke JU Biblioteka Sarajeva (Kolekcija starih i rijetkih knjiga, serijskih publikacija, dokumenata i druge građe o Sarajevu i Bosni i Hercegovini), učestvovala u obilježavanju Međunarodnog dana i noći knjige i autorskih prava, učestvovala u edukaciji Kulturne i kreativne industrije u institucijama kulture u Kantonu Sarajevo i Festivalu dramskog, literarnog, likovnog i muzičkog stvaralaštva – FEDU on line 2020, pokrenula je online čitanje priča, organizovala online biblioterapiju Čitanje kao lijek sa sve zainteresovane korisnike društvenih mreža, te redovito ažurirala sadržaje na društvenim mrežama i youtube kanalu, ističe Đelilović-Malešević.
Korisnici ove bibliteke su različitih starosnih grupa i posuđuju publikacije u skladu s afinitetima ili potrebama. Učenici osnovnih i srednjih škola posuđuju obavezne lektirne naslove i publikacije koje čitaju u slobodno vrijeme, studenti – stručne knjige iz svih naučnih disciplina, akademski građani i penzioneri – najnovija izdanja beletristike, najnovije knjige bosanskohercegovačkih autora i autora iz regije, naučno – popularnu literaturu.
– Istovremeno korisnici čitaju i klasike bosanskohercegovačke književnosti, poput djela Andrića, Sijarića, Selimovića, Sušića. Djeca i mladi shodno svojim afinitetima i književnim ukusima čitaju različite naslove kao što su djela nagrađivanih autora dječije književnosti: David Walliams, Sanja Polak, Bianca Pitzorno, Nura Bazdulj Hubijar, Branko Ćopić, Sanja Plić, Sara Mlinovski, Mirsad Bećirbašić, Liz Pichon, Kinney Jeff, Enid Blyton, Smale Holly, Luiz Renison, Tolkien John, Stephanie Meyer, Green John. Zatim, inspirirajuće naslove poput „Priče za laku noć za djevojčice buntovnice“, serijal Harry Potter je podjednako interesantan kako djeci tako i mladima, mlađi čitaoci čitaju slikovnice i ilustrirane enciklopedije za djecu, različite izbore bajki i drugih fantastičnih priča. Iznenađujuća je i ohrabrujuća potražnja za dobrom književnošću – klasicima, dobitnicima nagrade Nobel i drugih književnih nagrada. Korisnici često čitaju publikacije iz oblasti filozofije, sociologije, popularne psihologije, historije itd. Starije generacije čitatelja čitaju na osnovu afiniteta, obrazovanja i “navika”. U većini slučajeva čitaju historijske romane, biografije kao i nagrađivane romane, stranih i domaćih autora, putopise i memoare, navela je Amela Đelilović-Malešević.
Narodno-univerzitetska biblioteka RS iz Banjaluke je, prema riječima bibliotekarke Aleksandre Rendić, početkom pandemije morala pleksiglasom pregraditi prilaz svom knjižnom fondu, te on nije više slobodno dostupan.
– To je jedini nedostatak ovoga svega. Naši korisnici ne mogu ući sami u fond, ne mogu više gledati knjige, mi im donosimo tražene naslove. Traže knjige, prave spiskove ili dođu pa im mi izaberemo neku literaturu ovisno o njihovim afinitetima. Obično dvoje kolega radi na pozajmnom odjeljenju. Distance su obavezne, nošenje maske je obavezno, kako radnici biblioteke, tako ni korisnici ne mogu ući bez maske. U tom periodu smo obezbijedili i UV lampu u jednu prostoriju u suterenu biblioteke, gdje se knjige nakon korištenja prvo odnesu kada korisnik izvrši povrat. Svaku knjigu potom dezinfikujemo i tek onda vraćamo nazad u fond. Otvorili smo i online servise koji nam omugućava sistem u koji smo uključeni. Pozajmljivanje knjiga u našem informativno-pozajmnom sistemu je automatizovano. Preko 96.000 naših naslova je unijeto u COBISS sistem. Naši korisnici sve to mogu da pretraže od kuće. Prije pandemije smo imali praksu online rezervacije knjiga. Preko Play storea aktivirali smo aplikaciju koju svaki korisnik može skinuti, te jednako kao član biblioteke sa svojom članskom kartom može naručivati knjige i čekati obavještenje iz biblioteke da je građa slobodna i da dođe po nju, objašnjava nam sistem rada ove biblioteke Rendić.
Uposlenici u ovoj biblioteci stekli su utisak da se tokom pandemije čitalo više nego inače.
– Na primjer, dobijamo nove korisnike koji su se upisali u biblioteku a već su penzioneri. Nisu nikada prije dolazili u biblioteku. Dosta se čita klasična književnost, ali najviše se traži štivo za opuštanje. U ovo vrijeme korisnici ne žele da ih nešto opterećuje. Često nam kažu: “Ne želim da mislim, da se opterećujem, ne mogu da putujem, ne mogu da se družim, vi ste spas u ovakvim situacijama”. Pored toga, traži se jako puno popularne psihologije i medicine, ispričala nam je Aleksandre Rendić.
