I dalje se ne procesuira veličanje zločinaca i slavljenje zločina. Toksičan narativ, koji ratne zločince pretvara u heroje, a genocid u ‘oslobodilački rat’, prožeo se RS-om. Taj narativ onemogućuje napore na tranzicijskoj pravdi
U Tužilaštvu Bosne i Hercegovine od 2021. godine evidentiran je 71 predmet koji se odnosi na krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, te gotovo nijedan na osnovu zaprimljenog izvještaja o učinjenom krivičnom djelu, dostavljenom od strane policijskog organa, sa dokazima, iskazima svjedoka i svim što je potrebno.
Odgovor je to na pitanje Tužilaštvu Bosne i Hercegovine na upit o broju prijava o počinjenju krivičnog djela negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca.
Prije dvije godine tadašnji visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko nametnuo je izmjene Krivičnog zakona BiH kojima je za ovakvo ponašanje pripisana krivična odgovornost.
Najviše prijava od građana
Iz Tužilaštva kažu da su najčešće prijave podnosili građani protiv drugih građana, i to zbog objava na društvenim mrežama i internet prostoru, građani i nevladine organizacije i udruženja protiv izjava određenih političara u medijima i javnom prostoru i slično.
Drugim riječima, prijave nisu zaprimljene od policijskih agencija i agencija za provođenje zakona, koje imaju potrebna znanja da u radnjama prijavljenih prepoznaju elemente krivičnog djela i da za te radnje prikupe dokaze koji to potkrepljuju.
– Ne želimo da se stekne utisak kako se na prijavi ne može raditi samo zato što je podnesena od građana ili drugih organizacija, podvlačimo samo činjenicu da policijske i sigurnosne agencije imaju više profesionalnog znanja o toj tematici – pojašnjavaju iz Tužilaštva BiH.
Oni napominju da je 40 prijava podneseno putem e-maila i da značajan broj podnositelja prijava nije pokazao spremnost na dalju saradnju, ali i da je evidentirano 14 anonimnih prijava te se u tim slučajevima ne može ni očekivati saradnja s podnositeljima prijave.
– Svi predmeti su u radu i kako se budu donosile tužilačke odluke javnost će biti informirana, ali primjetno je da se nakon uvođenja izmjena zakona i početka rada Tužilaštva BiH na ovim predmetima, govor mržnje i negiranje zločina u medijima kao i internet prostoru, značajno smanjio – tvrde u državnom tužilaštvu.
Bolji uvid javnosti
Sa druge strane, u prethodnom periodu Tužilaštvo BiH je podiglo više optužnica zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti (između ostalih Mandić-Elta, Fatmir Alispahić i Ravnogorski pokret), pri čemu je samo u jednom (pripadnici Ravnogorskog pokreta) donesena osuđujuća presuda, koja je krajem prošle godine postala pravosnažna te se u Tužilaštvu nadaju da će ona biti korisna za utvrđivanje buduće sudske prakse u toj oblasti.
Zbog velikog interesiranja javnosti, medija, analitičara, akademske i stručne javnosti za predmete koji se odnose na ova krivična djela naročito ona koja se tiču zabrane javnog odobravanja, poricanja, grubog umanjivanje ili pokušaje opravdanja zločina genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnih zločina, Tužilaštvo BiH na zvaničnoj web stranici objavljuje optužnice i negativne tužilačke odluke s obrazloženjima postupajućih tužilaca.
– Na ovaj način javnost ima bolji uvid u procesuiranje tih predmeta, kao i razloge donošenja tužilačkih odluka – kazali su Feni u Tužilaštvu BiH.
Također, Tužilaštvo BiH je uputilo pisma Centru za edukaciju sudija i tužilaca u Federacije BiH i Centru za edukaciju sudija i javnih tužilaca u Republici Srpskoj da u okviru svojih zakonom propisanih nadležnosti, u svojim programima stručnog usavršavanja tužilaca, sudija i policije organiziraju edukaciju i specijalističke obuke iz ove oblasti, s obzirom da se radi o relativno novoj oblasti u kojoj pravosudni dužnosnici u cijeloj BiH, imaju malo iskustva.
Glavni tužilac je od Ureda visokog predstavnika (OHR) također zatražio pomoć u eventualnoj edukaciji međunarodnih eksperata te je dogovorena posjeta tužilaca iz Bavarske Tužilaštvu BiH koji će, pored sastanaka s glavnim tužiocem, u periodu od 12. do 14. jula održati i edukaciju za sve tužioce, saradnike i istražitelje koji rade na tim predmetima.
Teško dokazivo
U Tužilaštvu smatraju da će ova obuka ujedno biti i prilika da se s predstavnicima pravosudnog sistema Njemačke razgovara o primjeni međunarodnih standarda u ovoj oblasti.
Tužilaštvo BiH će iskoristiti i Publikaciju ”Negiranje, glorificiranje i odobravanje ratnih zločina u svjetlu prakse sudova i međunarodnih mehanizama za zaštitu ljudskih prava“ koju su radili TRIAL International i forum ZFD, te svu drugu domaću i međunarodnu dostupnu pravnu praksu, što postupajući tužioci već i čine.
– Još jednom naglašavamo da se radi o krivičnom djelu koje je teško dokazivo sa aspekta sudskih stavova, što potvrđuje i činjenica da slično postavljene odredbe postoje i u Krivičnom zakonu Federacije BiH već duži niz godina, ali kantonalni sudovi do sada nemaju podignutu niti jednu optužnicu iz te oblasti – zaključili su iz Tužilaštva.
