Očekivati da žene ostvare dobar izborni rezultat u Bosni i Hercegovini dok ih se gleda kroz broj 29 naspram 396 muškaraca kandidiranih za poziciju (grado)načelnik, apsolutno je iluzorno, uzevši u obzir da smo visoko tradicionalno i patrijarhalno društvo. Već u startu je bilo jasno da će Lokalni izbori 2020. godine skoro proći bez ŽENA.
PIŠE: Adin Šabić
No, neće to tako percipirati lideri političkih partija, koji će se vješto braniti time da je Izborni zakon Bosne i Hercegovine ispoštovan, na kandidatskim listama i ove godine uspostavljen je omjer 60:40. I jeste, zakonska procedura je ispoštovana, sa kandidatskim listama na čijim su prvim pozicijama se nalazila obično muška lica, žene su ipak prema starom dobrom običaju bivale u zadnjim redovima.
U vođenju ovakve politike već godinama nema ništa sporno. Političkim liderima prija baš onako kako jeste, zakonski okvir se ne mijenja, a stanovništvo i dalje smatra da je za ženu kutljača i kecelja.
Opet dolazimo do tog čuvenog broja 29. Kako uopće očekivati kada su sa svih strana sputavane da žene plove političkim vodama u BiH? Sistem sputavanja kreće od najranijih dana još od trenutka kada ste djevojčica, pa do trenutka kada postajete žena. A žile jednog takvog sistema su toliko raspletene da gdje god krenete nailazite na vezanje. Samim time u politici. Čak i od ovogodišnjih 29 žena koje su se predstavile kao kandidatkinje na Lokalnim izborima jako mali broj njih je imao podršku vlastitih partija. I da ne padamo ovdje u zamku, ne traže žene ništa više od onoga što im pripada, nije to podrška zato što one nisu jake ili sposobne, to je podrška koju svaki kandidat/kinja treba da ima, jednako!
Jednostavnom Google pretragom prema imenu kandidatkinja mogli smo dobiti jasnu sliku kakvu su podršku od svojih partija dobile za medijski prostor – portale. Važno je istaći da je ovakav vid podrške ženama, odnosno omogućavanja njihovog prava da medijski budu jednako zastupljene kao i njihove kolege, bio iznimno značajan tokom COVID-19 pandemije, s obzirom na činjenicu da su postojale restrikcije na okupljanja. Online prostor ove godine bio je iznimno značajan za promotivne aktivnosti kandidata/kinja.
Kandidatkinja SDP-a za načelnicu Srebrenika Alma Muratović, dobila je podršku svoje partije na oficijalnim stranicama stranke, ali očigledno ne kada je u pitanju medijski prostor na portalima. Na oficijalnoj stranici sdpsrebrenik.ba objavljen je program kandidatkinje, no koliko će nas otići do oficijalne stranice partije i tražiti program kandidatkinje?
Amila Hodžić, kandidatkinja SDP-a za gradonačelnicu Živinica bila je jako malo prisutna na portalima. U svega jednom od tekstova objavljeno je ko je kandidatkinja, ali bez preciznog plana i programa za djelovanje u ovoj lokalnoj zajednici.
Kao kandidatkinja SDP-a za Konjic, Vesna Saradžić, uspjela je predstaviti svoj plan i program na Klix.ba, najčitanijem portalu BiH. O položaju žena govorila je za jedan od lokalnih portala.
Naša stranka kandidatkinju Mirjanu Marinković-Lepić za gradonačelnicu Tuzle predstavila je u nekoliko bh. medija, a najznačajniji je svakako Klix.ba kao medij koji se najviše čita u BiH. Osim toga Marinković-Lepić imala je i podršu na oficijalnim stranicama stranke. Slična situacija je i s njenom kolegicom Sanjom Renić koja je bila kandidatkinja za gradonačelnicu Zenice.
Kandidatkinje Koalicije „GDS-DF“ za načelnice u Novom Sarajevu i Novom Gradu, Adna Pandžić i Elma Mujadžić, u medijima su se pojavile kroz svega dva intervjua. Jasmina Hadžiavdić, kandidatkinja Demokratske fronte za načelnicu Donjeg Vakufa, podržana je isključivo na Facebook stranici DF-a, dok je na portalima nismo mogli vidjeti.
Nejira Sarajlić, kandidatkinja Platforme za progres za načelnicu Starog Grada predstavila se na samo jednom od bh. portala.
Sanela Prašović-Gadžo imala najjaču promociju putem portala
Najbolju medijsku podršku u smislu objavljivanja sadržaja putem portala imala je kandidatkinja SBB-a za načelnicu Novog Grada Sanela Prošović-Gadžo. Objavljivana je na najčitanijim portala u BiH: Dnevni avaz , Azra i Radiosarajevo. Imala je podršku partije putem oficijalne stranice.
Najznačajnije što su dobile kandidatkinje SDA za načelnice u Varešu i Donjem Vakufu Enida Imamagić i Rusmira Bašić su podrška Bakira Izetbegovića.
A podršku lidera HDZ BiH Dragana Čović dobila je i kandidatkinja ove partije za načelnicu Odžaka Nada Ćulup, koja je također bila objavljena u nekoliko medija značajnih za glasačko tijelo Odžaka.
Nezavisne kandidatkinje jače vodile borbu
Nezavisna kandidatkinja Ajla Agović za općinu Novi Travnik iskoristila je portale da se što bolje predstavi sugrađanima/kama. U dva intervjua za lokalne medije govorila je zašto želi biti načelnica i šta planira raditi ako dođe na ovu poziciju. U nekoliko drugih medija gdje je isključivo spomenuta, u nizu imena kandidiranih za načelnika/icu, kao jedina žena, nalazila se na posljednjem mjestu.
