Amra Smriko, aktivistica i kandidatkinja na ovogodišnjim izborima: Ženama će se mnogo stvari nametnuti samo zato što su žene

Pravnica Amra Smirko jedna od je kandidatkinja za vijećnicu u Zenici na predstojećim lokalnim izborima. Godinama je ova Zeničanka radila s marginaliziranim skupinama, prije svega ženama i djecom koja su trpjela porodično nasilje, te im pružala pravnu podršku. Za svoju kandidaturu kaže da je to isključivo nastavak aktivizma samo ovoga puta u institucijama odlučivanja. Za Interview.ba govorila je koje bi to promjene željela vidjeti u lokalnoj zajednici i na čemu će ona raditi, položaju žena u politici, kandidatskim listama, te partijahalnom i tradicionalnom funkcioniranju društva.

Piše: Dženana Alađuz

INSTITUCIJE BEZ ODGOVORA NA NASILJE TOKOM PANDEMIJE:  „Podaci, posebno u doba koronavirusa, ukazuju da nivo nasilja evidentno raste. Do sada uspostavljeni referalni mehanizmi su sami sebi svrha.Nadležne institucije u lancu zaštite od nasilja nemaju adekvatne odgovore i na te pojave i ne pružaju potrebnu zaštitu žrtvama te ne osiguravaju efikasne procese sankcionisanja počinitelja nasilja“.

INTERVIEW: Upoznale smo se kad si radila kao pravnica u Centru ženskih prava na slučajevima kršenja ženskih ljudskih prava i opet srele sad kad si kandidatkinja na lokalnim izborima. Kako si se odlučila da iz aktivizma pređeš u politiku?

SMRIKO: Veliko aktivističko i životno iskustvo stekla sam radeći na pružanje besplatne pravne pomoći marginalizovanim kategorijama, prije svega ženama i djeci u Centru ženskih prava (ranije Centar za pravnu pomoć ženama), kao i radeći brojne zalagačke aktivnosti pred institucijama lokalnog, entitetskog i državnog nivoa. Brojne inicijative i amandmani na zakonska rješenja koja su imala za cilj unapređenje ljudskih prava i procedura ostala su mrtvo slovo na papiru upravo zbog političkog neslaganja i političke manipulacije. Upravo je to bio razlog mog političkog angažmana. Smatram da je zapravo moja politička participacija nastavak mog aktivizma, drugim sredstvima i alatima. Povod mog političkog angažmana bio je jedan susret sa mladim ženama, gdje su se na istom mjestu našle mašinska inženjerka, magistica genetike i pavnica sa položenim pravosudnim i advokatskim ispitom, i sve tri su bile nezaposlene. Kada sam tu činjenicu osvjestila u sebi odlučila sam se angažirati i sve svoje snage i znanja usmjeriti ka rješavanju problema koji muče moju lokalnu zajednicu.

INTERVIEW: Koju promjenu želiš donijeti svom gradu tj. zašto bi neko glasao za tebe?

SMRIKO: U pripremi ličnog programa zalaganja i zagovaranja kao vijećnice mapirala sam oko desetak problema moje lokalne zajednice na kojima bih mogla raditi i doprinjeti u njihovom rješavanju i unapređenju postojećeg stanja. U  tome mi je pomoglo ranije iskustvo direktnog rada sa građanima/kama kroz nevladin sektor. Svjesna činjenice da ne bih mogla raditi na svim pitanjima, odabrala sam tri problema za koje sam sigurno stručna i u čijem rješavanju mogu dati veliki doprinos. Pored toga, raduje me činjenica da su sva ostala pitanja postala dio zvaničnog programa Nezavisnog bloka Zenica i  Platforme „Konkretno.“ Često sama sebe pitam zašto bi neko glasao za mene pored toliko kandidata/kinja. U objašnjenju tog pitanja polazim od prve stvari, a to je da sam novo lice na lokalnoj političkoj sceni, bez pozadine bilo koje vrste. Građani/ke me poznaju, u Zenici sam završila školu i fakultet, u Zenici živim i djelujem. Više od pet godina sam pružala besplatnu pravnu pomoć marginalizovanim kategorijama (što je više od polovine građana/ki) u ostvarivanju njihovih zagarantovanih prava. Profesionalno sam sarađivala sa svim servisnim instiucijama u kojima rade građani/ke Zenice i ostvarila dobru i profesionalnu saradnju.