Ova biblioteka izdvaja i preporučeni mini fond knjige. Rade i nove plakate, izložu do 40-ak novih, najaktuelnijih naslova. Prisutni su i na Facebooku, a putem Zooma daju kurseve srpskog jezika za strance. Također organizuju književne debate i susrete online.
Prilagođen rad
Bibliotekarka Narodno-univerzitetske biblioteke RS još dodaje da u ovoj instituciji nisu prekidali rad, ali su ga prilagodili.
– Nemamo ograničen broj knjiga koje se mogu iznijeti iz biblioteke. Mogu svi ponijeti knjiga koliko misle da mogu pročitati za 21 radni dan za koliko se knjige trebaju vratiti. Ne naplaćujemo zakasnine. Povratna informacija je da to dobija pozitivan odjek. Korisnici reaguju odgovorno. Ne zadržavaju knjige. Radimo i imamo puno posla, zaključuje Aleksandra Rendić.
Merima Lendo rukovoditeljica Sektora za informacije i usluživanje korisnika Nacionalne i univerzitetske biblioteka BiH u Sarajevu, rekla nam je da je NUBBIH, posebno u Sektoru usluživanje korisnika, zabilježio neizbježan pad u svom redovnom poslovanju. U periodu lockdowna NUBBiH je bila zatvorena za korisnike. Nakon što su restriktivne mjere izmijenjene, Biblioteka je ponovo otvorila vrata, ali uz poštivanje svih epidemioloških mjera te smanjenog broj korisnika u čitaonicama.
– Korisnici koji su najčešće posjećivali Biblioteku bili su naučni radnici, istraživači, pa se u skladu sa tim povećalo korištenje periodike i stručne građe u odnosu na prethodni period. Radnici su organizovali rad u smjenama uz skraćeno radno vrijeme, zatim rad od kuće za vrijeme lockdowna, a treba napomenuti da su cijeli period bili dostupni za svoje korisnike preko e-maila, gdje je bio povećan broj upita. Tokom pandemije korisnici su najviše koristili dnevnu štampu – staru periodičnu publikaciju, kao što su Oslobođenje, Dnevni Avaz, Jutarnje novine, Slobodna Bosna, Večernje novine… i mnoge druge naslove periodičnih publikacija…, ispričala nam je Merima Lendo.
Kada je posrijedi Narodna biblioteka Mostar, iz ove institucije su nam kazali da su po preporuci Kriznog štaba HNK-a, obustavili rad u periodu prošlogodišnjeg lockdowna. Sve aktivnosti usmjerili su na online platforme, gdje su bili u svakodnevnom kontaktu i komunikaciji sa korisnicima.
– Na online platformama obilježili smo sve značajne datume vezane za bibliotekarstvo i književnost (Svjetski dan poezije, Svjetski dan knjige i autorskih prava itd), a koje su obuhvatale period zatvaranja. Nakon normalizacije situacije, uposlenici Narodne biblioteke Mostar započeli su rad u smjenama uz poštivanje svih epidemioloških mjera i preporuka. Možemo se pohvaliti da je Narodna biblioteka Mostar nastavila odlično poslovanje i u toku pandemije. Iznimno smo zadovoljni brojem posjetilaca i korisnika usluga biblioteke. Smatramo da se stanovništvo Mostara u toku pandemije “vratilo” čitanju te da su na taj način ispunjavali slobodno vrijeme, optimistični su iz ove mostarske biblioteke. Dodaju da je povećana zainteresovanost za bosanskohercegovačke autore.
Nova rutina
Zorica Marić, voditeljica službe za rad s korisnicima Narodne knjižnice HNŽ Mostar ispričala nam je da ova biblioteka i u specifičnim okolnostima pandemije prilagođava svoje poslovanje nastojeći biti na usluzi korisnicima.
– Razvili smo novu rutinu u posudbi i povratu knjiga, vraćene knjige odlažemo u karantenu na 72 sata, potom ih dezinficiramo i ulažemo u police, pridržavajući se svih epidemioloških mjera. Djelatnici Knjižnice osigurali su pružanje svih usluga čija se dostupnost mogla omogućiti na posredan način – odgovorima na telefonske upite, one upućene elektroničkom poštom ili nekim drugim elektroničkim putem. Tijekom lockdowna na facebook stranici naše Knjižnice pružili smo bogat sadržaj namijenjen djeci, mladima, ali i onima zrelije životne dobi. Čitatelji su u svakom trenutku, putem odgovarajućih tekstova, informirani o svim važnijim datumima i zanimljivostima vezanim za knjigu i čitanje. Sve ono što smo do tada radili u prostoru Knjižnice, pokušali smo prilagoditi online okruženju, izjavila je za Naratorium Marić.
Online su obilježili Međunarodni dan dječje knjige, Mjesec hrvatske knjige, Svjetski dan knjige i autorskih prava, Međunarodni dan pismenosti, Nacionalni dan svjesnosti o knjižnicama (NAD), a svakog su dana nudili zanimljivosti vezane za knjigu i književnost, kvizove i online priče iz Narodne knjižnice HNŽ. Objavljivali su videouratke čitanja priča, te tako ušli u domove korisnika.
