U svijetu je trenutno potvrđeno 95,748 oboljelih osoba od koronavirusa, dok je oporavila se 53,423 osoba, a umrlo je 3,286 osoba. U Bosni i Hercegovini su jutros potvrđena prva dva slučaja oboljelih, a radi se o ocu i sinu iz Banjaluke.
Novi koronavirus je respiratorni virus koji se prvenstveno prenosi preko kontakta sa zaraženom osobom kapljicama nastalim, na primjer, kašljanjem ili kihanjem zaražene osobe ili kapljicama pljuvačke ili sluzi iz nosa. Važno je da svi održavaju pravilnu respiratornu higijenu. Na primjer, kihanje ili kašljanje u prevoj lakta, ili korišćenje maramice koja se odmah nakon toga baca u zatvorenu kantu za smeće. Vrlo je važno da ljudi redovno peru ruke alkoholnim sredstvom za dezinfekciju ili sapunom i vodom.
U nastavku pročitajte savjete Instituta za zdravlje i sigurnost hrane iz Zenice, konkretno o mitovima, preporukama i mjerama opreza kada je riječ o ovom virusu.
Higijena ruku je glavni dio standardnih mjera predostrožnosti i jedan od najefikasnijih metoda prevencije širenja patogena povezanih sa zdravstvenom zaštitom. Pored higijene ruku, korišćenje lične zaštitne opreme treba da bude zasnovano na procjeni rizika i stepenu predviđenog kontakta sa krvi i tjelesnim tečnostima, ili patogenima.Pored praksi koje zdravstveni radnici provode tokomsvog rada, sve osobe (uključujući pacijente i posjetioce) trebalo bi da se pridržavaju mjera kontrole infekcije u zdravstvenim ustanovama. Kontrola širenja patogena od izvora je ključ za izbjegavanje širenja.
Među mjerama za kontrolu izvora, pravila lijepog ponašanja u slučaju respiratornih tegoba/kašljanja,koje su razvijene tokom epidemije teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS), sada se smatraju dijelom standardne procedure.Eskalacija upotrebe standardnih mjera predostrožnosti širom svijeta smanjila bi nepotrebne rizike koji su povezani sa zdravstvenom zaštitom. Promovisanje bezbjednog institucionalnog okruženja pomaže da se unaprijedi provođenje preporučenih mjera i tako smanji rizik.
Obezbjeđivanje odgovarajućeg osoblja i zaliha, zajedno sa rukovodstvom i edukacijom za zdravstvene radnike, pacijente i posjetioce od ključne je važnosti za bezbjednije okruženje u zdravstvenim ustanovama.
Higijena ruku
Provoditi higijenu ruku putem brisanja ili pranja ruku (pogledati detaljna uputstva u tabeli).
Provoditi pranje ruku sa sapunom i vodom ako su ruke vidljivo zaprljane, ili postoji dokaz ili sumnja na izlaganje sporofitima, ili nakon korišćenja toaleta. U suprotnom, ukoliko resursi dozvoljavaju, ruke obrisati dezinfekcijskim sredstvom na bazi alkohola.
Osigurati dostupnost mokrih čvorova za pranje ruku sa čistom tekućom vodom.
Osigurati dostupnost proizvoda za higijenu ruku (čista voda, sapun, čisti ubrusi za jednokratno korišćenje, dezinfekcijsko sredstvo za pranje ruku). U idealnom slučaju, dezinfekcijsko sredstvo za pranje ruku treba da bude dostupno u ustanovi za zbrinjavanje.Lična zaštitna oprema(PPE)
PROCIJENITI RIZIK izloženosti tjelesnim supstancama ili kontaminiranim površinama PRIJE svih zdravstvenih aktivnosti. Ovo treba da postane rutina!
Izabrati PPE na osnovu procjene rizika: čiste ne-sterilne rukavice čisti, ne-sterilni vodootporni mantil, maska i zaštitne naočale ili štitnik za lice.
MITOVI
Da, virus 2019-nCoV uzrokuje respiratornu bolest i može se prenositi sa čovjeka na čovjeka, obično nakon kontakta sa zaraženim pacijentom, na primjer, u domaćinstvu, radnom mjestu, ili zdravstvenoj ustanovi.
izik od zaraze postoji za osobe koje žive ili putuju u područja u kojima cirkuliše virus2019-nCoV.Virus 2019-nCoV trenutno cirkuliše u Kini gdje je prijavljena većina zaraženih ljudi. Zaraženi iz drugih zemalja su osobe koje su nedavno putovale u Kinu ili koje su živjele ili radile u bliskom okruženju tih putnika, kao što su članovi porodice, radne kolege ili medicinski radnici koji su liječili pacijenta prije nego što su znali da je zaražen virusom2019-nCoV.
Iako su još uvijek potrebna dodatna saznanja o tome kako virus 2019-nCoV utiče na ljude, izgleda da zastarije ljude i ljude sa prethodno narušenim zdravstvenim stanjem (npr. diabetes i bolesti srca) postoji veći rizik od razvoja težih oblika bolesti.
Još uvijek nije poznato koliko dugo virus 2019-nCoV može preživjeti na površini, madapreliminarni podaci ukazuju da je to nekoliko sati. Virus se može uništiti jednostavnim dezinfekcijskim sredstvom nakon čega više ne može zaraziti ljude.
Prema najnovijim izvještajima, osobe koje su se zarazile virusom 2019-nCoV mogu prenositi infekciju prije nego što se pojave uočljivi simptomi. Međutim, na osnovu trenutno dostupnih podataka, osobe koje imaju simptome predstavljaju najznačajniji izvor širenja virusa.