Problematika kojom želim da se bavim kao vijećnica je moje stručno područje. Zagovaranje za uspostavljanje Službe za besplatnu pravnu pomoć građanim/kama je jedna od stvari na kojoj ću posvećeno raditi. Takva služba ne postoji na lokalnom nivou, nego na kantonalnom nivou. Međutim, pristup je ograničen brojnim uvjetima. Pružanje besplatne pravne pomoći je nešto što sam ranije radila u okviru nevladinog sektora. Moja iskustva govore da je osnivanje takve službe neophodno za omogućavanje jednakog pristupa pravima i pravdi svih građana/ki Zenice. Građani/ke nisu i ne moraju biti pravno pismeni. Građanima/kama mora biti zagarantovan prostup pravima pred servisnim institucijama i u tome moraju imati omogućenu besplatnu stručnu pomoć kako bi ostvarili svoja zakonom zagarantovana prava. Rad sa žrtvama nasilja u porodici i zastupanje njihovih interesa pred institucijama i sudovima temelj je mog poznavanja ove oblasti. Moja iskustva govore da je neophodno na lokalnom nivou uspostavljanje Operativnog tima za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama. Podaci, posebno u doba koronavirusa, ukazuju da nivo nasilja evidentno raste. Do sada uspostavljeni referalni mehanizmi su sami sebi svrha.Nadležne institucije u lancu zaštite od nasilja nemaju adekvatne odgovore i na te pojave i ne pružaju potrebnu zaštitu žrtvama te ne osiguravaju efikasne procese sankcionisanja počinitelja nasilja. Rodno osjetljiv pristup zdravlju je treća oblast za koju ću se zalagati. Dugogodišnji rad sa ženama i djevojčicma dao mi je uvid u stvarno stanje pristupa zdravsvenim ustanovama i uslugama kao i preventivnim programima.  Iako je zdravstvo u nadležnosti kantona, to ne sprječava lokalnu vlast da izdvaja sredstva za osiguravanja i podržavanje programa rodno osjetljivog pristupa zdravlju, posebno reproduktivnom zdravlju žena i djevojčica. Vjerujem da su moji programski ciljevi opravdani, neophodni i da su važni za unapređenje kvalitete života svih građana/ki Zenice jer proizilaze iz iskustva i direktnog rada sa građanima/kama. Moja stručnost i susretjivost dokazana je kroz brojne pozitivne primjere borbe za ostvarivanje prava građana/ki Zenice

Krilatica kojom se vodim u životu a i u ovom izbornom procesu je JEDNAK PRISTUP PRAVIMA SVIMA, i to je ono za što će se boriti dostupnim mehanizmima i zalagati postojećim alatima u Gradskom vijeću Grada Zenica.

INTERVIEW: Da li kao žena u politici imaš iste šanse za uspjeh kao i muškarac ili ne? Kakve su reakcije na tvoju kandidaturu?

SMRIKO: Zenica, baš kao i sve druge lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini okovana je patrijarhalnim okvirima. Predrasude i stereotipi utiču na sve društvene procese. Politika daje najbolji prikaz neravnopravne raspodjele moći između muškaraca i žena. Zbog toga ni ja, ni  druge kandidatkinje nismo u istoj početnoj poziciji kao naše kolege. Nama ženama će se mnogo stvari spočitati, nametnuti, propitati samo zato što smo žene, bez obzira na naše kompetencije, sposobnost, postignute rezultate. To je činjenica, koju moramo osvijestiti ali ne i prihvatiti. Na njoj trebamo raditi kada dobijemo povjerenje građana i svojim radom i angažmanom razbijati predrasude i graditi povoljno okruženje za žene. Moj rad u zajednici i za zajednicu od ranije je poznat građanima/kama. Njihova reakcija na moj politički angažman bila vrlo pozitivna, afirmativna i podržavajuća. U razgovoru sa građanima/kama, neki od njih su mi rekli da će od sada sve ići puno brže jer kod mene nema „ne može“ ili „nemaš pravo“.

INTERVIEW: Opća je činjenica da su žene zastupljene samo na kandidatskim listama ali ne i na mjestima moći. Šta misliš da je više žena u politici da li bi nam bilo bolje ili spol/rod nema veze sa kvalitetom?

SMRIKO: Činjenica je da su istraživanja pokazala da su žene odgovornije i da bolje upravljaju resursima. Kao aktivistica za ženska ljudska prava podržavam veći angažman žena u politici i brobu protiv diskriminacije na osnovu spola. Također, razumijem zašto se žene ne žele aktivirati u politici i zašto kada i dođu na pozicije moći djeluju i odlučuju po uputama muškaraca. Moramo znati da su to patrijarhalni okviri na čijem dokidanju moramo raditi. Smatram da žene i muškarci samo zajedničkim radom i proaktivnim djelovanjem mogu graditi bolju lokalnu zajednicu. Mi trebamo raditi na ekonomskom osnaživanju žena što direktno jača poziciju žene koja je osnažena i ohrabrena spremna da se politički aktivira. Također, paralelno trebamo raditi na edukaciji muškarca o važnosti ravnopravne raspodjele moći i ukidanju patrijarhalnih okvira.

Prethodna vijest

POVRATAK OTPISANE Dženana Alađuz: Seks, laži i krizni štabovi

Naredna vijest

Mustafa Mustajbegović, mirovnjak i aktivista: Nemam straha, u BiH će biti sretnog života i vrijednih ljudi, kao što je i dosad bilo