Đulić tvrdi kako je očigledno da se ne želi otkriti počinioce napada na mostarsko Partizansko groblje, jer “put vodi do nalogodavaca, koji su u političkom vrhu”. I odgovorni su zašto se i danas neke ulice zovu po fašistima iz Drugog svjetskog rata
Piše: Mirsad BEHRAM
Ni nakon više od četiri mjeseca, još nema rezultata istrage o posljednjem i najtežem skrnavljenju Partizanskog spomen groblja u Mostaru. Inače, ovaj nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, u godinama nakon proteklog rata tri puta je obnavljan. Pa ponovo i skrnavljen fašističkim grafitima i parolama.
Podsjećamo, 14. juna ove godine, i ovog puta nepoznati počinioci su na Partizanskom spomen-groblju u Mostaru razbili skoro sve nadgrobne ploče. U komadima je ostalo oko 700 ploča sa imenima poginulih boraca narodnooslobodilačke borbe tokom Drugog svjetskog rata.
Istraga je (još) u toku
Istraga je u toku – ranije su objavili iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK). Međutim, izvor iz mostarske policije je za Interview.ba kazao kako je sada u toku tzv. sektorska istraga. To znači, rad na terenu pripadnika policija po kvartovima grada.
– Ključni problem je što nema video nadzora i nema očevidaca – rekao je taj izvor.
On ističe kako policija ne može jednostavno, kao nekada, na osnovu indicija i ponašanja, hapsiti sumnjivce i iznuđivati eventualna priznanja.
Iz MUP-a su takođe ranije objavili da su podnijeli prijavu Kantonalnom tužilaštvu HNK u Mostaru protiv nepoznatog počinoca u vezi sa teškim skrnavljenjem Partizanskog spomen-groblja.
Prijava protiv nepoznatog počinioca ili počinilaca
U avgustu je Tužilaštvo HNK formiralo predmet. Zato su naložili istražiocima MUP-a HNK – Policijske uprave (PU) Mostar hitno poduzimanje svih neophodnih mjera i radnji u cilju otkrivanja počinilaca ovog krivičnog djela.
– Tužiteljstvo HNŽ/K je zaprimilo Izvješće PUMostar, protiv nepoznatog počinitelja ili počinitelja povodom navedenog događaja na Partizanskom spomen groblju u Mostaru. Donesen je Nalog o provođenju istrage protiv nepoznatog/ih počinitelja. Dalje, Tužiteljstvo je zatražilo da se Federalna uprava policije Federacije BiH uključi u rad na slučaju. Također je od OSA zatražilo sve informacije kojima eventualno raspolaže, a vezano za navedeni slučaj – saopćili su tada iz Kantonalnog tužilaštva u Mostaru.
U međuvremenu, iz Tužilaštva HNK, do trenutka nastanka ovog teksta, za Interview.ba nisu pružili nikakve nove informacije u vezi sa ovim slučajem.
Antifašisti: Ne čini se ništa!
U Udruženju antifašista i boraca NOR-a (UABNOR) Mostar tvrde da nije slučajno što ni ovog puta počinioci nisu identificirani. I niko, ponovo, nije procesuiran.
– Nema dokaza da je bilo šta nađeno. Istraga je u toku, kažu. Ja mislim da oni i ne rade ništa – izjavio je za Interview.ba predsjednik UABNOR-a Mostar Sead Đulić,.
Zato UABNOR Mostar javnost svakog četrnaestog u mjesecu podsjeća koliko je vremena prošlo od zadnjeg napada na nacionalni spomenik BiH. I da počinioci još nisu otkriveni.
– Nemoguće je da za to vrijeme, u ovako malom gradu, nema informacija ko su počinioci – ustvrdio je Đulić.
Ističe kako su do sada, zajedno sa SABNOR-om BiH u više navrata za skrnavljenja Partizanskog groblja, te napade na antifašiste prilikom posjeta spomeniku, okrivili huliganske, neofašističke grupe. Koje su jasno uniformirane, sa prepoznatljivim crnim jaknama i kapuljačama.
Đulić podsjeća da policija, prilikom organiziranih posjeta antifašista Partizanskom spomen-groblju, blokira neke kafiće u Mostaru, u blizini spomenika, kao i određene grupe mladića.
– To rade, jer imaju saznanja kad su posjete. Pa kako to da sad nemaju nikakvih informacija – pita Đulić.
“Nalogodavci su u političkom vrhu”
Đulić tvrdi kako se ne želi otkriti počinioce napada na Partizansko groblje. Uvjeren je da “put vodi do nalogodavaca, koji su u političkom vrhu”.
Ne krije da su u UABNOR Mostar i ranije, u vezi sa slučajevima Groblja upirali prstom u politiku HDZ BiH,
– Nikada se niko iz HDZ BiH nije oglasio i rekao “ja ovo osuđujem”. Nijedan spomenik iz Drugog svjetskog rata nije ostao na teritorijama koje kontrolira HDZ BiH. Ni kamen na kamenu. Sve je uništeno gdje oni vladaju – dodaje Đulić.
