Stari problemi nakon ponovnog otvaranja bh. kulturnih institucija: „Ništa nije besplatno, samo rad radnika izgleda jeste“

Novi „korona zakon“ smanjio je ionako siromašni budžet za kulturu i sport za čak 40 posto, iako su kulturne institucije bile zatvorene za javnost puna dva mjeseca i bez prihoda. Zato ne treba čuditi informacija da uposlenici Zemaljskog muzeja BiH neće dobiti platu, kao i da direktor ove ustanove Mirsad Sijarić, u drugačijim okolnostima, prima platu ispod prosječne u našoj državi, 642 KM. I dok druge europske zemlje povećavaju svoje budžete za pomoć ovakvim institucijama, odnos nadležnih prema našim kulturnim institucijama najbolje opisuje rečenica direktora Sijarića: „Ništa nije besplatno, samo rad radnika izgleda jeste“.

Zemaljski muzej se inače godinama suočava sa problemima u finansiranju.

– Mi smo inače bili pod Ministarstvom civilnih poslova BiH nezvanično, ali sa njima smo najviše komunicirali. Otkako je ministrica iz HDZ-a preuzela tu poziciju, odmah sam uputio zahtjev za sastanak, ali mi nikada nije odgovoreno, niti imamo komunikaciju. Prošle godine svakako nismo od njih dobili nikakav novac, a ove godine ćemo vidjeti. Možemo se nadati da će usvojiti budžet i raspisati pozive – napominje on za Interview.ba.

S druge strane, federalni budžet je jedna drugačija priča, također neizvjesna, kada je riječ o ovoj godini.

– Mi smo aplicirali Ministarstvu nauke i obrazovanja FBiH, tražili smo uobičajena sredstva koja od njih dobivamo, simbolična. To je vrlo neizvjesno za ovu godinu. Poziv za Kanton Sarajevo je u toku. Nadamo se rezultatima u junu i da će nam biti isplaćeno – kaže on.

Ova institucija koja postoji od 1888. godine je ove godine ukupno dobila tek 8000 KM. Trenutno nemaju nikakvih priliva jer nema turista, škole ne rade…

– To nije samo pandemija, već zadnjih sedam mjeseci, duboko iz 2019. godine ne primamo nikakav novac, a obaveze naravno imamo. Struja, računi dolaze, ne samo plate radnika, već i osiguranje objekata, video nadzor, vatro dojava… sve zakonom regulisano. Svaku kameru morate plaćati, ništa nije besplatno, samo izgleda rad radnika jeste – napominje on.

Na pitanje zašto odgovorni imaju takav odnos prema kulturi već godinama, on odgovara:

– Zato što imate nekulturne ljude na mjestima koji bi trebali donositi odluke i koji bi to trebali razumjeti. Ne moraju biti pisci, već da imaju dovoljno široko obrazovanje da razumiju da život nije samo privreda, frizerski saloni, ..Najšokantnije mi je bilo da se tri mjeseca govorilo samo o frizerskim salonima, uz svo poštovanje, jer ljudi trebaju da rade. Ljudi ne razumiju da je, npr. Zemaljski muzej u kojem je zaposleno 40 ljudi koji dolaze na posao, učestvuju u projektima, donose novac izvana, pa novac koji dobiju za plate troše ovdje. To je dio grada, društva, neke šire privredne slike. Ovdje nas posmatraju kao nešto ekstragavantno, nešto čudno-.

Dodaje da je i problem u donosiocima odluka, koji su kombinacija „korupiranosti, gluposti i neobrazovanja“.

– Ne razumiju da je to nešto bitno za njih, ako ne lično, onda za širu zajednicu. To je neopisivo. Odgovorno tvrdim da ovo nigdje na svijetu nema. Ja sam bio u poziciji u nekoliko navrata da me sažaljevaju kolege iz zemalja kao što je Bangladeš, gdje rade za 30, 50 dolara mjesečno normalno. I tamo je to regulisano, a kod nas nije. Svima hvala na tome – poručuje on.

Prava kriza tek predstoji

Narodno pozorište u Sarajevu je javna ustanova koja se finansira iz kantonalnog budžeta. Direktor Izudin Bajrović za Interview.ba govori da je izglednije da prava kriza tek dolazi.

– Narodno pozorište je rebalansom budžeta dobillo znatno manja sredstva u odnosu na prvobitni plan. Prava kriza nama tek predstoji,  jer smo dva mjeseca bili zatvoreni. Radili smo online, kako je to bilo moguće, i mogu reći da su svi umjetnici bili jako aktivni. Nismo prestali da postojimo, očekujući trenutak kada će se pozorište opet otvoriti i kada ćemo nastaviti sa normalnim radom – pojašnjava.

