Sve dostupne informacije govore da je broj oboljelih u porastu, ali mi nemamo zvanične podatke, nemamo istraživanja, niko ništa ne radi posljednjih 25 godina
Piše: Rubina ČENGIĆ
U jednoj malo ulici u Bužimu, u Unsko-sanskom kantonu, u posljednjih par godina u svakoj kući je najmanje jedna osoba umrla od nekog onkološkog oboljenja (karcinoma/raka/tumora).
Stanovnici ovog malog mjesta imaju različite filozofije: od napuštenog rudnika, od vode, od zraka….
– Nema mnogo kuća u toj ulici, ali često su na vratima smrtovnice i nemoguće je da se u razgovorima ne pitamo šta je uzrok. Mnogo ljudi misli da je od rudnika koji je u blizini, ali ne znamo da postoje ikakva istraživanja, traženja uzroka… – priča jedan od stanovnika te ulice.
Mnogo mogućih uzroka
U Kantonalnoj bolnici Dr. Irfan Ljubijankić u Bihaću načelnik Odjela za onkologiju Mustafa Hamami kaže da zaista iz Bužima i rubnih dijelova opština Velika Kladuša i Cazin imaju više pacijenata nego iz drugih dijelova kantona.
– Iz tih dijelova, a to je takozvana Gornja Krajina, ima više pacijenata nego iz drugih dijelova i treba pregledati i vodu i tlo, nekada se pominjala i nekakva crna nafta. Ali nema tih istraživanja na koja bih se mogao pozvato, pa je sve samo moja vlastita procjena. Uzrok može biti i hrana, ratna dešavanja, ali i posljeratna. Istini za volju ima i subjektivnih razloga jer ljudi nisu skloni da idu ljekaru, dolaze u poodmaklim stadijima bolesti, posebno žene sa ginekološkim karcinomima jer nemaju naviku odlaziti kod ljekara, a ovdje imamo jednog ginekologa, muškarca, i od Zavoda smo tražili gonekologinju, ženu, ali nismo uspjeli s tim – kaže Hamami.
On naglašava da su onkološka oboljenja oboljenja 21-og stoljeća i da je u Americi zabilježen snažan porast broja oboljelih.
Crna statistika
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Unsko-sanskog kantona u 2022. godini je u tom kantonu registrovano 519 oboljelih od različitih oblika raka, a 38 je bilo iz Bužima; u 2021 od 601 oboljele osobe u Bužimu je bilo 36, u 2020 od 523 – 33, u 2019 od 549 registrovanih oboljelih u Bužimu je bilo 18, a u 2018 od 600 oboljelih 43 su registrovana u Bužimu.
– Podaci koji se koriste za analizu na području USK-a rezultat su CanReg 4, odnosno Federalne baze za rak, a na osnovu prijava oboljenja od malignih neoplazmi od strane zdravstvenih ustanova na području Kantona, ali zdravstvene ustanove nama ne dostavljaju redovno podatke iako je to njihova zakonska obaveza i zbog toga je nemoguće steći realnu slika oboljevanja na području USK-a – pišu iz Zavoda za javno zdravstvo USK.
Nemamo ni registar
U Udruženju onkologa u BiH predsjednik Semir Bešlija, inače onkolog iz Sarajeva, kaže da postoje procjene da je broj oboljelih u BiH u porastu, ali da ozbiljna istraživanja ne postoje.
– Sve dostupne informacije govore da je broj oboljelih u porastu, ali mi nemamo zvanične podatke jer nemamo nacionalni registar oboljelih, nemamo istraživanja, niko ništa ne radi posljednjih 25 godina – kaže Bešlija.
On dodaje da je Češka smrtnost od raka smanjila za 12 posto jer je napravila dobar i porecizan državni registar.
– U BiH ne znamo ni koliko ljudi imamo, a ne koliko oboljelih i do čega. Mi u Univerzitetskom kliničkom centru u Sarajevu imamo svoj registar, a da bi imali rezultate u borbi protiv raka moramo, osim dobrog registra, imati promociju zdravog življenje – bez alkohola, duhana, sa više fizičkih aktivnosti, ali vrlo proaktivno i stalno prisutno u javnosti, potom mormao uspostaviti nacionalne programe za rano otkrivanje raka grlića maternice, dojke, debelog crijeva i prostate i umjesto 50 miliona KM za lijekove za rak izdvojiti najmanje 200 do 250 miliona KM. Sve to nije teško uraditi – kaže Bešlija i naglašava da bi bilo mnogo lakše i da imamo državno ministarstvo zdravstva ili barem registar.
