Ključni argument našem prijedloga prema austrijskom Ministarstvu kulture bio je da Austrija ustupanjem svog paviljona BiH oslikava svoju realnost – ekonomsku i historijsku povezanost sa našom državom, kao i činjenicu da velika dijaspora živi u Austriji i učestvuje u njenoj proizvodnji arhitekture i kulture, iako nema pravo glasa niti zvaničnu zastupljenost, ističu arhitektice Babahmetović
Piše: Dž. A.
Bosna i Hercegovina će iduće godine po prvi put biti zastupljena na 20. Venecijanskom bijenalu arhitekture i to kroz čak dva paviljona: bosanskohercegovački (u stvarnosti federalni) i austrijski.
Učešće na bijenalu jeste iskorak kojim se bh. arhitektonska scena pozicionira direktno na najvažniju globalnu platformu. Država dobija međunarodni legitimitet i diplomatsku vidljivost, jer Bijenale u Veneciji funkcioniše kao svojevrsna „kulturna ambasada,” ali je kao i sve drugo, talac naše politike.
“Kontinuitet koegzistencije”
Predstavljanje BiH na ovom Bijenalu zasnovano je na entitetskoj rotaciji koju uspostavlja Vijeće ministara BiH.
Na hitnoj telefonskoj sjednici krajem 2025. odlučeno da će predstavljanje BiH po prvi put na ovom Bijenalu organizovati i finansirati Federacija BiH (preko Federalnog ministarstva kulture i sporta), a 2029. će to biti Republika Srpska (Ministarstvo prosvjete i kulture RS).
Ovo federalno ministarstvo je u julu 2026. odabralo Sveučilište u Mostaru – Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije koje će u izravnom partnerstvu sa sarajevskim Arhitektonskim fakultetom kurirati projekat „Kontinuitet koegzistencije,“ prostorna i teoretska studija o tome kako arhitektura u BiH kroz istoriju funkcioniše kao faktor povezivanja i zajedničkog života, unatoč (a šta drugo op.a.) stalnim društvenim i političkim preokretima.
Možda su ti novci za 2027. godinu mogli biti preusmjereni na neki drugi prioritet, da neko iz instuticija prati medije – naime samo šest mjeseci ranije čitavom Evropom odjeknula je vijest, prenesena od strane svih relevantnih medija, da je Austrija odlučila svoj tradicionalni paviljon ustupiti BiH!
Pobjednički koncept “Koncesija / Concession / Concessione” koji su kurirale bh. arhitektice, sestre Adna i Ajna Babahmetović zajedno s kustosom Sebastianom Höglingerom adresirao je upravo činjenicu da BiH nikad nije imala svoj paviljon na ovom Bijenalu.
– Naš koncept nije osmišljen kao donacija, poklon, prijateljska gesta, solidarnost, pa ni kao „reparacija” ili izvinjenje za kolonijalnu prošlost, jer želimo “pobjeći” od narativa nejednake moći. Ključni argument našem prijedloga prema austrijskom Ministarstvu kulture bio je da Austrija ustupanjem svog paviljona BiH oslikava svoju realnost – ekonomsku i historijsku povezanost sa našom državom, kao i činjenicu da velika dijaspora živi u Austriji i učestvuje u njenoj proizvodnji arhitekture i kulture, iako nema pravo glasa niti zvaničnu zastupljenost. Naziv koncepta je proizašao iz samog značenja termina Koncesija kao primarno prostorno-pravnog ugovora, odnosno davanje prava korištenja korisniku na određeno vrijeme. Sam pojam je višeslojan i izabran je iz nekoliko razloga: npr lokacijski – iako svaki paviljon pripada određenoj državi, samo tlo na kojem se nalazi je koncesionirano i pripada gradu Veneciji. Potom ovaj pojam se u BiH i Italiji izuzetno često koristi u kontekstu infrastrukture i privatizacije, a naposljetku odbacujemo pomisao na patronat, pojam milostinje ili darivanja u korist formalnog i poslovnog ugovora između država. – kazala nam je Ajna Babahmetović.
Rekonstrukcija predvorja hotela Holiday Inn
Projekat se temelji na rekonstrukciji predvorja sarajevskog hotela Holiday Inn, koji je dizajnirao Ivan Štraus za Zimske olimpijske igre 1984. godine, biće u paviljonu fragmentarno rekonstruisan u razmjeri 1:1.
Instalacija smješta savremena arhitektonska pitanja unutar širih političkih i historijskih narativa kroz predvorje jednog hotela koji je bio glavno sjedište diplomatije a i sjedište novinara tokom opsade Sarajeva, jer kako kaže Adna:
– Ovaj paviljon ispituje pitanja nacionalne reprezentacije, diplomatije i arhitektonske razmjene te istražuje paviljon kao prostor pregovora, lobiranja. Glavni cilj našeg koncepta od početka je bio upravo lobiranje za trajno potpisivanje učešća BiH na Bijenalu i okupljanje stručne javnosti. Pošto se u međuvremenu desio pomak i BiH je potpisala učešće za 2027. godinu, lobistička energija je usmjerena ka tome da se stvori održiv sistem kako 2029. godina i naredna izdanja ne bi opet ostala neplaćena i ignorisana od strane domaćih vlasti.
Predvorje će tokom Bijenala postati glavni prostor okupljanja izložbe, domaćin diskusija, projekcija, javnih programa i istraživačkih aktivnosti tokom cijelog Bijenala. U saradnji sa Sarajevo Film Festivalom i Viennaleom (Međunarodni filmski festival u Beču) biće organizovan i mini filmski festival u Veneciji nakon zvaničnog otvaranja. Paviljon je otvoren šest mjeseci i kuratori žele stvoriti živ program van samog izložbenog prostora, gdje će odabrani filmski program komunicirati sa temama i scenografijom postavljenom u paviljonu.
O Ajni i Adni Babahmetović
Adna i Ajna Babahmetović su sestre bliznakinje, rođene i odrasle u Zenici u porodici koja duboko razumije arhitekturu. Naime njihova majka Vedina Babahmetović jedna je od najznačajnijih bosanskohercegovačkih arhitektica svoje generacije i osnivačica studija Entasis.
Formalno obrazovanje stekle su u Grazu, a profesionalnu praksu u arhitektonskim biroima u Grazu, Beču i Aarhusu, među kojima su Riegler Riewe, Schenker Salvi Weber, Sleth Architects i Atelier Frühwirth. Studio Ajna i Adna formalno je osnovan 2025. godine.
Pored rada u studiju, Adna je zaposlena na Tehničkom univerzitetu u Beču, na Katedri za stanovanje, dok je Ajna angažovana na Tehničkom univerzitetu u Grazu, na Katedri za osnove konstrukcija i projektovanja.
Njihov zajednički rad kombinuje arhitektonsku praksu, teoriju i javni angažman, a izražava se kroz izložbe, publikacije i nastavnu djelatnost.
Dobitnice su START stipendije za mlade arhitekte koju dodjeljuje austrijska država, predstavljene su u magazinu Baumeister, u izdanju posvećenom mladim arhitektima, te su nagrađivane na arhitektonskim konkursima.