Sukob interesa: Preko javnih nabavki do poslaničke klupe, preko rupa u zakonu

Način na koji Republička komisija za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske tumači zakon dosegao je takav apsurd, da u ovom entitetu sukoba interesa gotovo i nema.

Piše: Miljan Kovač (Impuls)

Koristeći nedostatke samog zakona komisija redovno odbacuje prijave o sukobu interesa u slučajevima kada npr. narodni poslanici istovremeno obavljaju funkcije v.d. direktora javnih preduzeća ili ustanova. Obrazloženje zvuči groteskno: u entitetskom zakonu o sprečavanju sukoba interesa nigdje se ne pominju vršioci dužnosti.

Istovremeno, teško je naći javno preduzeće, ustanovu ili instituciju koja se finansira iz budžeta RS, a da na njenom čelu nije vršilac dužnosti. Zašto mandati vršioca dužnosti i pored zakonskog ograničenja u većini slučajeva traju godinama, lako se da zaključiti, kada se takva situacija dovede u vezu sa spornim tumačenjem zakona koji i onako obiluje „rupama“.

Zahvaljujući ovakvoj situaciji većina v.d. direktora, koji su istovremeno i poslanici u aktuelnom sazivu entitetskog parlamenta, odlučili su se na kandidaturu za još jedan poslanički mandat.

U registru nosilaca javnih funkcija koji je objavio Transparency International BiH (TI) (https://registar.transparentno.ba/bs-Latn-BA) nalazi se obimna baza podataka o funkcionerima koji istovremeno obavljaju više funkcija. Među njima su i v.d. direktora IRB RS Dražen Vrhovac, kao i v.d dekanesa Fakulteta političkih nauka Ranka Perić-Romić. Njihova imena su i među kandidatima SNSD-a Milorada Dodika za nove mandate poslanika u Narodnoj skupštini RS. Za novi poslanički mandat nakon četverogodišnje pauze, ali ovaj put u Parlamentu BiH, boriće se i Srđan Milović, pomoćnik direktora „Rudnika i termoelektrane Gacko“ (RiTE), kome sukob interesa ni ranije nije predstavljao prepreku u obavljanju funkcija.

Istražili smo i u kakvom sukobu interesa će se, ako budu izabrani u poslaničke klupe, naći direktor „Tehničkog remonta Bratunac“, Slavenko Ristić, poznat po nabavci famozne pokretne bolnice, kao i Siniša Vidović, vlasnik firmi koje godinama nabavljaju i servisiraju službene automobile za institucije RS.

VD „lijek“ za sukob interesa

Poslanik u aktuelnom sazivu Narodne skupštine RS, Dražen Vrhovac, kandidat je i za novi poslanički mandat na listi SNSD-a.

Vrhovac je 3. januara 2020. godine, odlukom Vlade RS, imenovan za v.d. direktora Investiciono-razvojne banke RS (IRB RS).

Prema članu 23. Zakona o IRB RS, „Narodna skupština Republike Srpske usvaja revidirane izvještaje o poslovanju banke i fondova kojima upravlja banka…“
To u praksi zanači da kao v.d. direktor IRB-a Vrhovac podnosi izvještaj skupštini u kojoj sam sjedi, dakle sam sebi.

Vrhovac nezavisne

Foto: Nezavisne

Logično, radilo bi se o sukobu interesa, da u organima vlasti ovog entiteta ne vlada neka druga „logika“.

Tako je Republička komisija za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti RS, zauzela stav da se u ovom i sličnim slučajevima ne radi o sukobu interesa, jer zakon eksplicitno ne pominje „vršioce dužnosti“, već samo direktore.
Na štetnost ovako proizvoljnog tumačenja zakona ukazivali su i iz Transparency Internationala BiH.

„Suštinski, to jeste sukob interesa jer ta lica, kojih je mnogo, sami sebi podnose izvještaj, sami odlučuju o izvještaju, jer je istovremeno v.d. direktora i narodni poslanik. Nažalost, naša komisija tako usko tumači zakon da je to moguće“, kaže Damjan Ožegović iz TIBiH.

