Lažne vijesti su zlobne, nepravedne i opasne

Znate li šta je fake news, šta su lažne vijesti? Znate li ih prepoznati i prijaviti? I zašto je to uopće važno

Piše: Senka KURT

Za početak, treba istaknuti – lažne vijesti nisu loše samo zbog toga što su zlobne, nepravedne, što mogu povrijediti, poniziti ili uniziti nekoga. One su opasne. Za našu budućnost, zdravlje, naše živote. O čemu svjedočimo posebno u posljednjih dvije godine pandemije. I općenito od 90-tih godina prošloga vijeka do danas.

Da malo pojasnimo, fake news nije samo specifikum naših prostora, niti medijski izum. Istina je da je od medijskog fenomena, kojega smo nekada zvali “medijska patka”, prošao transformaciju koja se na kraju pokazala ozbiljnijom nego se slutilo.

Vratit ćemo se na jednu, ne tako davnu priču iz 2016. godine, koja je, može se slobodno reći, napravila pravi potres, u medijima, ali i javnosti uopće.

Mnogi nisu znali engleski

Sedmicu dana prije američkih izbora, novembra 2016. godine BuzzFeed News otkrio je da je grupa mladih ljudi, tinejdžera iz Velesa (Sjeverna Makedonija) vodila više od stotine internet stranica. Oni su često objavljivali lažne priče koje su imale za cilj podršku kandidaturi Donalda Trumpa za predsjednika Sjedinjenih Država.

Tako je mali grad s Balkana došao u fokus svjetskih medija, koji su izvještavali o grupi mladih ljudi od kojih, kakvog li apsurda, mnogi nisu ni znali engleski. No, to ih nije spriječavalo da na lažima dobro zarađuju.

Uslijedila je potom detaljna istraga postova objavljivanih na društvenim mrežama, analizirane su informacije o registraciji domene, arhivirane stranice, razgovori sa autorima, a zajedničke aktivnosti Projekt za izvještavanje o organiziranom kriminalu i korupciji (OCCRP), BuzzFeed Newsa, te Laboratorija za istraživačko novinarstvo Makedonije došli su do zaključka da fake news nisu spontani izum mladih ljudi, koji su se zaigrali.

Većina tinejdžera nisu bili zainteresirani za politiku (Getty Images / BuzzFeed News)

Iza cijele priče, kako će pokazati istraga, stajao je Trajče Arsov, poznati odvjetnik, bliski suradnik dva američka partnera – političara, ali i novinara desničarskih portala iz SAD i Velike Britanije.

Specijalni američki zastupnik Robert Mueller objavio je kasnije, da je zbog navodnih uplitanja u izbore, u Sjevernoj Makedoniji uoči američkih izbora, a prije registracije stranice bio i “barem jedan član ruske tvornice trolova”. No, to nikada nije dokazano.

Inače, svi portali koji su objavljivali lažne vijesti bili su registrirani u Velesu. Gotovo nevjerovatno zvuči da se njihov broj popeo na čak 140.

Samim tim broj njihovih objava na društvenim mrežama bio je ogroman. Ali neistinit, politički nekorektan, opasan.

Papa Franjo i Trump

Jedan od takvih statusa posebno je zaintrigirao javnost.

– Papa Franjo šokirao svijet, podržao Donalda Trumpa – objavljeno je tokom kampanje.

Mnogi politički analitičari će se nakon Trumpove pobjede 2016. složiti s teorijom da je njegova pobjeda rezultat i lažnih vijesti koje su bile objavljivane tokom kampanje.

No, Trump se frazom “lažna vijest” obilato koristio tokom svoga mandata, omalovažavajući tako novinare, medije, te je često koristio na svom Twitteru.

Ti si lažna vijest – govorio bi novinarima koji bi mu postavili neugodno pitanje.

No, kako su lažne vijesti došle u našu svakodnevnicu tako su se i društvene mreže, ali i globalni internet tražilice morale više angažirati u konroliranju onog što se objavljuje, s ciljem da lažnei ili ilegalne profile skinu sa svojih platformi. Bilo da je riječ o političarima, glumcima, pjevačima, naučnicima, sportistima.

Posljednje dvije godine pandemije taj je posao postajao sve teži, nakon što su milioni lažnih vijesti počele preplavljivati medije.

Čak i kada je lažna, vijest je vijest, no, stvorena namjerno da prevari ili dezinformira konzumenta.

Cilj joj je uglavnom utjecati na mišljenje, stvoriti zabunu, propagirati neku ideju, zavarati ljude. U novije vrijeme širiti strah i paniku.

Ko su autori lažnih vijesti? Osim “profesionalaca”, kao što smo vidjeli u slučaju iz Velsa, to su i oni koji to rade da se mogu smijati drugima, zavarati ih, smijati im se, kreirati laž iz čiste dosade.

No, kako prepoznati lažne vijesti u vremenima kad brže skrolamo ekranima nego što trepćemo.

Posljednja istraživanja Inicijative za europske politike (EuPI) pokazale su da se Bosna i Hercegovina nalazi se na samom dnu Indexa medijske pismenosti za ovu godinu.Od 35 zemalja Europe naša je zemlja na 34. mjestu. Iza nas je samo Sjeverna Makedonija. Albanija je na 33., Crna Gora zauzela je 32. mjesto.

