Bosna i Hercegovina 20 posto BDP-a troši na posljedice loše kvalitete zraka

Bosna i Hercegovina je zemlja u kojoj se većinom priča o posljedicama, a rijetko o preventivi problema. Zato ne čudi podatak koji je iznijela Jasminka Bjelavac iz Fondacije Heinrich-Böll-Stiftung da čak do 20 posto od oko 18 milijardi eura BDP-a (bruto domaćeg proizvoda) se troši na posljedice loše kvalitete zraka u našoj zemlji. „To su ogromna sredstva koja se, umjesto u liječenje, trebaju uložiti u prevenciju“, poručila je ona.

– To su dani kada nismo na poslu i kada djeca nisu u školi, kada koristimo zdravstvene usluge povećano, kao u ovom periodu – smatra ona.

Dodala je i kako se zadnje tri godine svakako priča o prevenciji i zagađenju vazduha u našoj zemlji, ali je vrlo malo toga učinjeno.

– Donosioci odluka pronalaze razna opravdanja o tome kako je preskupo i kako to trebaju biti dugoročne mjere –  rekla je Bjelavac.

Djeca u Tuzli imaju problema sa disanjem

U prilog činjenici da se ne radi na preventivi govori i informacija da je u tuzlanskom Univerzitetskom kliničkom centru trenutno smješteno 73 djece zbog respiratornih problema koji su povezani sa zagađenjem vazduha.

Ovo je potvrdio načelnik Klinike za dječje bolesti Edin Husarić prije nekoliko dana za Fenu.

– Mi u ovom periodu imamo velikih problema s pacijentima koji imaju respiratorne probleme, odnosno otežano disanje. To su najčešće djeca od tri do šest mjeseci. Ovo je do sada najveći broj smještene djece na Klinici. Danas uz 73 djece koje smo smjestili leže i 53 majke. Mi njih zadržavamo od pet do sedam dana i kada se steknu uslovi da terapije nastave kod kuće, onda ih otpuštamo – kaže Husarić.

On smatra da doktori svakako ne mogu riješiti problem zagađenja, ali da se nešto svakako mora poduzeti.

Neki od savjeta koji je dao za roditelje je da djecu ne izvode van ukoliko ne moraju, kada uoče zagađen zrak, te da vikende iskoriste za odlazak na mjesta gdje je vazduh čist.

– Kuće neka pokušavaju što više ovlažiti zrak. Dakle, za djecu je veoma važna mikro-klima koja je za njih mnogo pogodnija i zdravija – zaključio je.

Skupi troškovi liječenja zbog elektrana na ugalj

Dokument „Utjecaj kvalitete zraka na zdravlje“ koji je uradila šefica Evropskog centra za zivotnu sredinu i zdravlje Elizabet Paunović kaže da je čak 1,4 miliona smrti u evropskoj regiji uzrokovano ekološkim rizicima, što je 15 posto od ukupnih smrti u Evropi

Ovakvi faktori su uzrok i mnogih bolesti, pa prema ovom istraživanju, uzrokuju oko 26 posto bolesti srca, 25 posto srčanih udara i 17 posto nekih tipova raka.

Paunović navodi kako se u našoj zemlji nalaze čak tri od deset najzagađenijih elektrana na ugalj  u Evropi, a to su postrojenja u Ugljeviku, Kaknju i Tuzli.

Troškovi zdravstva uzrokovani zagađenjem zbog postojanja elektrana na ugalj koštaju oko 3,1 miliona eura godišnje naše zdravstvo!

(Interview.ba)

 

Prethodna vijest

Ahatović: Iranske rakete imaju veliku razornu moć, ali ograničenu preciznost

Naredna vijest

U Tužilaštvu BiH formiran predmet o zastrašivanju u Višegradu i Srebrenici