Medijska pismenost mora biti dio nastavnih planova i programa

Trinaestogodišnji Luka, učenik Katoličkog školskog centra u Sarajevu, kao i njegovi vršnjaci i vršnjakinje mnogo vremena provodi na internetu i društvenim mrežama. U online svijetu često nailazi na štetne sadržaje. Kaže da je oprezan, ali da su dodatne edukacije uvijek dobro došle

  Piše: Slađan TOMIĆ

Upravo zbog toga prisustvovao je danas radionici medijske pismenosti koju je u njegovoj školi organizirala Fondacija INFOHOUSE, a u okviru projekta “Medijska pismenost: Birajmo šta čitamo”, koji finansijski podržava UniCredit, kao dio programa Podrška djetinjstvu. Za BUKU je podijelio šta je to  naučio.

Naučio sam da možemo slučajno otvoriti portal sa lažnom viješću, ali to trebamo izbjegavati. Naučio sam i da otvaranjem odnosno klikanjem na lažnu vijest organizacija koja je vlasnik medija zarađuje na tome. Sada mi je malo lakše razumijeti kojih se portala treba čuvati na internetu. Bio sam oprezan i ranije, ali sada ću biti još oprezniji – kaže Luka.

Za dobrobit djece

Radionica ga je potakla da promijeni i neke navike.

Navike koje ću mijenjati su: kada dobijem notifikaciju ako posumnjam da je lažna neću je čitati ili ću je provjeriti – poručuje Luka.

main image
Projekat “Podrška djetinjstvu”: Birajmo šta čitamo

Pedagoginja Katoličkog školskog centra u Sarajevu Snježana Toskić ukazala je kako je medijska pismenost neophoda u formalnom obrazovanju.

Nažalost, medijska informiranost, ta medijska kultura i način na koji se oni informiraju ne prožima se odveć kroz nastavne sadržaje osim kroz sadržaje hrvatskog jezika, ali mislim da je bitno i za ostane predmete. Ovakvi projekti su uvijek dobrodošli unutar škola upravo za dobrobit djece – poručila je Toskić.

Opasnost na društvenim mrežama

Dodaje da su društvene mreže velika opasnost kojoj su djeca izložena, pa je s toga učenje o medijskoj pismenosti obaveza svih nas.

Koje su posebna opasnost jer su djeca još emocionalno, a i intelektualno, nezrela da bi mogla kvalitetno odvagati što je to dobro na tim društvenim mrežama, a što ne jer oni društvene mreže pretežno ne koriste u edukativne svrhe već u nešto drugo zbog čega ih je bitno informirati na koji način to činiti – poručuje Toskić.

main image
Medije treba pažljivo čitati

Koordinatorica projekta Senka Kurt govoreći o lažnim vijestima upozorila je da su neistinite informacije posebno opasne u krizama kakva je bila pandemija COVID-19. Tada su mnogi obrazovani i ljudi na javnim funkcijama nasijedali na lažne vijesti i teorije zavjere. Stoga je rad sa djecom neophodan i neodložan.

Medijska pismenost podrazumijeva da prvo moramo konzumirati vijesti, zatim ih analizirati te im kritički pristupiti. Neizbježno je pitanje znamo li i imamo li naviku imati kritički pristup prema vijestima koje čitamo. Medijska pismenost se mora izučavati od ranog djetinjstva. Od trenutka kada djecu učimo da pišu i broje, moramo ih učiti i medijskoj pismenosti – kaže Kurt.

Lažne vijesti i demokratija

Kako prepoznati lažne vijesti i kako one mogu uticati na demokratizaciju društva učenicima/ama je govorila novinarka i glavna i odgovorna urednica Mediacentra Sarajevo Marija Arnautović.

main image
Kurt i Arnautović: Govorile i o sadržaju na društvenim mrežama

Ona je prevashodno govorila o štetnom sadržaju na društvenim mrežama koje su leglo dezinformacija, ali su one primarni način putem kojih se djeca informišu.

Kako ih vijesti koje čitaju ne bi dovele u zabludu, a često su izloženi manipulativnim ili lažnim vijestima, često i teorijama zavjere, za mlade je izuzetno važno da budu medijski pismeni kako bi mogli da prepoznaju štetne i manipulativne sadržaje. Zbog svega ovoga tendencija u razvijenim evropskim državama je da je medijska pismenost dio obrazovnih sistema. Vjerujem da je u digitalno vrijeme u kojem današnja djeca odrastaju takav pristup možda jedini pravi način kako mladi ljudi ne bi dolazili u situaciju da budu izmanipulisani prije svega – zaključila je Aranutović.

U narednom periodu bit će održane radionice u Mostaru i Zenici sa učenicima osnovnih škola. Cilj Fondacije INFOHOUSE i Fondacije UniCredit kroz ovaj projekat je educirati mlade od najranijih dana o tehnikama, alatima i metodama medijske pismenosti, a svrhu kreiranja medijskih pismenih individua.

(Buka)

Prethodna vijest

CARE vaučeri: Podrška samohranom ocu i njegovim djevojčicama za život u Tuzli

Naredna vijest

Da ih ne zaboravimo: Anis Kosovac podigao spomenike nevinim žrtvama