Slučaj Dražena Vrhovca je samo jedan u nizu sličnih u kojima komisija zauzima identičan stav. Kada se to dovede u vezu sa činjenicom, da u ovom entitetu gotovo da nije moguće naći javno preduzeće ili ustanovu na čijem čelu nije vršilac dužnosti, onda se lako da zaključiti zbog čega se insistira na tome da za v.d. direktora ne važe pravila, koja važe za direktora. Veliki broj ovih „vršilaca dužnosti“, istovremeno sjedi i u poslaničkim klupama.

Vrhovac je i prije aktuelnog poslaničkog mandata, još kao odbornik SNSD-a u Skupštini grada Prijedora, bio pod lupom zbog mogućeg sukoba interesa. On je istovremeno bio član Upravnog odbora bolnice „Dr Mladen Stojanović“ iz Prijedora, a bio je zaposlen i u Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje RS (Fond PIO RS).

Republička komisija za utvrđivanje sukoba interesa je 31. oktobra 2013. godine ustanovila da Vrhovac „a priori nije u sukobu interesa“. Međutim, komisija je zaključila i da bi se on kao odbornik morao suzdržati od izjašnjavanja o odluci o usvajanju gradskog budžeta, s obzirom da se javna ustanova, u čijem je upravnom odboru, djelimično finansira sredstvima te lokalne zajednice.vrhovac komisija

Način na koji komisija, čiji bi posao trebalo da bude sprečavanje sukoba interesa, tumači zakon, prkoseći logici, očito mnogima ide u prilog, pa i ne razmišljaju o tome da odustanu od bar jedne funkcije.

Ovo ne čudi zato što ni Vrhovac ne vidi ništa sporno u tome da i dalje sjedi i u poslaničkoj klupi i u direktorskoj fotelji.

„Za mene je mjerodavno samo ono što je rekla komisija za suzbijanje sukoba interesa i ništa drugo“, kratko je prokomentarisao u izjavi za „Impuls“. Prema pisanju portala „Žurnal“, IRB je prošle godine otvorio regionalnu kancelariju u Prijedoru koja je uzeta pod zakup od Vrhovčeve majke. Očito, sukob interesa nadležni u ovom entitetu ne vide kao problem, bar ne kada su u pitanju vodeći ljudi vladajuće partije.

 

I poslanik i dekanesa

Da je uz ovakvu primjenu i onako nedorečenog zakona sve moguće, potvrđuje i slučaj v.d. dekanese Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjaluci.
Ranka Perić Romić je na tu funkciju postavljena 25. decembra 2019. godine, iako je i tada kao i danas istovremeno sjedila u Narodnoj skupštini RS, kao poslanik vladajućeg SNSD-a. Ona je istovremeno i član glavnog odbora te stranke i predsjednica Aktiva žena SNSD Gradiška.

Univerzitet u Banjaluci, pa tako i Fakultet političkih nauka se finansiraju, između ostalog, i iz budžeta RS, koji usvaja Narodna skupština, čiji je Ranka Perić Romić poslanik. Dakle, logično bi bilo zaključiti da se radi o sukobu interesa. Međutim, kao što smo već rekli, u ovom entitetu prednost nad logikom ima način na koji komisija tumači zakon o sprečavanju sukoba interesa.

ranka radiogradiska

Foto: radiogradiska.com

Zato je moguće i da je njen suprug, Rajko Romić, u novembru prošle godine postavljan na mjesto direktora novoosnovanog javnog preduzeća „Radio-televizija Gradiška“. Osnivač ove medijske kuće je grad Gradiška. Rajko Romić je prema podacima iz baze podataka TI i član Upravnog odbora JU OŠ „Sveti Sava“ Gradiška.

Ranka Perić Romić, koja se kandidovala za još jedan poslanički mandat, nije bila raspoložena da odgovori na pitanja portala „Impuls“.

