/

KRIVIČNE PRIJAVE POST FESTUM Nacionalni spomenik BiH “Vanekov mlin” pretvoren u prah i pepeo

Početkom proljeća ove godine srušen je Vanekov mlin u Bijeljini, simbol grada koji se nalazi na listi Nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Uslijedila je dramatična press-konferencija u Gradskoj upravi Bijeljina, najave za podnošenje krivičnih prijava, ali… Simbol grada je zbrisan sa lica zemlje, pričinjena je nenadoknadiva šteta kulturno-historijskom nasljeđu, a javnost očekuje od institucija da obave svoj dio posla

Piše: Edin SKOKIĆ

Krenimo redom. Zemljište i objekte na lokalitetu Vanekovog mlina kupila je kompanija Pavgord iz Foče. Ista kompanija kupila je i nekadašnji Žitopromet, te je nakon toga najavila višemilionske investicije u Bijeljini.

Što se (sad) čude gradski oci?

Sa ponosom ističemo da će Advokatska kancelarija Stevanović biti snažan partner zadužen za pravni dio u postupku izgradnje čuvenog kompleksa Vanekov mlin u gradu Bijeljina. Pavgord će uložiti preko 50 miliona KM u ovaj projekat, koji će pokrenuti značajnu domaću građevinsku operativu i promijeniti izgled grada. Vrijedan projekat će biti najveća investicija našeg klijenta u gradu Bijeljina do sada. Ukupna površina zgrade će biti 40.000 metara kvadratnih – naveli su svojevremeno u Advokatskoj kancelariji Stevanović iz Bijeljine koja zastupa kompaniju Pavgord.

Dakle, namjere kompanije Pavgord bile su jasne, a vlasnik Gordan Pavlović ističe kako je posao na lokalitetu Vanekov mlin u Bijeljini obavljen u skladu sa zakonom. Zbog toga je indikativno čuđenje gradskih otaca predvođenih gradonačelnikom Ljubišom Petrovićem, koji su nakon rušenja Vanekovog mlina podnijeli krivičnu prijavu Okružnom tužilaštvu u Bijeljini.

Grad Bijeljina je Okružnom javnom tužilaštvu u Bijeljini podnio krivičnu prijavu protiv odgovornih i službenih lica zbog postojanja osnova sumnje da su krajem marta i u prvoj polovini aprila 2022. godine na lokalitetu Vanekov mlin, prilikom uklanjanja poslovnih i pomoćnih objekata, najprije djelimično, a potom i u potpunosti porušili objekte koji su u obuhvatu Zone zaštite nacionalnog spomenika, suprotno rješenju Odjeljenja za prostorno uređenje Gradske uprave Bijeljina od 18. novembra 2021. godine. Ovim Rješenjem bilo je određeno da se zgrade u statusu nacionalnog spomenika zadržavaju u postojećem stanju, pa su počinioci djela protivpravno – nepostupanjem po rješenju Odjeljenja za prostorno uređenje Gradske uprave Bijeljina, odnosno, Odluci o proglašenju mjesta i ostataka graditeljske cjeline Vanekov mlin nacionalnim spomenikom BiH od 25. januara 2021. godine, uništili nacionalni spomenik kulture, odnosno objekat koji je od posebnog kulturnog ili istorijskog značaja iz čega proizlazi da postoje osnovi sumnje da su ovim radnjama ostvareni elementi krivičnog djela „prisvajanje, uništenje ili oštećenje spomenika kulture, zaštićenih objekata prirode ili drugih predmeta koji su od posebnog kulturnog ili istorijskog značaja“ iz člana 244. stav 2., a u vezi sa stavom 4. Krivičnog zakonika Republike Srpske – naveli su u Gradskoj upravi Bijeljina.

Borjan Maksimović, rukovodilac Gradskog odjeljenja za prostorno uređenje i urbanizam, na press-konferenciji poslije rušenja Vanekovog mlina je izjavio da je odjeljenje na čijem je čelu izdalo rješenje o uklanjanju objekata koji nisu pod zaštitom, te da investitor nije u zahtjevu naveo da će uklanjati i objekte koji su zaštićeni, odnosno koji su proglašeni Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Izdato rješenje, prema riječima Maksimovića, je zloupotrebljeno, a to je utvrdio građevinski inspektor koji je izašao na teren.