Trenutno, ne postoji nijedan određeni lijek koji se preporučuje za prevenciju ili liječenje novog koronavirusa (2019-nCoV.Međutim, osobe zaražene virusom trebalo bi da dobiju odgovarajuću njegu za ublažavanje i saniranje simptoma, a osobe sa teškim oblikom bolesti trebalo bi da dobiju optimalan tretman podrške. U toku je ispitivanje posebnih tretmana, koji će biti testirani putem kliničkih ispitivanja. SZO pomaže da se ubrza istraživanje i razvoj zajedno sa velikim brojem partnera.
Da li uzimanje oseltamivira može izliječiti novi koronavirus (2019-nCoV)?Još uvijek ne postoji dokaz da oseltamivir može isliječiti novi koronavirus (2019-nCoV). SZOubrzano radi sa istraživačima i doktorima širom svijeta na ispitivanju mogućih tretmana za virus. To podrazumijeva ispitivanje da li postojeći antivirusni lijekovi imaju uticaja na virus. Međutim, ovo je još uvijek u ranoj fazi i nisu date nikakve preporuke.
Da li je sigurno primiti pismo ili paket iz Kine?Osobe koje dobijaju pakete iz Kine nisu u riziku da se zaraze novim koronavirusom(2019-nCoV). Na osnovu prethodnih analiza, znamo da koronavirusi ne mogu dugo preživjeti na predmetima, kao što su pisma ili paketi.
Tok širenja virusa
Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji je 31. decembra/prosinca 2019. godine prijavljeno grupiranje ljudi oboljelih od upale pluća nepoznatog uzroka u gradu Wuhan, provincija Hubei u Kini. Pacijenti su pokazivali simptome povišene tjelesne temperature, otežanog disanja, a bolest je dijagnosticirana kao virusna upala pluća. Identificiran je novi koronavirus (2019-nCoV) koji prije nije izazivao bolest kod ljudi.
Tok širenja virusa
Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji je 31. decembra/prosinca 2019. godine prijavljeno grupiranje ljudi oboljelih od upale pluća nepoznatog uzroka u gradu Wuhan, provincija Hubei u Kini. Pacijenti su pokazivali simptome povišene tjelesne temperature, otežanog disanja, a bolest je dijagnosticirana kao virusna upala pluća. Identificiran je novi koronavirus (2019-nCoV) koji prije nije izazivao bolest kod ljudi.
Nakon toga, započela je epidemija koja je zahvatila i druge dijelove Kine, a identificiraju se i slučajevi izvan Kine, u nekoliko zemalja Azije, ali i u Australiji, Evropi i Sjevernoj Americi. Prvi slučajevi u Evropi potvrđeni su u Francuskoj 24. januara 2020. godine. Situacija se mijenja svakodnevno, a podatke o broju slučajeva globalno možete pratiti na web stranici Svjetske zdravstvene organizacije (www.who.int).
Generalni direktor SZO je 30. januara 2020. godine proglasio epidemiju novog koronavirusa vanrednim javnozdravstvenim događajem od međunarodnog značaja. Dan poslije, u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, formiran je Krizni štab/stožer Federalnog ministarstva zdravstva za poduzimanje mjera zaštite stanovništva od novog koronavirusa (2019-nCoV).
Šta su koronavirusi?
Koronavirusi su velika obitelj virusa, od kojih neki mogu uzrokovati bolest kod ljudi, a drugi cirkuliraju među životinjama, uključujući deve, mačke i šišmiše. Rijetko koronavirusi koji cirkuliraju među životinjama mogu evoluirati i izazvati infekciju kod ljudi, kao što se dogodilo s MERS-om (Middle East respiratory syndrome) i SARS-om (Teški akutni respiratorni sindrom). Novi koronavirus pripada genusu Betacoronavirus, a sličan je virusu uzročnika SARS-a i MERS-a.
Generalne preporuke stanovništvu
Generalne preporuke za stanovništvo za smanjenje rizika od akutnih respiratornih i drugih infekcija (poput gripe) čija je sezona u toku, a koje se odnose i na smanjenje rizika od novog koronavirusa i kojih se treba pridržavati su:
Često prati ruke korištenjem vode i sapuna (najmanje 20 sekundi) ili sredstava za čišćenje ruku na bazi alkohola.
Prilikom kašljanja ili kihanja pokriti usta i nos unutarnjom stranom lakta ili jednokratnom maramicom – baciti maramicu odmah nakon korištenja i oprati ruke.
Izbjegavati dodirivati oči, nos i usta neopranim rukama.
Izbjegavati blizak kontakt sa osobama koje imaju povišenu temperaturu, kašlju i otežano dišu.
Održavajte socijalnu distancu – potrebno je držati distancu od najmanje jedan metar između vas i drugih ljudi, posebno onih koji kašlju, kišu i imaju povišenu temperaturu.
Ukoliko imate povišenu temperaturu, kašljete i otežano dišete, potražite medicinsku pomoć, prethodno zdravstvenom radniku naglasite historiju putovanja.
Kada posjećujete tržnicu u područjima koja imaju iskustvo sa novim koronavirusom, izbjegavajte direktne nezaštićene kontakte sa životinjama i površine koje su u kontaktu sa istim.
Izbjegavajte konzumaciju sirovih i nedovoljno kuhanih proizvoda životinjskog porijekla.
Sirovo meso, mlijeko i životinjske iznutrice treba tretirati s oprezom, izbjegavati križnu kontaminaciju s nedovoljno termički obrađenom hranom, u skladu sa dobrom praksom o sigurnosti hrane.
(Interview.ba)