Od šatora do parlamenta

Da će se naći u sukobu interesa, ne strahuje ni bijeljinski biznismen Slavenko Ristić. Iako je na čelu novoosnovane Republičke stranke Srpske, na izbore će ići na listi SNSD-a kao kandidat za poslanika u Narodnoj skupštini RS iz izborne jedinice 6. Ime Slavenka Ristića privuklo je pažnju šire javnosti na početku pandemije korona virusa, kada je Vlada RS, preko Instituta za javno zdravstvo, odlučila da preko njegove firme „Balkan Global“ nabavi pokretnu kovid-bolnicu.

pokretna bolnica

Foto: Istinomjer

Nabavka je obavljena po hitnom postupku pa je u Banjaluku ubrzo prispjela narudžba. Riječ je zapravo o velikom šatoru, za koji je plaćeno 4,29 miliona maraka. Bar tako je saopšteno iz Vlade RS, kada je zbog velike prašine koja se digla u javnosti, Institutu za javno zdravstvo naloženo da raskine ugovor s Ristićevom firmom i zatraži povrat novca.

Ristićeva firma, međutim, nije bila na gubitku. Kako je sam Ristić tada potvrdio, bolnica je za pet miliona evra prodata u Turskoj.

Ristićev „Balkan Global“ je još 2012. godine postao većinski vlasnik „Tehničkog remonta“ iz Bratunca i to s 82 % udjela. Ristić je nakon toga postao generalni direktor, a preduzeće je krenulo u unosne poslove, uglavnom na inostranom tržištu, kako navode u ovom preduzeću.

ristic i dodik balkanplus

Foto: balkanplus.net

Međutim, unosan posao je „Tehnički remont“ uradio i 2019. godine, kada je za potrebe MUP-a Republike Srpske proizveo i isporučio osam višenamjenskih terenskih vozila „despot“.

Prototip ovog oklopnog vozila predstavljen je javnosti 9. januara 2019. godine u Banjaluci, na paradi upriličenoj povodom neustavnog „Dana Republike Srpske“.
Za osam vozila, kako je medijima naknadno potvrđeno, plaćeno je 11,94 miliona maraka.

Nabavku despota MUP RS nije obavio putem javne nabavke, već na osnovu ugovora o proizvodnji i isporuci ovog vozila, koji su MUP i Ristićeva firma potpisali tek 2. avgusta 2019. godine. Dakle, sedam mjeseci nakon što je prvi „despot“ predstavljen javnosti.

ugovor despot istraga

„To je ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji, kao kompanija smo imali tada interes da razvijamo novi proizvod koji smo dali na testiranje MUP-u i nakon tog testiranja plasirali smo te proizvode ministarstvu i nismo se vodili profitom“, tvrdi Ristić u izjavi za „Impuls“.

Za Ristića uvijek ima posla

Nisu ovo, međutim, jedini poslovi koje su „Tehnički remont“ i druge firme u Ristićevom vlasništvu naplatili iz budžeta. On je preko firme „Balkan Global“ vlasnik i preduzeća „Elvaco MetPro“ iz Bijeljine.

I ovo preduzeće, kao i „Tehnički remont“, dobija brojne poslove javnih nabavki od institucija, javnih preduzeća i ustanova u Republici Srpskoj.

Interesantno je da su oba preduzeća većinu poslova na osnovu postupka javnih nabavki dobijala direktnim sporazumima, kako se može vidjeti na portalu javnih nabavki Bosne i Hercegovine.

Tako je Republička uprava civilne zaštite s firmom iz Bratunca u jednom danu, preciznije, 11. maja prošle godine potpisala čak dva direktna sporazuma čiji je predmet identičan: „Nabavka rezervnih dijelova i usluga popravke mašine za deminiranje“. Jedan ugovor vrijedio je 4 879,16, a drugi 3 472,86.

Kako Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine propisuje da najviša vrijednost nabavke radova direktnim postupkom ne može biti veća od pet hiljada maraka, očito su u civilnoj zaštiti našli način kako da zaobiđu limitirajuću zakonsku odredbu, tako što će nabavku podijeliti u dva dijela.