Dalji koraci, ističu gradski oci Bijeljine, u rukama su republičkog građevinskog inspektorata koji je dobio predmet iz Gradskog odjeljenja građevinske inspekcije.

Mi smo iznjeli sve dokumente i sarađivaćemo sa Okružnim javnim tužilaštvom. Mi takav odnos nećemo trpiti i natjeraćemo da službe rade svoj posao – tvrdio je gradonačelnik Ljubiša Petrović, koji nije odgovorio na naša pitanja o preduzetim aktivnostima.

Gradu Bijeljina i kulturno-historijskom nasljeđu je pričinjena nepopravljiva šteta, a Gradska uprava je obećala da će uputiti inicijativu Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS da investitor na osnovu novog projekta vrati prvobitni izgled Vanekovog mlina.

Građevinski čudo 19. vijeka

Očito da se odgovornost prebacuje s jedne na drugu adresu, a Vanekovog mlina više nema. Podijeljena su i mišljenja javnosti. Jedni žale za simbolom grada, drugi tvrde da je Vanekov mlin posljednjih 25 godina služio za bacanje smeća, vršenje nužde i ko zna kakve radnje.

Hroničar Bijeljine, književnik i publicista Jusuf Trbić napisao je da je u „prah i pepeo otišao još jedan simbol grada“.

Nastavljen je tako dugogodišnji pohod varvara na grad, nastavljena je njihova žudnja za brisanjem svega što je više i važnije od njih, privodi se kraju brisanje kolektivnog pamćenja. Jer, grad je pamćenje, ono što generacije stanovnika čuvaju u sjećanju i predaju to kao amanet budućim naraštajima – navodi Jusuf Trbić.

Potom je podsjetio na historijat Vanekovog mlina koji je izgrađen 1888. godine i koji je u to doba predstavljao čudo građevinasrtva i tehnike. Mlin je podigao  Franjo Vanek (Franz Wanek) u okviru austrougarskog plana industrijalizacije Semberije.

Kad je gradnja konačno bila završena, iz Budimpešte je, parobrodom Dunavom i Savom,  stigla u Raču parna mašina, koja je u to vrijeme bila pravo čudo. A kako i ne bi, kad je bila tako velika, da su je čitav dan iz Rače u Bijeljinu vukli, zajedno, dvanaest pari volova i tri konjske zaprege. Narod je izlazio masovno na cestu da to vidi. Dva mjeseca je trajala montaža, a kad je paromlin konačno proradio, u semberski kraj je konačno stigla industrijska revolucija, i ništa više nije bilo kao prije. Male vodenice su se gasile, jedna za drugom, a paromlin je radio danonoćno, izbacujući ogromne količine brašna. To je, naravno, bio i snažan podsticaj razvoju poljoprivrede – prepričava blistavu bijeljinsku prošlost Trbić.

Veo tajne

Odgovornost se prebacuje s adrese na adresu. Kontaktirali smo republički inspektorat odakle nam je poručeno da im se pismeno obratimo.

U Gradskoj upravi Bijeljina uputili su nas na institucije RS i tako u krug.

Šta se u međuvremenu događa na lokalitetu Vanekovog mlina? Mašine, tvrde Bijeljinci sa kojima smo razgovarali, trenutno miruju.

Građevinski materijal je navučen na dio zemljišta koji nije u Zoni zaštite nacionalnog spomenika. Očekuju, tvrde oni, da se radovi nastave, a da će se u međuvremenu naći kompromisno rješenje kako bi „vuk bio sit, a i ovce na broju“. Naime, pretpostavljaju kako će investitor izgraditi dio replike Vanekovog mlina kao uspomenu na slavne bijeljinske dane, ali i da će završiti impozantni stambeni objekat.

 

 

 

Prethodna vijest

Sukob interesa: Preko javnih nabavki do poslaničke klupe, preko rupa u zakonu

Naredna vijest

PREDIZBORNA KAMPANJA: Izdržite, još samo malo!