Šta je pravda za djecu rođenu zbog rata?

Predstavnici udruženja žrtava rata i djece rođene zbog rata, nevladinih i međunarodnih organizacija, bh. vlasti i aktivisti/kinje u Sarajevu su danas razgovarali na temu „Šta je pravda za djecu rođenu zbog rata?“.

Nakon višegodišnje borbe djece rođene uslijed ratnog silovanja za zakonskim i društvenim priznanjem, ove godine desili su se prvi značajni koraci. Zato su učesnici i učesnice razmatrali načine na koji dalje mogu zajednički djelovati.

Ukoliko bi naša kategorija bila institucionalno vidljiva u Federaciji BiH i Republici Srpskoj onda bismo  mogli računati na to da će se izraditi specifični problemi i pomoći i zakon koji će nam osigurati priznavanje naše boli i traume što je jako važno u liječenju traume. Naravno, uz to treba da ide i određena novčana kompenzacija koja donosi određenu satisfakciju žrtvama – naglasila je Ajna Jusić, predsjednica udruženja “Zaboravljena djeca rata”.

Šta je uradila BiH?

Na diskusiji je također predstavljena analiza „Zakonsko priznanje djece rođene zbog rata u Bosni i Hercegovini: Glasna afirmacija u kontekstu globalne šutnje“. Ovu je analizu, u saradnji sa organizacijom TRIAL International napisao Ariq Hatibie, student Pravnog fakulteta Harvard. On analizira korake koje je BiH poduzela u cilju omogućavanja prava djeci rođenoj zbog rata, poredeći ih sa međunarodnim standardima i inicijativama za zakonska rješenja u drugim državama.

Dokument analizira važan korak prvog zakonskog priznanja djece rođene uslijed ratnog silovanja u BiH, koji se desio ovog juna u Brčko distriktu BiH. Također analizira i druge zakonske inicijative i međunarodne standarde za  prava ove djece. Cilj je kreiranje konkretnih preporuka kakva prava trebaju i zaslužuju djeca rođena zbog ratnog silovanja. Ovaj dokument će nam poslužiti kao odličan osnov za nastavak borbe – istakla je Amina Hujdur, saradnica za komunikacije organizacije TRIAL International.

Nedovoljno znanja i senzibiliteta

Pored toga, analiza prikazuje i druge inicijative za priznanje djece kao i rad civilnog društva kada je riječ o ovoj temi.

U kontekstu kreiranja politika i zakona koji bi trebali regulirati status i pripadajuća prava djece rođene zbog rata ova analiza i diskusija predstavljaju značajan iskorak. Evidentno je da još uvijek prevladava “kultura silovanja”. To se ne dešava  samo u politikama nego i u samom jeziku i diskursu koje koristimo kada govorimo o ovoj problematici, nedovoljno znanja i  senzibiliteta za ovu kategoriju djece i probleme s kojima su rasli i s kojima sazrijevaju – obrazložila je dr. Amra Delić, specijalista neuropsihijatrije Plave poliklinike Tuzla i doktorantica istraživačke mreže Evropske unije ‘Djeca rođena zbog rata“ – prošlost, sadašnjost i budućnost.

Prethodna vijest

Volonteri GSS-a: Oni su spremni žrtvovati vlastiti život kako bi spasili tuđi

Naredna vijest

U školama se o medijima gotovo i ne govori