Akcija pred mostarske izbore: Rasprodaja biračkih odbora

Iako nije bilo previše predizbornih aktivnosti u Mostaru, javna sredstva se troše na popravke koje su godinama čekale, pojedini kandidati skupljaju poene na koronavirusu, djeci… neki su tu samo da bi prodali mjesta u biračkim odborima, a oni veliki već dogovaraju raspodjelu funkcija.

Piše: Mirna Stanković – Luković

Posljednja je sedmica kampanje pred izbore u Mostaru, prve koji će se u ovom gradu održati nakon 12 godina. Aktivnosti se intenziviraju – prema pisanju portala Bljesak.info, rupa na cesti u ulici Stjepana Radića, koja na sanaciju čeka od 2019. godine, konačno bi mogla biti asfaltirana, a pokrenuti su i drugi infrastrukturni radovi koji su sedmicama kasnili sa početkom. Iz Sarajeva stiže „teška konjica“ da pruži podršku svojim kadrovima.

Pred završetak kampanje ne preza se ni od čega. Transparency International je objavio je kratku analizu predizbornih aktivnosti dr. Maria Kordića, nosioca liste za HDZ BiH za Gradsko vijeće Grada Mostara iz koje je jasno vidljivo na koji način pojedini kandidati zloupotrebljavaju javne resurse, djecu, ali i pandemiju coronavirusa za ličnu promociju. Prema pisanju TI, osim što je u promotivnom spotu pregledao pacijente u bolnici u kojoj radi, za potrebe kampanje dr. Kordić je posjetio i mostarski izolatorij, a dijelio je i paketiće djeci sa Down sindromom.

U intervjuu koji je dala našem portalu, Boška Ćavar, kandidatkinja Naše stranke, ukazala je da Mostarom kruže informacije da su predstavnici pojedinih stranaka već izvršili uvid u medicinske kartone osoba moje neće moći doći na birališta.

– Zna se da su popisani svi prosvjetni radnici i da im je rečeno da se zna ko gdje treba glasati i za koga trebaju glasati. Druga stvar, pošto su dvije vodeće ličnosti u izbornim jedinicama za Centar ljekari, čuli smo da su njihove stranke pokupile dokumentaciju, odnosno osobne karte od osoba koje neće moći doći na izbore zbog korone ili nekog drugog razloga, tako da će neko raditi u njihovo ime, odnosno da će mobilni timovi za njih upisivati izborne glasove, rekla je Ćavar za interview.ba.

I u Platformi za progres se pripremaju za eventualne nepravilnosti u izbornom procesu. Prema riječima dr. Mirsada Hadžikadića, ova stranka je za potrebe sprječavanja izbornih krađa u Mostaru razvila softversku aplikaciju koja će omogućiti njihovim članovima i posmatračima da automatski upišu u telefon stvarni broj glasova koji će se onda sumirati na serveru na Internetu.

– Znači, mi ćemo imati tačne rezultate i moći ćemo vidjeti razliku između stvarnih i prijavljenih rezultata, kaže Hadžikadić za Interview.ba.

Izborne prevare koje očekuju u Mostaru su iste koje se javljaju na svakim izborima za bilo koji nivo u BiH i koje će se, prema Hadžikadićevim riječima, nastaviti dok sudovi ne počnu kažnjavati počinioce takvih djela kao i stranke kojima ti ljudi pripadaju, ako se pokaže da su stranke znale za takva dešavanja, a nisu ništa poduzele da ih spriječe ili zaustave

– Izbori u Mostaru će biti ogledalo izbora u ostatku države, što znači da će uključiti glasanje mrtvih ljudi, namjerno pravljenje nevažećih glasova, kupovinu glasova, nošenje glasačkih kutija kući, zamjenu stvarnih sumarnih rezultata sa falsificiranim konačnim rezultatima, primjenu metode bugarskog voza, otežanog glasanja dijaspore, kasnog slanja glasačkih listića dijaspori, isključivanje “nepoželjnih članova” biračkih odbora, stavljanje svojih članova u biračke odbore kroz druge stranke koje prodaju svoja mjesta drugim strankama, pritisak na uposlenike javnih ustanova i preduzeća da glasaju za određene stranke, korištenje sredstava poreskih obveznika za jednokratne finansijske beneficije određenoj strukturi društva, slanje mobilnih timova samo ljudima za koje se zna kako glasati itd. Postoji vjerovatno još mnogo metoda krađe glasova koje su nam u ovom momentu nepoznate, kaže Hadžikadić.

Za izbore u Mostaru je prijavljeno 27 stranaka i koalicija i četiri nezavisna kandidata. Grad je podijeljen u sedam izbornih jedinica, ali je upitan princip po kojem je 100.864 registrovanih glasača raspoređeno po biralištima.

– Spiskovi za Mostar su se radili prije sedam godina, a grad je sada podijeljen u šest izbornih jedinica i Gradsko područje, ljude su upisivali kako se to njima sviđalo. Imam konkretan primjer gdje moji prijatelji, žena i muž, žive u istom stanu od 2013. godine i on glasa u jednom izbornom području, ona u drugom! To je direktno kršenje tih zakonskih propisa i za to je odgovorna Centralna izborna komisija, rekla je Boška Ćavar iz Naše stranke za Interview.ba.

