U školama se o medijima gotovo i ne govori

U vremenu medijskog pluralizma, pojave anonimnih i medija koji šire dezinfomacije i lažne vijesti, na testu medijske pismenosti često padaju i medijski profesionalci i odrasli konzumenti. U takvom okruženju najviše pažnje potrebno je posvetiti mladima, posebno učenicima osnovnih škola

Piše: Slađan TOMIĆ

Upravo zbog činjenice da je medijska pismenost neophodna vještina za život u novom milenijumu, Fondacija INFOHOUSE uz finansijsku podršku Fondacije UniCredit organizovala je radionicu za učenike/ice svih uzrasta Četvrte osnovne škole u Mostaru.

Medijima nekada vjerujem, a nekada ne. Onome što vidim svojim očima, vjerujem, ali ono što ne vidim, propitujem. Mislim da se osjeti kada nešto ne zvuči baš najbolje. Tada treba sumnjati i provjeravati – rekao je učenik Hasan.

Slobodni mediji

Koordinatorica projekta Senka Kurt istakla je kako informacije koje se polasiraju u medijima treba često provjeravati i kritički im pristupati, s obzirom na činjenicu da živimo u svijetu dezinformacija i lažnih vijesti.

Bez slobodne države, nema slobodnih medija, a bez nas nema slobodnih medija. Moramo kritizirati, analizirati, propitivavati medije i njihovo djelovanje. To nam je dužnost ako želimo da čujemo istinu, to nam je dužnost ako želimo da zaštitimo sebe od lažnih informacija – poručila je Kurt.

Ona pojašnjava da i publika može biti ta koja kreira vijesti, na način da medijima dojavljaju informacije za koje smatraju da su novinarima interesantne i od javnog interesa.

Šta stoji iza svih medija? Ko stoji iza svih medija? To moramo znati, a to je moguće samo ako medij ima impressum. To je naša lična karta, naš rodni list – mišljenja je Kurt.

Provjera vijesti

Učesnike/ce radionice upoznala je i sa neophodnošću provjere vijesti koje nam se na prvo čitanje čine nemogućim ili sumnjivim. To se radi, dodaje Kurt, traženjem drugog izvora, medijskog članka u drugim medijima.

Neprovjerene vijesti su koštale života mnoge ljude – upozorava Kurt.

Trener radionice, dugogodišnji bh. novinar i Mostarac Mirsad Behram učenicima i učenicama je objasnio koji su to alati, tehnike i metode, kojima se mogu koristiti kako bi se zaštitili u medijskom svijetu. On je govorio i o činjenici da se lažne vijesti često koriste i u propagandne svrhe.

Propaganda je alat kojim neko želi da utiče na vas. Bez obzira da li je pozitivna ili negativna postoji jedan metod kojom se koristi, a to je strah. Moramo naučiti da razaznajemo činjenice od propagande. Nemojte biti publika kojoj se serviraju lažne i propagandne vijesti. Za kreiranje manipulativnih sadržaja mogu se koristiti tekst, slike, video –  poručio je Behram.

Nikad dovoljno edukacije

Radionici koja je dio projekta ”Medijska pismenost: Birajmo šta čitamo”, osim učenika prisustvovalo je i nastavno osoblje.

Nastavnica Bosanskog jezika Četvrte osnovne škole u Mostaru Elvira Mezit Šehović istakla je kako je za djecu važna ova vrsta edukacije, jer su konstatno izloženi brojnim utjecajima medija.

Kroz predmet Bosanski jezi govori se o ovoj temi, ali edukacije u tom smjeru nikada nije dovoljno, pogotovo zbog činjenice da danas postoje brojni opasni trendovi, kojima su mladi izloženu putem Tik Toka ili drugih društvenih mreža – poručila je Mezit Šehović.

Neophodan predmet

Godišnje kroz predmet bosanskog jezika o medijima govori svega 5 posto kroz podoblast Medijska kultura, ali se bavi historijom medija, a ne medijskom pismenošću za koju smatra da je neophodan predmet u školama.

Važno je razvijati medijsku pismenost iz više razloga. Prvenstveno, jer su danasi mladi puno izloženi medijima. Oni još nisu došli u fazu da razlikuju istinite od lažnih vijesti. Dobro bi bilo da kroz nastavni sistem već od nekog najranijeg uzrasta uče o tome šta su lažne vijesti, kako ne podleći pod njihov uticaj – kaže Mezit Šehović.

Izloženost medijima

Raniji obrazovni sistemi su, dodaje, učinili da nesumnjivo vjerujemo u informacije koje nam se plasiraju. Bez provjere i kritičkog pristupa, što danas nije slučaj.

Naravno da je u današnjem kontekstu jako bitno propitivati svijet u kojem se nalazimo-. To ponajviše i zbog viška izloženosti medijima. Nekada ste imali jedan javni servis, nije bila razuđenost medija – ističe ova profesorica.

U narednom periodu biće održana radionica Zenici sa učenicima i učenicama osnovnih škola.

Cilj Fondacije INFOHOUSE i Fondacije UniCredit kroz ovaj projekat je educirati mlade od najranijih dana o tehnikama, alatima i metodama medijske pismenosti, a svrhu kreiranja medijskih pismenih individua.

 

 

Prethodna vijest

Šta je pravda za djecu rođenu zbog rata?

Naredna vijest

SAZNAJEMO: Enra Suljić predvodi Komisiju koja traži diplomu Sebije Izetbegović