„Tehnički remont“ je dobijao i poslove popravke servisiranja borbenih oklopnih vozila, kao i drugih vozila MUP-a RS, a poslovao je između ostalog i s „Elektroprivredom RS“ i s „Vodovodom Bijeljina“.
Druga Ristićeva firma je pored niza direktnih sporazuma o javnoj nabavci dobila jedan posao i otvorenim postupkom. S „Rudnikom i termoelektranom Gacko“ je 28. juna prošle godine zaključen ugovor o „nabavci metalnih pragova za novi transporter I BTO sistema“, vrijedan 97 400 maraka.

I ako bude izabran za poslanika u skupštini RS, Ristić tvrdi da nikada neće biti u sukobu interesa, te da neće biti na gubitku, ako njegove firme ne budu dobijale poslove koji se finansiraju javnim sredstvima, jer im je, kako tvrdi, prioritet inostrano tržište.

Država kao resurs
„Nelogično bi bilo, složićete se sa mnom, da ako imate 1 000 ljudi zaposlenih u sistemu da se oslanjate na budžet i na tržište, koje broji samo 700 do 800 hiljada ljudi na teritoriji RS. Moj sukob interesa ne može da postoji, jer ja apsolutno i državu doživljavam, prije svega, kao kapital i resurs, da bismo mogli da plasiramo svoje proizvode i sve ono što mi radimo za inostranstvo“, kaže Ristić.

Međutim, on napominje i da u svojim firmama nije direktor nego vlasnik, pa prema njegovom mišljenju ne bi ni mogao biti u sukobu interesa.
Istina, Ristić koji je ranije bio generalni direktor „Tehničkog remonta“, trenutno obavlja funkciju predsjednika upravnog odbora tog preduzeća.

Međutim, da zakon kaže drugačije, upozoravaju i iz Transparency Internationala BiH.

„Izabrani predstavnici (poslanici) ne mogu u vrijeme dok vrše javne funkcije biti članovi upravnih ili nadzornih odbora, niti direktori privrednih društava u koje su ulagali kapital u periodu od četiri godine prije preuzimanja javne funkcije koju vrše, niti koja posluje s bilo kojim organom vlasti Republike Srpske ili jedinice lokalne samouprave, dok izabrani predstavnici vrše javne funkcije, ako je vrijednost ugovora ili posla veća od 30 000 KM“, navodi se između ostalog u Zakonu o suzbijanju interesa u institucijama RS.

Vidović: Samo po zakonu

Uz brojne unosne poslove preko svoje dvije firme koje se bave prodajom i servisom automobila, Siniša Vidović je odlučio da okuša sreću i kao kandidat za narodnog poslanika. Vidović je zamjenik predsjednika stranke Ujedinjena Srpska, Nenada Stevandića. Osim „Autokomerca VS“ i „Audi centra“ vlasnik je i hotela „Vidović“ u Banjaluci.

s vidovic glassrpske

Foto: glassrpske.com

Agencija za osiguranje Republike Srpske je od Vidovićevog „Audi centra“ prije dvije godine godine kupila putničko motorno vozilo čija je vrijednost 114 957,26 maraka, bez PDV-a. Ugovor je nakon provedene procedure javne nabavke potpisan 26. maja 2020. godine.

audi centar nabavke

U avgustu 2019. godine MUP RS je od ove firme, putem javne nabavke, takođe kupio putničko vozilo, čija vrijednost bez PDV-a, iznosi 118 085 maraka.
„Audi centar“ je te godine dobio i poslove javnih nabavki automobila za Javno preduzeće putevi RS, vrijednosti 98 273 marke, kao i automobila za Vijeće naroda RS i entitetsko ministarstvo za prostorno uređenje, građenje i ekologiju. Oba automobila su plaćena po 85 000 KM. Sve navedene cijene su, naravno, bez
PDV-a.
Ovo je samo dio poslova koje je Vidovićev „Audi centar“ putem javnih nabavki dobio od institucija, javnih preduzeća i ustanova u ovom entitetu, koje su i u protekle dvije godine s ovom firmom sklopile niz direktnih sporazuma o javnim nabavkama.

I druga Vidovićeva firma „Auto-komerc V.S.“ može da se pohvali dobrom poslovnom saradnjom s javnim sektorom.