Kaže kako se prvobitni plan za 2020. godinu mora izmijeniti u skladu sa rebalansom budžeta.

– Neodovoljno smo kapacitirani kadrovski u svim segmentima, fali nam radnika umjetničkih zanimanja i tehničkih, koji su neophodni za rad. Dosta smo se morali oslanjati na ispomoć, pogotovo u danima prije premijere kada se nešto mora brzo završiti, a puno je posla. To je sada nemoguće nastaviti na taj način, što znači da će naš plan do kraja godine biti potpuno uvjetovan rebalansom budžeta, morat ćemo se osloniti samo na ljude koji su zaposleni u Narodnom pozorištu, predstave ćemo morati prilagoditi da ne budu tehničke zahtjevne, sa velikim brojem ljudi, već unutar onoga što raspolažemo, a to je samo po sebi ograničavajuće – pojašnjava.

Kada je riječ o finansiranju sa kantonalnog nivoa, kaže da se stvari tek sada normalizuju jer se kultura odvijala online, dok sport nikako.

– Ministar kulture i sporta (op.a. Kenan Alikadić) došao je, čini mi se, na to mjesto u, za njega nezahvalnom periodu, jer i kultura i sport su bili blokirani vrlo brzo nakon što je stupio na funkciju i sigurno mu nije bilo jednostavno biti odgovoran za dva resora koji praktično ne funkcionišu – kaže on.

Sa federalnog nivoa, ova ustanova je dobila pomoć prošle godine, kada su sredstva utrošena za renoviranje garderobe i internacionalnu saradnju.

– Računamo na pomoć kantonalne vlade, naš vlastiti prihod je sada mrtav jer nismo mogli raditi – napominje on.

Kreativni fondovi u Hrvatskoj, na Kosovu veći budžet

Druge europske zemlje su, naravno, kulturne institucije podržale na bolje načine.

Tako u Njemačkoj sve kulturne institucije koje finansira vlada, plaćaju do 60 posto umjetnicima prihoda kao naknadu za izgubljeni honorar u vrijeme pandemije. Preduslov je da je ugovor bio zaključen do 15. marta.

Hrvatsko Ministarstvo kulture je najavilo isplatu oko 1.625 ili 3.250 kuna mjesečno za sve samostalne umjetnike koji su registrovani, kao i osnovanje kreativnog fonda.

U Crnoj Gori je izdvojeno oko 500.000 eura za podršku širokoj grupi pogođenih radnika u kulturi. Novac će biti raspodjeljen preko konkursa.

Na Kosovu je najavljeno da će kulturni i sportski budžet biti hitno povećan za pet miliona eura.

Kultura počela sa radom, ali uz drugačije uslove

 

Zemaljski muzej je počeo sa radom, te nisu dozvoljene samo grupne posjete.

– Muzej je u punom kapacitetu otvoren, imamo građevinske radove pa su neki dijelovi privremeno zatvoreni dok se ne završi. Ali, Muzej radi, posjetioci svakim danom mogu doći osim ponedjeljka – napominje direktor Muzeja.

Na web stranici su dostupne sve informacije o posjetama, stalnim postavkama i privremenoj izložbi “Stoljeće Pave Anđelića”. 

Kada je riječ o ponovnom radu Narodnog pozorišta, preporuka Federalnog kriznog štaba je da svako treće sjedište bude popunjeno.

– Dali su precizne preporuke što se tiče publike, ulaska u salu, dezinficiranja, rasporeda sjedenja, ali nema preporuke šta se na sceni dešava. Naši programi su nekada brojni što se tiče učesnika, izvođača, tehničkog osoblja, može biti više od 100 ljudi na sceni. Kako mi da se ponašamo, nisu nam dali preporuku, a teško je očekivati da naš posao iko zna bolje od nas. Mi ovih dana razbijamo glavu kako da stvari na sceni poredamo. Jasna nam je sala, interesuje nas scena i da li je moguće napraviti iste predstave, ali adaptirane  za nove uslove – pojašnjava on.

Kaže i da će trebati vremena kako bi se svi navikli na novostalu situaciju, te kako bi se uskladile i predstave sa mjerama.

 

Prethodna vijest

Predrag Kojović: Rezolucija o poštivanju žrtava fašističkih režima i pokreta je antifašistička poruka iz BiH

Naredna vijest

OSCE donirao zaštitnu opremu Graničnoj policiji BiH