Nešto zahvalniju poziciju, u generalno nezahvalnoj situaciji po žene, kao nezavisna kandidatkinja imala je Amra Babić, koja je već bila na poziciji načelnice Visokog, a za koju se i ove godine kandidirala. Ona se više puta pojavljivala tokom kampanje u nekim od najčitanijih na podrčuju Visokog, ali i Bosne i Hercegovine kao što je Klix.ba.
Cvijanović podržala ženu
„Dušica Runić je SNSD kandidatkinja za Lokalne izbore 2020. godine“, to je u suštini sve što se moglo saznati u nekoliko online bosanskohercegovačkih medija. Situacija za drugu kandidatkinju SNSD-a u općini Jezero Snežanu Runić je bila poprilično jednostavna jer je bila jedina kandidatkinja za načelničku poziciju u ovoj općini. Tako da nije bilo pretjerano uloženog truda za medijsku promociju.
Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović podržala je SNSD-ovu kandidatkinju za načelnicu Modriče, Maru Milošević tokom izborne kampanje. Rijetkost je bila ne samo tokom ove, već i prethodnih kampanja, vidjeti da žena podržava ženu. Osim toga Mara se predstavila u nekoliko ključnih medija Republike Srpske intervjuom, a bila je zastupljena i u nekoliko tekstova. S druge strane o Mili Petković, kandidatkinji SNSD-a za Novo Goražde, putem portala niko nije mogao ništa saznati u posljednjih mjesec dana, pa čak ni putem Facebooka.
Bitno je naglastiti da dosta portala iz Republike Srpske prilikom izvještavanju o kandidatkinjama ne koriste gender jezik i da su one u većini slučajeva „KANDIDAT“ ili „NAČELNIK“. Ovakve stvari se dešavaju i s online medijima u Federaciji Bosne i Hercegovine, ali u manjem obimu.
I Šarović samo podržao javno
Podršku lidera partije dobila je Danijela Đukić, ali očito ne i novac za predstavljanje u medijima kao kandidatkinje SDS-a za načelnicu Vlasenice. Njena kolegica Milena Vitković kandidatkinja SDS-a za načelnicu općine Trnovo nije čak dobila ni javnu podršku, dok se Maja Dragojević kao SDS kanidatkinja za načelnicu Prijedora predstavila građanima/kama u intervju za Nezavisne novine. Bila je prisutna u još nekoliko teksotva koji se nisu bili nužno u vezi sa izbornom kampanjom.
Ni u PDP-u nije bilo značajne podrške
Poznata aktivistica i kandidatkinja PDP-a za načelnicu Modriče Gordana Vidović za manji broj lokalnih medija predstavila je svoj plan i program kao kandidatkinje za načelnicu. Kao kandidatkinja PDP-a za načelnicu Kostajnice, Diana Čekić predstavljena je u jednom od intervjua za portal BUKA, a zatim i nešto kasnije na portalu Srpskainfo.
Ostale nepoznate
Za Selvedinu Uljić iz Stranke prenzionera online niko nije mogao saznati jer nije bila prisutna na portalima, niti na društvenim mrežama. Za Stanku Milinković, Vidu Gavrilović i Sanelu Jašarspahić, kandidatkinje Narodne stranke zarom za boljitak, Otadžbinske stranke, SN-FBiH Samo najbolji naprijed za načelnice Istočnog Sarajeva, građani/ke su mogli/e saznati samo putem jednog teksta i to samo na osnovu imena i prezimena.
Milka Ivanković kao kandidatkinja za načelnicu Istočnog Drvara Zavičjanih socijaldemokrata spominjana je samo u sismlu male općine u kojoj ima skoro jednak broj kandidata/kinja na izborima kao i stanovnika/ica.
Nasuprot toga kandidata Naroda i Pravde, Nermina Muzura načelnika Ilidže, u toku izborne kampanje pojavio u najmanje 15 bosanskohercegovačkih medija, među kojima su oni najjači Klix.ba, Dnevni avaz, Radiosarajevo.ba, Depo.ba, Vijesti.ba, FACE TV i mnogi drugi.
Iznimno je teško da žene u ovako nejednakom sistemu opstanu u politici. To pokazuju i rezultati ovogodišnjih Lokalnih izbora, na kojim su svega tri žene postale načelnice. Prošli, Opći izbori, smanjili su broj žena u Državnom parlamentu za tri, a ovi izbori smanjili su broj (grado)načelnica sa sedam na tri. Trenutno imamo 117 načelnika i 22 gradonačelnika, te tri načelnice. To predstavlja crveni alarm za ženska prava, na koji isključivo odgovara nevladin sektor. No, ženska prava nisu samo pitanje nevladinog sektora, to je pitanje države, koja se u svim dokumentima obvezala da će ih poštivati i jačati.
I ne vrijedi priča da žene ne žele da se bave politikom, jer da one ne žele ne bi se kandidirale, nego ih se sputava i od malih nogu uči da budu podređene i ponizne. Žene u Bosni i Hercegovini nemaju jednake mogućnosti kada je u pitanju bavljenje politikom, a jedna cjelokupna atmosfera vječitog sputavanja samo je 1 od milion razloga zašto se žene boje i odustaju od bavljenja politikom.
To nisu demokratske vrijednosti, to nije ravnopravnost, to nije nešto čemu ovo društvo treba težiti.