– Uvidom u statističku bazu podataka u periodu pandemije koronavirusa sa žaljenjem moramo konstatirati da je smanjen broj posjeta Knjižnici. Čita se još uvijek premalo s obzirom na broj učenika i studenata u našem gradu, ali ipak se bilježi značajno poboljšanje, prvenstveno u posudbi popularne književnosti, kaže Marić.
Narodna knjižnica HNŽ Mostar u vrijeme pandemije pokrenula je novi program pod nazivom Knjiga na poziv, koji omogućava dostavu knjiga starijim i nemoćnim osobama te osobama s invaliditetom.
Nataša Trifković iz Matične biblioteke u Istočnom Sarajevu je tokom razgovora za Naratorium rekla da ova ustanova nije radila sa korisnicima dvije sedmice u martu prošle godine. U aprilu sa korisnicima su radili od 8 do 13 časova, s tim da nisu radile čitaonice. Od maja biblioteka radi sa korisnicima u punom radnom vremenu od 8 do 19 časova.
– Rad je organizovan tako da na svakom odjeljenju radi jedan zaposleni, čitaonice rade, ali sa ograničenim kapacitetom, umjesto četiri osobe za stolovima, koji inače imaju pregrade, sjede dvije. Ulazak na odjeljenja dozvoljen je samo za dvije osobe, uz poštovanje fizičke distance. Maska je obavezna, ističe Trifković.
Prošle godine otkazane su sve promocije, a ove su organizovali dvije, uz poštivanje svih epidimioloških mjera. Ostali bibliotečki poslovi rade se kao i prije pandemije. Prošle godine u Matičnu biblioteku učlanjeno je 4.520 korisnika, što je više u odnosu 2019. Broj fizičkih posjeta biblioteci je nešto manji, ali biblioteka je izašla u susret korisnicima pa se može posuditi veći broj knjiga, a rokovi za posuđivanje produžavaju se elektronski (automatizovanom pozajmicom i mailom) ili telefonom.
Kao i prethodnih godina, najviše se čitaju knjige koje preporučuju određene izdavačke kuće, odnosno beletristika i književni hitovi. Pored toga čitaju se i različiti žanrovi u zavisnosti od uzrasta korisnika, obrazovanja i čitalačkih navika. Na izbor, mišljenja je Nataša Trifković, utiču filmske adaptacije i serije.
Bibliobus vozi
Kontaktirali smo i Biblioteku za slijepa i slabovidna lica u BiH iz Sarajeva, koja je jedinstvena institucija u zemlji, a slijepim i slabovidnim licima omogućava korištenje bibliotečke građe u njima dostupnim tehnikama (audio-digitalna tehnika, Brajevo pismo i uvećani tisak). Ova biblioteka, kako ističe njen direktor Sakib Pleh, možda je i jedina ustanova koja tokom proteklog perioda nije prekidala rad niti jedan dan.
– Od samog početka pandemije organizovano smo našim bibliobusom dovozili radnike na posao i nakon završenog radnog vremena vraćali na kućne adrese, a pri tome smo poštovali sve epidemiološke mjere. Kao institucija naučili smo da se svojim trudom i zalaganjem borimo, jer je poznato da ova biblioteka spada među sedam institucija kulture od značaja za BiH koje nemaju riješeno pitanje redovnog finansiranja, tako da su nas novonastale okolnosti samo ojačale, jer mi pandemiju živimo od Dejtona. U posljednje vrijeme, zahvaljujući volonterima koji se dobrovoljno javljaju da podare svoj topli glas korisnicima biblioteke, mi smo umnogostručili naš književni fond koji u ovom momentu iznosi 30.185 bibliotečkih jedinica, a koje koristi 1.344 slijepa lica širom svijeta, objašnjava Pleh.
Direktor biblioteke za slijepa i slabovida lica u BiH kaže da su u razdoblju pandemije korisnici ove biblioteke čak i po deset puta više posuđivali knjige, a broj korisnika se također znatno povećao.
– Značajnim je istaći, da se povećao i broj korisnika kojima su knjige dostavljane na kućnu adresu, pogotovo iz razloga što veliki broj njih jeste iz kategorije 65+ kojima nije bilo dozvoljen izlazak iz kuće da bi mogli doći u biblioteku. Zato su imali nas koji smo svakodnevno našim bibliobusom odvozili knjige na kućne adrese, zaključio je Sakib Pleh.
Sagledavajući, na kraju, sve što su nam kazali bibliotečki profesionalci, možemo zaključiti da su se biblioteke u našoj zemlji su uglavnom na uspješan način prilagodile uslovima rada u pandemiji. Većina njih ističe da je i broj korisnika, ali i broj posuđivanih naslova bio u porastu. Građani su, čini se, ipak sada u knjigama našli dobru mogućnost da iskoriste svoje vrijeme, nadamo se da će se taj trend zadržati i kada pandemija bude prošlost.