Međutim, površna analiza kandidatskih listi u Mostaru otkriva jedan zanimljiv detalj – od 27 stranaka i koalicija, čak 16 na izbore izlazi sa samo jednim kandidatom. Među tim strankama se nalazi „Čapljina u srcu“ koja je imala po jednog kandidata i na listama u Sarajevu, Tuzli, Lukavcu… Tu je i Nezavisna lista Doboj – Sevlid Hurtić, BOSS, Liberalna stranka BiH, Pokret most, Savez mladih snaga, Nezavisna bosanskohercegovačka lista, Liberalno-demokratska stranka, HSS Stjepana Radića, HKDU…

Vehid Šehić, Predsjednik Strateškog odbora Koalicije „Pod lupom“, za Interview.ba kaže da ova pojava nije ništa novo i da je postala opšta pojava da se politički subjekti na izborima pojavljuju sa samo jednim kandidatom.

– Mnogi politički subjekti se prijave kako bi svoja mjesta u biračkim odborima ustupili velikim političkim strankama. Time se krši Izborni zakon BiH gdje ćemo faktički imati dva ili tri člana biračkih odbora iz jednog političkog subjekta, a Zakon je jasan, da može biti samo jedan član iz jednog subjekta, kaže Šehić.

I Berislav Jurič, urednik portala Bljesak.info, smatra da se iza ovolikog broja stranaka sa po jednim kandidatom krije trgovina mjestima u biračkim odborima, a da se to vidi u popisima biračkih odbora.

– Stranke koje imaju po jednog kandidata su prilično neprimjetne, odnosno u potpunosti nevidljive. Postoje neki kandidati koji nastupaju samostalno koji tvrde da su ”kandidati za gradonačelnika” što govori o tome koliko su zalutali u kampanju, kaže Jurič za Interview.ba.

Dr. Mirsad Hadžikadić kaže da postoje određeni problemi kada je u pitanju formiranje biračkih odbora u Mostaru.

– Postoje pokušaji da se naši članovi uklone iz biračkih odbora ili da se prebace u biračke odbore izbornih jedinica gdje nismo na listama, kako ne bismo mogli spriječiti izborne krađe. To pokušavamo spriječiti. Također, mi još uvijek nemamo infrastrukturu koja je razvijena na nivou infrastrukture nekih mnogo starijih stranaka, pa nam nije ni lako naći sve potrebne ljude. Ali, radimo sve što možemo kako bismo minimizirali krađu glasova bez obzira da li je ta krađa usmjerena protiv naših kandidata ili kandidata drugih stranaka. Mi samo želimo fer i pošten izborni proces, kaže predsjednik Platforme za progres.

Prema riječima Vehida Šehića, praksa da se na izbore prijavljuje samo jedan kandidat je počela 2004. godine kada se pojavilo 11 nezavisnih kandidata za izbore u Općini Široki Brijeg. Šehić je u to vrijeme bio član Centralne izborne komisije.

– Tada mi je dolazila delegacija iz HDZ-a, žalili su se da su to mućke, međutim, to je sve po zakonu. Nakon održanih izbora sam uzeo tih 11 nezavisnih kandidata, da vidim koliko su dobili glasova. Od tih 11, samo je jedan dobio jedan glas. Ovi ostali nisu ni sami za sebe glasali, ali su oni to radili jer im je jedna politička stranka platila 500 KM taksu da se prijave, učestvuju ravnopravno u raspodjeli mjesta u biračkim odborima, ali su na tim mjestima faktički bili članovi stranke koja je platila taksu, kaže Šehić.

U pitanju je bila stranka Radom za boljitak koja je na izborima u Mostaru 2008. godine, ostvarila značajan rezultat – sedam vijećnika, koliko i HDZ BiH. Predsjednik ove stranke Jerko Ivanković Lijanović je sada na odsluženju sedmogodišnje zatvorske kazne, a stranke nema na izbornim listama. Jedino što je ostalo je praksa trgovine mjestima u biračkim odborima.

– To je tada započelo, kasnije je postalo i biznis, pa se znalo prodavati mjesto od 500 do 2000 maraka, ovisno koliko su biračkim mjesta dobili. Ovdje je sve kontaminirano, ovdje je sve biznis, klasična prevara birača, i to je moj najveći problem, kaže Šehić i dodaje da Koalicija „Pod lupom“ piše prijedloge izmjena Izbornog zakona da bi se to spriječilo, „jer oni u tim mjestima nemaju ni opštinske odbore, nemaju ništa, ali im zakon dozboljava da se kandiduju“.

– Naš će prijedlog biti da politički subjekti moraju najmanje jednu godinu prije održavanja izbora imati svoj opštinski odbor, a onda pratiti da li on uopšte radi, kaže Šehić.

Berislav Jurič, urednik Bljesak.info, smatra da je cijela kampanja za ove lokalne izbore, iako je 12 godina prošlo od zadnjih, prilično je čudna pa se čak ni ”veliki” nisu pretrgli od nekih velikih kampanja.

Dok se pojedine stranke zadovoljavaju prodajom mjesta u biračkim odborima i opsluživanjem „političkih mentora“, velike stranke se bave raspodjelom takozvanog izbornog plijena – pozicija u institucijama, preduzećima i odborima.

Portal Hercegovina.info je objavila audio snimak koji je, navodno, nastao tokom neslužbenog sastanka SDA i HDZ u Mostaru. Na snimku se čuje Ljubo Bešlić, gradonačelnik Mostara i kadar HDZ BiH, koji govori: „Zovnuo sam Salema (Marića, predsjednik Gradskog odbora SDA Mostar). Saleme, vi koga god kažete, moj je odabir, za prve ljude bilo koje institucije SDA“.

Prethodna vijest

Nova vlada ima plan za zagađenje zraka, u tom će joj pomoći dva inspektora

Naredna vijest

Sale before Mostar elections: Polling Station Committee Clearance