Jedan od prioriteta Grada Istočno Sarajevo mora da bude zaštita životne sredine i očuvanje prirodnih resursa, u saradnji sa nadležnim institucijama na višim nivoima, kao i gradskim opštinama”, navedeno je u Rezoluciji o pravcima daljeg razvoja Grada Istočno Sarajevo.
Piše: Sanja VASKOVIĆ
Međutim, koliko nadležni brinu o zaštiti životne sredine najbolje govori neriješen problem ilegalne deponije Krupačke stijene, izlijevanje kanalizacije u rijeke i kancerogene materije u istoj, te problem zagađenja vazduha gdje nisu postignuti nikakvi napori da se barem razgovara o ovom problemu. Štaviše, senzori za mjerenje kvaliteta vazduha u Gradu Istočno Sarajevo (smješteni u svakoj od opština) nisu u funkciji, osim onih na Sokocu i Istočnom Starom Gradu.
Još 2020. godine Gradska razvojna agencija realizovala je projekat „Nabavka i postavljanje senzora za mjerenje kvaliteta vazduha“ u sklopu koje je postavljen senzor na Trgu Srbija u Opštini Istočno Novo Sarajevo, ali i na šetališu u Opštini Istočna Ilidža. Iz Gradske razvojne agencije naveli su da „Parpl er“ senzor kontinuirano mjeri kvalitet vazduh, te najavili postavljanje senzora u svim opštinama. Iduće godine, opština Istočno Novo Sarajevo u sklopu iste inicijative, “Pametni grad”, finansirala je nabavku i postavljanje senzora za mjerenje kvaliteta vazduha i drugih relevantnih parametara na izletištu Tvrdimići.
Četiri godine kasnije, sajt koji prikuplja podatke o zagađenju vazduha „Parpl er“ ove senzore čak i ne prepoznaje, te građani nemaju podatke o zagađenju vazduha u njihovim lokalnim sredinama, pa se problem zagađenja i posljedice po zdravlja koje izaziva, od nadležnih, ignoriše. Ovim problemom, naročito izraženim tokom zimskih mjeseci kada pojedini građani samoinicijativno šetaju sa maskama preko lica, ne bavi se niko.
![](https://i0.wp.com/spin-portal.info/wp-content/uploads/2024/03/trg-srbija-nema-senzor.png?resize=640%2C399&ssl=1)
![](https://i0.wp.com/spin-portal.info/wp-content/uploads/2024/03/miodrag-lazic.png?resize=640%2C339&ssl=1)
Gradska razvojna agencija Istočno Sarajevo nema obavezu da prati podatke o zagađenju
S obzirom da su senzori nabavljeni u sklopu projekta Gradske razvojne agencije Istočno Sarajevo, koja bi trebala brinuti o ovom problemu, jer realizuju projekte vezano za životnu sredinu, pitali smo ih zašto isti senzori nisu u funkciji. Kažu, nemaju obavezu praćenja podataka o zagađenju.
“Senzori su nabavljeni od strane Gradske razvojne agencije Istočno Sarajevo. Osnovni kriterij za odabir lokacije za postavljanje senzora bila je mogućnost priključivanja na izvor električne energije te mogućnost wi-fi konekcije, bez čega senzor ne može da funkcioniše. U skladu s tim, opštine su, svaka za sebe, pojedinačno birale lokacije. Činjenica je da opštine nisu imale mnogo izbora prilikom određivanja lokacija, te su bile prinuđene postaviti senzore na neke od objekata u vlasništvu javnog sektora. Problem je što se dešava da dolazi do prekida u wi-fi konekciji na šta Gradska razvojna agencija ne može da utiče, kao ni same opštine, a kao posljedica toga senzori nisu uvijek u funkciji (čak i promjena šifre za wi-fi uzrokuje isti problem)”, navode u odgovoru našem portalu.
Ko brine o zagađenju vazduha u Istočnom Sarajevu?