Uzročnici smrti
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH neoplazme ili onkološka oboljenja su na drugom mjestu na listi uzročnika smrti, nakon kardiovaskularnih bolesti – 2022. godine je s ovom dijagnozom umrlo 4.436 osoba što je 19,1% umrlih ili 205,7 na 100.000 stanovnika. Među muškarcima je najviše umrlih od karcinoma bronhija i pluća (tri puta više muškaraca nego žena), potom od karcinoma prostate, kolona i želudca, a kod žena je najviše umrlih od raka dojke (više 16 posto).
Prema njihovim statistikama najviše oboljelih od različitih oblika karcinoma je u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, ali podataka po opštinama nema.
– Zavod za javno zdravstvo FBiH prati trend malignih neoplazmi kroz registar za rak kao i kretanja faktora rizika za maligne neoplazme kroz populacijska istraživanja. Na osnovu tih pokazatelja Zavod daje prijedloge sistemskih rješenja za skrining programe i preventivne programe i učinkovite kontrole i sistematske preglede, a s ciljem ranog otkrivanja malignih neoplazmi. Nažalost, u okolnostima povećane administracije u suvremenom zdravstvenom sustavu i smanjenja broja zdravstvenog kadra, posebice liječnika, sustav izvještavanja bi trebao biti razvijeniji, sveobuhvatniji. Naša je stalna zadaća unaprijeđivati sustav izvještavanja u zdravstvu kroz vođenje propisanih registara zajedno sa svim partnerskim zdravstvenim ustanovama širom Federacije BiH – pišu u odgovorima za Interview iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
U Republici Srpskoj je u 2022. godini, prema podacima Republičkog zavoda za statistku na koje se poziva i Institut za javno zdravstvo RS, registrovano ukupno 208.985 oboljelih osoba od čega je oko 17,3% oboljelo od raznih oblika karcinoma ili neoplazmi, a od tog broja je umrlo oko 16,2 posto osoba.
Plan za borbu
Porast broja obojelih od raka je prisutan u cijelom svijetu, a EU je definisala plan za borbu protiv raka za koji su rekli da je postao politička obveza i predstavlja korak ka izgradnji snažne europske zdravstvene unije i sigurnije, spremnije i otpornije Unije.
Naime, prema podacima Evropske komisije tokom 2020. godine rak je dijagnostikovan kod 2,7 miliona pacijenata u Europskoj uniji, a s tom dijagnozom je umrlo 1,3 miliona ljudi od čega više od 2.000 mladih.
Procjene Evrospke komisije za EU su da bi do 2035. broj oboljelih od raka mogao porasti za 24 % i da će ta bolest postati glavni uzrok smrti u Uniji. Uz napomenu da je približno 40 % oboljenja od raka moguće spriječiti djelotvornim strategijama prevencije, EU za borbu protiv raka predvidjela 4 milijarde eura uključujući 1,25 milijardi eura iz budućeg programa EU za zdravlje.
Šta su ciljevi?
Ciljevi su da do 2040. duhan konzumira manje od 5 % stanovništva; smanjenje štetne konzumacije alkohola za najmanje 10 % do 2025. godine, smanjenje izloženosti mladih oglašavanju alkohola, smanjenje onečišćenja okoliša usklađivanjem EU-ovih standarda kvalitete zraka sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije te smanjenje izloženosti karcinogenim tvarima i zračenju, povećanje informisanosti i zdravstvene pismenosti, ali i poboljšanje sistema za rano otkrivanje raka. Uz ovo EU promoviše što veći obuhvat stanovništva skriningom u svim članicama i vakcinaciju protiv humani papiloma virusa (HPV) i virusa hepatitisa B (HBV).
No prvi izvještaj o borbi protiv raka predstavljen krajem januara 2024. godine pokazuje da je 2021. u državama članicama EU-a samo oko 5 % ukupnih izdataka za zdravstvo bilo namijenjeno prevenciji. Evropska komisija će državama članicama pomoći da do 2025. učine dostupnim skrining raka dojke, raka vrata maternice i raka debelog crijeva za devedeset posto stanovnika Unije koji ispunjavaju uvjete, ali i raka pluća, prostate i, u određenim okolnostima, raka želuca.
Visoki faktori rizika
Prema istraživanju BMJ Oncology iz septembra 2023. godine – širom svijeta je u protekle tri decenije broj mlađih od 50 godina kojima je dijagnosticiran rak porastao za skoro 80 posto, a broj rano otkrivenih slučajeva je sa 1,82 miliona u 1990. do 2019. godine porastao na 3,26 miliona dok je smrtnost od raka kod odraslih u 40-im, 30-im ili mlađima porasla za 27%.
Prema ovom istraživanju godišnje od raka umire više od milion mlađih od 50 godina, a da stručnjaci još uvijek nemaju odgovor na pitanje zašto se to dešava iako visokim faktorima rizika označavaju lošu ishranu, upotrebu alkohola i duvana, fizičku neaktivnost i gojaznost.
