Sad kad je prošla godina i po od izbora u Mostaru red je da pitamo – je li se i šta promijenilo. HDZ i SDA kažu – da je bolje ne bi valjalo, novinari, aktivisti i opozicija tvrde – pravi problemi zgurani pod tepih
Piše: Adla DIZDAR HODŽIĆ
Godinu i po nakon deceniju čekanih izbora u Mostaru, grad na Neretvi nije više grad – slučaj.
Reći će to i dobronamjerni, ali i oni drugi. Ovi bliže vlasti, pa i oni koji u vlast ne bi nikako.
Priznat će to i Mostarci. Nešto se kreće. Hvala na pitanju, nije savršeno, ali ovdje je odavno bolje išta nego ništa. Ali, da može bolje – može, da može drugačije – mora, da se mora transparentnije, objasniti ko i zašto troši. Da treba riješiti problem Uborka, pročistača. I smanjiti pozitivni PR u korist pozitivnih djela.
Nakon što je posljednji saziv raspušten 2012. godine, a gradonačelnik ostao usamljen u tehničkom mandatu skoro cijelo desetljeće, u Mostaru su lokalni izbori konačno održani 2020. godine.
U februaru prošle godine održana je prva sjednica novog saziva Vijeća, s novim gradonačelnikom Mariom Kordićem.
Kako je sve dugo, dugo stagniralo i ovo je za Mostar bilo puno. No, eto prošla godina i po, pa je red da pitamo – je li se i šta promijenilo u Mostaru?
Nade (možda) ima
– Ovo je prvi put da se u Norvešku vraćam s osjećajem da možda ima nade za Mostar – kaže nam 36-godišnji Adnan, koji je prije 8 godina mostarsku adresu zamijenio norveškom.
Odvela ga je tamo želja za kvalitetnijim, odnosno životom ispunjenim mogućnostima.
Niti jednom se, tvrdi, nije pokajao. Štaviše, godinama su dolasci u Mostar predstavljali potvrdu da je napravio pravi potez.
–Nisam vidio nikakve pomake, samo je bivalo gore. Međutim, ovoga sam puta pozitivno iznenađen. Vidi se da imamo vlast, da imamo gradonačelnika. Nije to samo moj stav – skoro svi moji prijatelji i porodica pozitivno komentarišu novog gradonačelnika – objašnjava Adnan.
Novi je gradonačelnik Mario Kordić već godinu i pol na toj poziciji. Baš kao i Gradsko vijeće unutar kojeg je izabran, a koje je njegovom prethodniku Ljubi Bešliću nedostajalo skoro cijelo desetljeće. Dočekalo ih je zato i više nego mnogo posla. Istina, odmah su se „uhvatili motike“, primjećuju građani.
– Nikad nisam, u skoro 15 godina, došla, a da sam primjetila ovoliki napredak. Ovoga puta kao da sam došla na veliko gradilište – proširuju se ulice, uređuje saobraćaj kružnim tokovima, škola u Centru 2 konačno ima cestu… – priča nam 43-godišnja Nina, koju je posao iz odveo prvo u Englesku, zatim u SAD.
I treba biti pošten, pa primjetiti – nakon izbora stvari se mijenjaju. Obnavljaju se ulice, sklanjaju ruševine, pokreću novi infrastrukturni projekti poput olimpijskog bazena i sportske dvorane, na koju se čekalo decenijama.
– Mostar se riješio i famoznih ustaških naziva ulica – dodaje novinarka Sanja Bjelica Šagovnović i podsjeća kako je Mostar jako zapušten grad, dugi niz godina opterećen velikim brojem problema.
U Gradskom vijeću, oni koji čine većinu, a to su i nakon izbora SDA i HDZ – unisono odgovaraju da su promjene od izbora do danas velike.
– Golema energija, pozitivna energija, je konačno usmjerena na prave stvari. Tako da je Mostar danas primjer za ostale lokalne sredine u Bosni i Hercegovini, i tu današnju pozitivnu ulogu Mostara poprilično jasno i nedvosmisleno ističu i naši međunarodni partneri, što je prije par godina bila doslovno mission impossible – kaže nam Vlatko Marinović, predsjednik Kluba vijećnika Hrvata u Gradskom vijeću Grada Mostara.
Za ‘prvog među jednakima’ u Vijeću, predsjednika Salema Marića, Mostar se više ne može nazivati gradom-slučajem.
– Mostar sve češće i mi, a pogotovo međunarodni predstavnici, nazivaju gradom za primjer svima u Bosni i Hercegovini – tvrdi Marić.
Dodaje i kako se “vraća povjerenje u gradske institucije, i da je Grad Mostar postao maksimalno otvoren prema građanima”.
I Marinović se slaže.
– Gradska javna poduzeća funkcioniraju i za svoj rad svakodnevno odgovaraju gradonačelniku i Gradskom vijeću, i ono najvažnije – kompletnoj mostarskoj javnosti. Istina, neka od njih se tek uče funkcionirati, ali to je realnost i od nje se ne bježi, ova gradska administracija na čelu s gradonačelnikom traži konkretan učinak i plan rada poduzeća, a ne stalna opravdanja – objašnjava.
Ko (ne)nasjeda na PR gradskih vlasti?
No, novinarka Meliha Smajkić nije uvjerena u pozitivan PR koji stiže od gradske vlasti.
– Činjenica je da su posljedice dugogodišnjeg izostanka zakonodavne vlasti katastrofalne, ali ni Vijeće ni gradonačelnik nisu odgovorili svojim zadacima – oštro nam kazuje Smajkić.