Izvještaj iz 2022. organizacije Human Rights Watch pokazao je kako BiH ima petu najveću stopu smrtnosti od zagađenja vazduha u svijetu. Procjenjuje se da svake godine 3300 ljudi u zemlji prerano umre od onečišćenja zraka, odnosno 9% posto svih smrti. Hiljade drugih žive s pogoršanim respiratornim i kardiovaskularnim problemima.
“Zvaničnici lokalnih vlasti kažu da 17 stanica za praćenje zagađenosti zraka, koliko ih ima u BiH, ponekad ne radi, posebno u Republici Srpskoj, jednom od dva entiteta u zemlji, te da mnoge od njih ne prate adekvatno čestice prašine PM 2,5, koje su jedan od glavnih zagađivača koji izaziva zabrinutost. Upozorenja o izbjegavanju aktivnosti na otvorenom ili ograničavanju korištenja vozila u danima velike koncentracije zagađivača u zraku uglavnom su ograničena na glavni grad, Sarajevo”, navodi se u tekstu iz 2022. godine.
I dok aktivisti, stručnjaci, pa i nadležni javno govore o ovom problemu i mogućim rješenjima zagađenja vazduha u Sarajevu, u susjednom gradu, gdje je prirodno slična situacija, ni riječi.
Pale- zagađena planinska opština
Ekoloških aktivista koji bi ukazali na probleme zagađenja vazduha u Gradu Istočno Sarajevo nema, te se ovom problematikom ponekad bave pojedini građani koji smiju javno da iznesu svoj stav. Jedan od njih je i Simo Terzić sa Pala, koji godinama ukazuje na propali projekat izmještanja gradske toplane u Palama, koja je i te kako veliki izvor zagađenja u ovoj opštini. Senzor za mjerenje kvaliteta vazduha na Palama takođe nije u funkciji.
“Aktuelna vlast u Palama umjesto da teže ka tome da Pale postanu nezaobilazna destinacija na mapi zdravstvenog turizma u Srpskoj i regionu, obzirom da je u pitanju opština na preko 800 metara nadmorske visine, okružena sa pet planina, sa svim preduslovima za uspješan razvoj ove grane turizma, zahvaljujući aktuelnoj vlasti i njihovoj nemogućnosti da, evo već osam godina, izmjeste dotrajalu toplanu iz gradske jezgre i istu modernizuju, postali su svojevrsni sinonim za zagađenost vazduha, smog, pepeo, ali i jednu jako ružnu sliku dima, gareži, pilote i dotrajalih dimnjaka koji od Pala prije prave sliku Černobilja, a ne planinskog turističkog centra”, kaže Terzić za SPIN Info.
Pale, gradska toplana
Gradska razvojna agencija (RAIS) – “Pametni Grad” zakazao
Gradska razvojna agencija godinama implementira inicijative vezano za “pametni grad” u sklopu kojeg su postavljenje “pametne klupe”, “pametna rasvjeta” i drugo. Postavlja se pitanje, kakva je dugoročna korist ovakvih projekata za unapređenje života stanovnika Grada Istočno Sarajevo?
Ova agencija u 2024. najavljuje aktivnosti vezano za učestovanje u projektu “EU misija 100 klimatski neutralnih i pametnih gradova do 2030. godine” koji ima za cilj “smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte i povećanje otpornosti na uticaje klimatskih promjene”, dok u isto vrijeme ne posjeduju podatke o zagađenju vazduha, niti se provode konkretne mjere na terenu u saradnji sa lokalnim zajednicama.
O mjerama unapređenja razvoja Grada, iz agencije su nam rekli: “S obzirom da je riječ o relativno malim projektima, koji su u potpunosti finansirani sredstvima ušteđenim kroz realizaciju EU projekta, cilj je bio da se pokaže da je Grad Istočno Sarajevo otvoren za inovacije i spreman za primjenu koncepta “Pametni grad”.
Dok opštine, Grad, RAIS, ali i stručnjaci ćute o ovom problemu lebdeće čestice koje su najčešći polutanti u našim gradovim, svake zime višestruko premašuju granične vrijednosti. U stvari, u Istočnom Sarajevu možda i ne, ne znamo, nemamo podatke.
(Spin. info)