Nakon višegodišnje gradnje i ulaganja od oko 693 miliona eura, dionica Koridora 5C između Zenice sjever i Golubinje svečano je otvorena 28. oktobra. No, vozači je još ne mogu koristiti jer upotrebna dozvola nije pravosnažna. Ostaje pitanje šta se zapravo slavilo i zašto građani nisu jasno obaviješteni da autocesta neće odmah biti puštena u saobraćaj
Piše: R. I.
Svečanost, govori, zvanice i presijecanje vrpce – sve je izgledalo kao završetak jednog od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Federaciji BiH. Ipak, nakon ceremonije održane 28. oktobra, vozači su ostali na staroj trasi: novih približno 20 kilometara autoceste između Zenice sjever i Golubinje još nije otvoreno za saobraćaj.
Razlog koji su naveli iz JP Autoceste Federacije BiH administrativno-pravne je prirode. Upotrebna dozvola je izdata, ali još nije postala pravosnažna. Iz Autocesta FBiH poručili su da se saobraćaj neće pustiti dok se ne završe potrebne procedure.
To znači da je svečanost obilježila završetak građevinskih radova, ali ne i trenutak kada je autocesta postala dostupna građanima. Upravo ta razlika nije bila dovoljno jasno predstavljena javnosti.
Sedam godina gradnje, milijarde maraka i još čekanja
Riječ je o jednoj od tehnički najzahtjevnijih dionica Koridora 5C. Duga je približno 20 kilometara i obuhvata četiri poddionice, kao i brojne složene infrastrukturne objekte – tunele, mostove i vijadukte.
Prvi ugovori za pojedine dijelove dionice potpisani su 2019. godine. Radovi na poddionici Ponirak–Vraca počeli su u decembru te godine, dok je za poddionicu Vranduk–Ponirak prvobitni rok završetka bio 24 mjeseca. Umjesto da cijela dionica bude završena u skladu s početnim planovima, izgradnja se produžila kroz niz godina i izmjena rokova.
Ukupna vrijednost radova, nadzora i tehničke asistencije, uključujući dodatke ugovorima, procjenjuje se na oko 693 miliona eura bez PDV-a, odnosno približno 1,36 milijardi KM. To je oko 34,6 miliona eura po kilometru.
Visoka cijena dijelom se objašnjava zahtjevnim terenom i velikim udjelom infrastrukturnih objekata. Prema podacima Autocesta FBiH, trasu čini oko devet kilometara tunelskih cijevi i približno šest kilometara mostova i vijadukata. Samo manji dio prolazi otvorenom trasom.
Takva složenost može objasniti visoke troškove izgradnje, ali ne daje automatski odgovor na pitanja o višegodišnjim kašnjenjima, izmjenama ugovora i konačnom računu.
Šta je zapravo bilo svečano otvoreno?
Ako je upotrebna dozvola izdata, ali još nije pravosnažna, građevinski radovi mogu biti završeni, a da se autocesta ipak ne može pustiti u saobraćaj. Pravosnažnost znači da je okončan postupak u kojem se dozvola više ne može osporavati redovnim pravnim sredstvima.
To je formalno objašnjenje. Međutim, ostaje pitanje zašto je svečanost organizovana i predstavljena kao otvaranje autoceste ako se znalo da je vozači neće moći odmah koristiti.
Za građane je razlika jednostavna: završena autocesta nije isto što i autocesta puštena u saobraćaj. Ceremonija može označiti završetak radova, ali tek puštanje u saobraćaj donosi konkretnu korist vozačima.
Kašnjenja i odgovornost
Na pojedinim dijelovima projekta kašnjenja su bila višegodišnja. Za poddionicu Vranduk–Ponirak mediji su izvještavali o istrazi POSKOK-a zbog sumnji u nezakonitosti u izvođenju radova. Te navode treba razdvojiti od utvrđene odgovornosti: postojanje istrage samo po sebi ne znači da je neko pravosnažno proglašen krivim.
Ipak, javnost ima pravo znati koliko su prvobitni rokovi produženi, zbog čega su ugovori mijenjani, koliko su dodatni radovi koštali i ko je nadzirao njihovo izvođenje.
Pitanja na koja javnost još čeka odgovor
Nakon svečanog otvaranja, nadležni bi trebali jasno odgovoriti na nekoliko pitanja: Kada je tačno izdata upotrebna dozvola i zašto do ceremonije nije postala pravosnažna? Ko je odlučio da se događaj predstavi kao otvaranje autoceste, a ne kao obilježavanje završetka građevinskih radova? Koliko je koštala ceremonija i iz kojih sredstava je finansirana? Koji su bili prvobitni rokovi za svaku poddionicu i koliko su produženi? Kolika je bila početna ugovorena vrijednost, a kolika konačna cijena nakon aneksa ugovora? Kada će dionica zaista biti puštena u saobraćaj?
Treba priznati da izgradnja ove dionice jeste veliki infrastrukturni poduhvat. Ali građani imaju pravo očekivati i transparentnost – o rokovima, troškovima, dozvolama i odgovornosti.
Dok se ne završi pravna procedura i autocesta ne bude puštena u saobraćaj, presijecanje vrpce ostaje prije svega simbolična slika završetka projekta, a ne dokaz da je građanima već stavljena na raspolaganje nova dionica Koridora 5C.