Pa dodaje da je poslovanje javnih poduzeća je, prema njenim riječima, “i dalje potpuna nepoznanica”.
– Primjer je Aerodrom u čije smo poslovanje ‘zavirili’ zahvaljujući izvještaju federalnih revizora i koje je, najblaže rečeno, katastrofalno. A gradske vlasti tvrdoglavo brane njihovo poslovanje. Isto čine s poduzećem Mostar parking – uprkos frustracijama građana i kritikama opozicije i struke ne žele ni milimetra pomaknuti u naplati, problem deponije Uborak i dalje je prisutan, nepoznanica nam je da li su kolektori i pročistači voda zaista završena priča…” – dodaje Smajkić.
Ni Marin Bago, predsjednik Udruge za unaprjeđenje kvalitete življenja Futura, nije vidio novine u radu gradske vlasti.
Bago kroz projekt Pravo na grad već izvjesno vrijeme nastoji pratiti tokove novca iz gradske kase – kako se i na šta troši, odnosno šta građani Mostara u konačnici dobiju. Objašnjava kako su se, recimo, sredstva za zajedničku komunalnu potrošnju od dolaska nove vlasti udvostručila (umjesto nekih 9 iz vremena uprave Ljube Bešlića, danas je za tu stavku predviđeno oko 18 miliona maraka).
– Zamislite kako bi grad ustvari trebao izgledati. Čisti se nešto, ali je to zanemarivo ako uzmemo u obzir novac s kojim Gradska uprava raspolaže. To je zapravo zato što su komunalne djelatnosti i dalje van zakonskog okvira. Ne postoje ugovori s komunalnim poduzećima, s Vodovodom… Odnosno, sklapaju se poslovi s poduzećima koja ne mogu obaviti posao. I onda građani ostaju uskraćeni za kvalitetnu uslugu – dodaje Bago.
Kaže kako se mnogo toga odvija mimo zakona.
– Donošenje budžeta, recimo. Gradsko vijeće i gradonačelnik usvojili su već dva budžeta, ali bez javne rasprave. To je zabrinjavajuće, van svih demokratskih okvira, da ne kažem protuzakonito jer postoje zakonski propisi koji to tretiraju – ističe.
I Slaven Bevanda, vijećnik Hrvatske republikanske stranke Slavena Bevandu upozorava a rad javnih poduzeća nije značajno poboljšan radi stranačkog kadroviranja.
– Mada se mora priznati da neki direktori pokazuju aktivnost, tražeći od Vijeća da mijenja neke stare odluke – dodaje.
U stranci koju predstavlja, objašnjava nam, smatraju da prostora za poboljšanje rada Gradske uprave ima u puno oblasti, ali da se to može postići isključivo potpunom reorganizacijom.
– Ovakav ustroj Gradske uprave nije ni transparentan ni učinkovit, ali u tom dijelu vladajuća koalicija SDA, HDZ i DF ne pokazuje nikakav interes za reformu. Možemo očekivati samo nastavak zapošljavanja po stranačkoj’ liniji – kaže Bevanda.
Ovamo Advent, tamo Ramazan
Njegova kolegica iz vijećničkih klupa Irma Baralija (NS), čija je žalba Evropskom sudu za ljudska prava u mnogome i dovela do izbora, također smatra da se nakon održanih izbora suštinski nije promijenilo mnogo.
– Da, Vijeće funkcioniše, nagomilani se predmeti rješavaju, sjednice su javnosti dostupne preko YT kanala, stranke imaju dane otvorenih vrata… Ali, način na koji vladajući SDA i HDZ gledaju na Mostar je isti – suvereno vladaju ‘svojim’ dijelom grada, preduzećima, manifestacijama… Zna se ko upravlja urbanizmom, ko komunalom, gdje se obilježava Advent, gdje Ramazan…. Dakle, umjesto ujedinjavanja, nastavlja se politika građenja paralelnih stvarnosti kojima upravljaju – ističe Baralija.
Nije ni očekivano da će se vlast složiti s Baralijom, pa zato odgovara Salem Marić.
– Veliki je broj zajedničkih projekata gdje se vidi zajedništvo, prisustvo svih građana – kaže on.
I Marinović ističe kako nakon dugo vremena postoji pozitivan, kohezivan, zajednički duh grada koji se stvarno iskreno gradi.
– I zato je posebno zaslužan gradonačelnik Mario Kordić i jedan dio gradskih vijećnika. I to građani prepoznaju – stav je Marinovića.
A kad dođe na naplatu
Novinarka Bjelica Šagovnović upozorava međutim na gotovo komičnu situaciju.
– Interesantno je nakon dugogodišnje stagnacije i blokada svega i svačega, vidjeti da se HDZ i SDA takmiče ko će prije predložiti neki dobar projekat i ideju, što treba pozdraviti. Međutim, kako reče nedavno jedan moj poznanik, intelektualac koji istinski voli svoj grad, ‘mene unaprijed strah šta će biti kada sve to legne na naplatu – dodaje ona.
Bude li “naplate”, teško da će je vlast osjetiti. Građani bi već mogli.
Pitanje je samo hoće li se izjaloviti tek priča oko pompezno najavljenog olimpijskog bazena, ili će Mostarci, recimo, većom cijenom ili kvalitetom pitke vode osjetiti posljedice izgradnje pročistača – ranije zvanog stoljetnog,a zapravo izvedbeno vrlo upitnog projekta.
No, ocjenjivati gradonačelnika Kordića i Gradsko vijeće je rano – nisu, na kraju krajeva, ni na pola mandata. Činjenica je tek da u bosanskohercegovačkim prilikama za “prolaz dalje” često i ne treba odličan uspjeh…