Antifašisti podsjećaju da je mostarsko Partizansko groblje prvi put napadnuto u noći između 9. i 10. marta 1992. godine.
– Sve je to isti “rukopis” i ista politika – smatra Đulić.
Inače, nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma Partizansko groblje je tri puta obnavljano. Sve je to koštalo preko milion KM, inostranog i domaćeg novca.
– Obnova ne smije ni početi dok se ne osigura zaštita i čuvanje Partizanskog groblja – dodao je Đulić.
Partizansko groblje izgrađeno je 1965. godine, kao spomenik za 700 mostarskih partizana. Remek je djelo čuvenog beogradskog arhitekte Bogdana Bogdanovića. Smatrano je jedanim od najljepših takvih spomenika na Balkanu.
Neki Mostarci, baš zahvaljujući ovom spomeniku, čuvaju uspomenu na pretke, koji su poginuli tokom antifašističke borbe.
“Neka se okanu mrtvih”
Jedan od njih je i Mili Trbonja, čiji otac Mehmed je, po informacijama iz UABNOR-a , bio jedan od dva narodna heroja iz Mostara, pored Avde Hume, koji su preživjeli Drugi svjetski rat.
Mili ima tri člana šire porodice, koji su sahranjeni na Partizanskom spomen-groblju.
– Pokušavam da nastavim očev antifašistički put. Jednako tako odgajam i djecu. Na Partizanskom groblju imam troje sahranjeno – maminog brata, očeva dva brata – rekao je Trbonja.
On poručuje da bi oni koji skrnave Partizansko groblje konačno trebali “da se okane mrtvih”.
I sam je ljetos, nakon skrnavljenja groblja, učestvovao u protestima pred Gradskom upravom Mostara. Tražili su da vlasti konačno zaštite grobove i spomenike mrtvima.
Zvaničnici NDH (ne)stanuju u Mostaru
Ali, nije to jedini, slobodno možemo reći, veliki problem Mostara sa antifašističkom prošlosti.
Na društvenim mrežama i ovih su dana objavljene fotografije na kojima se vidi kako se na ulicama u tzv. zapadnom, većinski hrvatskom dijelu Mostara, i dalje mogu vidjeti table sa imenima ulica nazvanim po vojnim i političkim zvaničnicima tzv. Nezavisne Države Hrvatske (NDH). Bez obzira na činjenicu da je mostarsko Gradsko vijeće sredinom jula dvotrećinskom većinom odlučilo da se ti nazivi izmijene.
Pa opet podsjećamo, 14. jula je Gradsko vijeće Mostara usvojilo nova imena za te ulice. Tako je jednoj od ulica, koja je bila nazvana po Mili Budaku, zvaničniku u vladi Nezavisne Države Hrvatske, vraćen predratni naziv Ulica Alekse Šantića, jednog od najpoznatijih mostarskih i bh. pjesnika. Ulica Vokića i Lorkovića, ministara u NDH, sada se zove Ulica Tina Ujevića. Kao rezultat odluke Ulica Đure Spuževića promijenjena u Ulicu Ismeta Ice Voljevice. Zatim, Ulica tabornika Ive Zelenike zove se Ulica Ciglana, a Ulica Rafaela Bobana mijenja naziv u Ulica fra Ljudevita Laste. I na kraju, ulica nazvana po ustaškom povjereniku za BiH Juri Francetiću zove se Humska.
Time je Gradsko vijeće Mostara promijenilo odluku Općinskog vijeća u tzv. zapadnom dijelu Mostara, iz 1995. godine, kojom su neke od ulica nazvane po zvaničnicima ustaškog režima iz Drugog svjetskog rata.
Ostale još dvije ulice
Međutim i dok ovaj tekst nastaje table sa starim imenima ulica još su se mogle vidjeti po gradu. Bez obzira na rok od mjesec dana kojeg je dalo Gradsko vijeće.
Štaviše, postoje tvrdnje i da nisu izmijenjeni svi nazivi ulica nazvanih po fašistima. Prema tvrdnjama na društvenim mrežama, ostali su nazivi ulica Vjekoslava Vrančića, u naselju Panjevina, te Ante i Nikole Marića u naselju Cim. To je za Interview.ba potvrđeno i u Gradskom vijeću Mostara.
Član Vijeća iz redova SDP-a, Arman Zalihić sve to komentira riječima da komisija, koja je bila zadužena za prijedloge novih naziva ulica, nije uradila dobar posao.
– Očigledno da su dvije ulice ostale, koje nose naziv po dužnosnicima NDH i na to smo upozoravali, da treba temeljito sagledati sve nazive ulica u Gradu Mostaru – kazao je Zalihić.
On smatra i kako je paradoksalno to što se promjenom imena ulice Mile Budaka u Alekse Šantića praktično dobilo dvije ulice Alekse Šantića, jer ih dijeli ulica Tvrtka Miloša, čiji naziv nije promijenjen.