Samo od iznajmljivanja automobila Republičkom sekretarijatu za raseljena lica i migracije „Auto-komerc“ je naplatio preko 15 hiljada maraka bez PDV-a. Ovaj posao Vidovićeva firma je dobila putem konkurentskog zahtjeva, a ugovor o javnoj nabavci je potpisan 13. jula ove godine.

Niz ugovora o javnim nabavkama, servisiranju i održavanju službenih vozila, potpisan je na osnovu direktnih sporazuma i konkurentskih zahtjeva. U martu ove godine je i Univerzitet u Banjaluci izabrao „Auto-komerc V.S.“, kao najpovoljnijeg ponuđača za nabavku automobila i to vrijednog 73 504,27 KM, ako se ne računa PDV.

Bez obzira na ove unosne poslove, Vidović tvrdi da je njegovo poslovanje s javnim sektorom u RS minimalno, te da mu neće predstavljati nikakav gubitak, ako u javnim nabavkama više ne bude učestvovao.

„Ako postanem poslanik radiću u skladu sa zakonom i ispoštovaću sve što zakon nalaže, pa tako i u pitanju eventualnog sukoba interesa“, kratko je prokomentarisao Vidović u izjavi našem portalu, uz opasku da on u svojim kompanijama nije direktor, već samo vlasnik.

Milović opet na listi

Na listi kandidata za poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH je i Srđan Milović iz Gacka. Milović je kao član vladajućeg SNSD-a u Narodnoj skupštini RS sjedio do izbora 2018. godine, na kojima nije uspio obnoviti poslanički mandat.

Protiv njega je 2015. godine vođen postupak zbog sukoba interesa. Prijava protiv Milovića, koji je u to vrijeme istovremeno bio poslanik i izvršni direktor za proizvodnju uglja i razvoj rudnika u RiTE Gacko.

srdjan milovic rtvbn

Foto: rtvbn.com

Komisija je međutim, konstatovala da nije riječ o sukobu interesa, jer se u zakonu ne navodi funkcija izvršnog direktora, pa je prijava odbačena.

Od marta 2011. do oktobra 2014. godine, dok je na funkciji izvršnog direktora ovog javnog preduzeća bio Srđan Milović, RiTE Gacko je potpisao 57 ugovora o javnim nabavkama s preduzećem „Termograding“, takođe iz Gacka. Prema informacijama Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) ukupna vrijednost ovih poslova iznosila je 31 463 353 maraka.

Prije nego je zauzeo visoku poziciju u gatačkoj termolektrani Milović je radio kao tehnički direktor „Termogradinga“, čiji je vlasnik njegov zet Žarko Dragičević.

Milović trenutno obavlja funkciju pomoćnika direktora u RiTE Gacko. Za sukob interesa nikada nije odgovarao. To mu je omogućio zakon, sa svim svojim nedostacima, ali i Komisija za sukob interesa u institucijama RS, koja se ponaša kao vodič oko rupa u tom zakonu.

infografika sukob interesa

Tanja Topić: Društvo počiva na apsurdima

Politička analitičarka Tanja Topić kaže da je sve moguće, pa i tolerisanje sukoba interesa u društvu, koje „počiva na apsurdima“.

Tanja Topic12
„Mislim da je prva postavka u primjeni zakona da ih donosimo kako bi se našla prečica i izbjegla njihova primjena. Iluzija je očekivati da će oni na koje bi izmijenjeni zakon imao direktan uticaj učestvovati u njegovoj izmjeni. Blokiranje jeste sastavni dio i identitet etnonacionalnih politika, one opstaju na principu blokade i ucjene. Nekad imamo i savršene zakone, problem je u tome što ne vrijede za sve na isti način i to smatram većom preprekom za funkcionisanje društva, jednostavno, nepostojanje pravne države“.

Pogledajte video anketu koju smo uradili sa građanima Banjaluke o sukobu interesa u institucijama.

 

 

 

Prethodna vijest

THE BEAUTY OF VICES: Đajić, Čomić, Petrović and Aljović on the electoral lists, although in a conflict of interest

Naredna vijest

KRIVIČNE PRIJAVE POST FESTUM Nacionalni spomenik BiH “Vanekov mlin” pretvoren u prah i pepeo