Inckove odluke
Podsjećamo, 23. juli nakon obilježavanja 26. godišnjice od počinjenog genocida u Srebrenici Inzko je donio Zakon, a reakcija iz Tužilaštva BiH bila je da će pratiti slučajeve negiranja genocida. No, dvije godine poslije negiranje genocida i neprestano veličanje ratnih zločinaca posebno u bh. entitetu Republika Srpska je nastavljeno.
– Savjest mi nalaže da nemam pravo okončati svoj mandat dok se veličaju pravomoćno osuđeni ratni zločinci. Nemam pravo ignorirati presude Haškog tribunala kojeg je uspostavilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija, a zadužen sam za civilnu implementaciju mira – kazao je Inzko tada, pojašnjavajući zašto je na koncu mandata posegnuo za bonnskim ovlastima.
Bio je to rijedak trenutak kada je jedan diplomata bio u stanju preuzeti inicijativu u interesu istine i tranzicijske pravde, a njegova motivacija za ovakav potez bila je da zaštiti preživjele članove porodica ubijenih u genocidu od retraumatizacije izazvane poricanjem genocida.
Povodom ove godišnjice u razgovoru za Fenu profesor filozofije i studija holokausta i genocida na Državnom univerzitetu Southern Connecticut prof. dr. David Pettigrew podsjeća da je to bila nada da će zakon smanjiti sveukupne slučajeve negiranja genocida u BiH.
Međutim, negiranje genocida se nastavio što čine čak i političari uključujući predsjednika RS-a i vladajuće partije Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, što ima vrlo negativan i opasan učinak.
– Osim toga, negiranje genocida koje čini Dodik često je popraćeno govorom mržnje, poput psovanja genocida u Srebrenici i govorom mržnje prema Bošnjacima. To je također opasno jer ima za cilj poticanje mržnje i nasilja uz očito kršenje ljudskih prava i pravnih standarda – naveo je Pettigrew.
Nadležna tijela nisu učinila dovoljno
On ocjenjuje da dosad nadležna tijela nisu učinila dovoljno na procesuiranju negiranja genocida ili govora mržnje, a takvo nedjelovanje institucija onemogućilo je bilo kakve napore na tranzicijskoj pravdi u BiH, kao postgenocidnom društvu.
Osim kriminalizacije negiranja genocida, zakon koji je nametnuo Inzko kriminalizirao je veličanje osuđenih ratnih zločinaca, ali Pettigrew podsjeća da se ratni zločinci rutinski veličaju širom RS-a.
Na brdu Vraca u Sarajevu postavljena je ploča ratnom zločincu i bivšem komandantu Vojske RS-a Ratku Mladiću, njemu je posvećen i mural na ulazu u Kalinovik, a tu je statua u Višegradu koja slavi “hrabre branioce”, dok se na drugim mjestima veličaju takozvani “srpski borci”.
Još jedan takav primjer je namjera gradnje Muzeja HVO-a na mjestu nekadašnjeg logora Heliodrom u Hercegovini te Pettigrew ističe da su ove ploče, murali i kipovi sami sveprisutni oblik poricanja koji slavi zločine i prijeti da će se ponoviti.
– S druge strane i dalje se ne procesuira veličanje zločinaca i slavljenje zločina. Toksičan narativ, koji ratne zločince pretvara u heroje, a genocid u ‘oslobodilački rat’, prožeo se RS-om. Taj narativ onemogućuje napore na tranzicijskoj pravdi – podvukao je.
Narativ poricanja
Osim negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca, spomen obilježja žrtvama se potiru ili im se zabranjuje da na dokumentiranim mjestima zločina, kao što su sportska dvorana “Partizan”, koncentracijski logor Barutni magacin i skladište u Kravici, postave spomen-obilježja.
– Zatiranje ovakvih spomenika i muzeja zatvara buduće generacije u RS-u u narativ poricanja i revizionizma – upozorio je ovaj ugledni profesor.
I dok je provedba zakona protiv negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca bila važan događaj, očito nije bilo, ističe on, dovoljno predanosti procesuiranju ili obilježavanju sjećanja, a za transformaciju kulture potrebna je sveobuhvatna predanost tranzicijskoj pravdi.
Naglašava da bi stoga tim objektivnih međunarodnih tužioca trebao biti zadržan djelovanjem Ureda visokog predstavnika i Vijeća za implementaciju mira (PIC) na rok od najmanje deset godina kako bi se osiguralo procesuiranje poricanja genocida i veličanja ratnih zločinaca.
Dostojanstvo sjećanja
Pettigrew smatra da bi se time pokazalo da se poricanje i veličanje više neće tolerirati, ali osim toga, Ured visokog predstavnika treba provesti i sveobuhvatan program podrške ljudskim pravima na istinu i obilježavanje sjećanja, podržavajući spomenike žrtvama i komemoracije preživjelima.
– To su načini na koje možemo odati počast i dostojanstvo sjećanju na žrtve genocida u Srebrenici, kao i žrtve ratnih zločina širom Bosne i Hercegovine – podržavajući preživjele. Moramo se posvetiti zaštiti preživjelih od ponovne traumatizacije i sprječavanju ponavljanja zločina – zaključio je.
Propisane kazne do pet godina zatvora
Odlukom tadašnjeg visokog predstavnika propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine za one koji javno podstiču na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv osoba s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost.
Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kaznit će se onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom, navedeno je u Odluci.
Predviđeno je i da će se kaznom od najmanje tri godine kazniti onaj ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.
Kazne su propisane i za one koji imenuju javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, registriraju naziv prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili bilo na koji način veličaju osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.
Odluka predviđa i da počinilac krivičnog djela koji je zvaničnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kazni kaznom zatvora od najmanje tri godine.