A upravo nam medijska pismenost nudi odgovore, kao ključna kompetencija stoljeća u kojem živimo. Ne samo što znamo pristupiti medijskom sadržaju, već moramo znati analizirati, kritički vrijednovati, prepoznavati kako se stvara medijski sadržaj.

Kad konstatiramo gdje su građani BiH kad je u pitanju medijska pismenost, treba naglasiti i da prema istraživanju “Medijske navike odraslih u BiH” čak 24% stanovništva u potpunosti može prepoznati dezinformaciju u medijima. Ali, čak 56 posto onih koji koriste internet ne provodi nikakve provjere činjenica informacija.

Kratki kurs za prepoznavanje

Zato kratak kurs koji pomaže da lakše prepoznajemo lažne vijesti:

Nemojte (pro) čitati samo naslov

Lažne vijesti najčešće se šire upravo zbog toga. Čitamo naslov, ali ne i što piše u tekstu. Često upravo zbog naslova podijelimo lažnu vijest, te sami širimo dezinformacije

 Provjerite ko je objavio vijest. Provjerite izgled stranice i domenu

Posebno ako vam neka stranica/portal nisu poznati. Zato je lakše provjeriti ko stoji iza sumnjive vijesti. Je li izvor vjerodostojan? Istina je da nerijetko lažne stranice izgledaju kao prave. Da nas prevare zbog sasmo jednog slova. Pripazite na stranice koje završavaju na ‘com.co’ ili ‘lo’ (primjerice Newslo). Pazite i na one koje sadrže riječi ‘wordpress’ i ‘blogger’. Tu se vjerovatno radi o ličnom blogu, a ne mediju, nekoj izdavačkoj kući, ustanovi…

Provjerite impressum

Tu bi trebale stajati informacije o vlasništvu, urednicima, novinarima. Proučite uvjete korištenja, u kojima takođere može biti naglašeno o kakvoj se stranici radi.

Provjerite datum i vrijeme objave vijesti

 Zajednički imenitelj lažnih vijesti je da često prenose staru vijest. Što nas navodi da se događaj desio upravo sada. Provjerom datuma i vremena objave brzo oktrivamo oje li vijest “reciklirana” upravo s ciljem da nas dovede u zabludu.

Provjerite autora

To otkriva mnogo o tome je li vijest prava ili lažna. Provjerite što je naprisao ranije. Ti tekstovi pokazuju je li vjerodostojan ili obučen da proizvodi lažne vijesti.

Provjerite poveznice i izvore

Nedostatak poveznica ili izostavljanje izvora jedan su od najlakših načina da prepoznate lažnu vijest. Treba biti i detaljniji, jer lažni portali znaju navesti veliki broj poveznica, koje nas ponovo vode do lažnih informacija.

Provjerite citate i fotografije

 Autorima lažnih vijesti nema ništa lakše nego izmisliti citat, čak i vrlo poznatih, utjecajnih, važnnih ličnosti. Također, s lakoćom “posuđuju” fotografije događaja koji su se ranije desili i nemaju nikakve veze s vijesti koju objavljuju. Ovakve prevare moguće je lako otkriti uz pomoć bilo tražilice ili uz pomoć aplikacije TinEye.

Provjerite vijest kod drugih izvora

Ako vam se vijest učini sumnjivom ili mislite da u njoj nešto nedostaje, potražite prenose li ju drugi izvori, tj. mediji. Ako ostali pouzdani izvori ne prenose tu vijest, vrlo je vjerojatno da je riječ o lažnoj vijesti.

Razmislite prije nego podijelite

Izvori lažnih vijesti oslanjaju se na to da će ih čitatelji dijeliti.

Europski parlament također je dao konkretne smjernice kako prepoznati ‘fake news’.

I Fondacija Infohouse, te portal Interview.ba daju svoj doprinos u medijskom opismenjavanju građanki i građana naše zemlje.

Fakt i fake (FiF) naziv je projekta koji realizimo u okviru Regionalnog programa “SNAŽNI – Mediji bez mržnje i dezinformacija”, uz podršku Evropske unije.

Ovaj projekat implementiraju partnerske organizacije SENPM,  Albanski medijski institut, Mediacentar Sarajevo, Kosovo 2.0, Institut za medije Crne Gore, Makedonski institut za medije, Novosadska novinarska škola, Mirovni institut Bianet.

U ruralnim sredinama u našoj zemlji razgovaramo kako prepoznavati lažne vijesti, dezinformacije, izmišljeni ili sadržaj pod lažnim imenom, satiru…

Razgovaramo kako je važno naučiti razliku. Uvjereni da je medijska pismenost je ključna kompetencija stoljeća u kojem živimo.

(Tekst je realiziran u okviru projekta Fact&Fake kojeg Fondacija Infohouse i Interview.ba realiziraju u okviru regionalnog projekta SNAŽNI – Mediji bez mržnje i dezinformacija, a uz podršku Europske unije)

Prethodna vijest

Adnan Delić, ministar privrede KS: Kad je EXPO u pitanju, sve je čisto kao suza

Naredna vijest

Azra Zornić: Bosne i Hercegovine je uvijek bilo, ima je i uvijek će je biti, a i nas, njenih građana, u njoj