Dan bez automobila u BiH: istinska akcija ili događaj bez značaja?

Ako se 22. septembra zateknete u nekoj evropskoj prijestolnici, vjerovatno ćete vidjeti gradonačelnika/cu kako pedala sa građanima, dok ekološke organizacije dijele voće biciklistima. Nema automobila. Automobila neće biti ni u Bogoti, kao ni u Jakarti, sve zbog toga što je 22. septembar Dan bez automobila, kojim se kruniše obilježavanje Evropske sedmice mobilnosti, tokom koje gradovi predstavljaju rješenja za alternativni prevoz s ciljem da se smanji upotreba motornih vozila, a u gradska središta da se vrate pješaci, biciklisti i javni prevoz. “Razvijena zemlja nije ona u kojoj siromašni posjedu automobile, nego ona u kojoj bogati koriste javni prevoz”, govorio je Antanas Mockus, bivši gradonačelnik Bogote. Kolumbijska prijestolnica danas je poprište najveće manifestacije kojom se obilježava Car Free Day, događajima vezanim uz obilježavanje pokrivena je kompletna metropola u kojoj živi oko 7,5 miliona stanovnika.

Kao potpisnica evropske povelje “U grad bez automobila” Bosna i Hercegovina također obilježava ovaj dan akcijama u mnogim gradovima. Dijelovi grada u određeni sat bili su zatvoreni u Banjoj Luci, Trebinju, Sarajevu, Tuzli… Da li ovakva obilježavanja zaista mogu promijeniti nešto kada je riječ o prelasku na alternativna sredstva prevoza? Anes Podić, predsjednik udruženja Eko akcija, smatra da se Dan bez automobila najbolje obilježio iskrenim akcijama nadležnih institucija, tako da se broj automobila u gradivima zaista počne smanjivati.

Jednokratnim akcijama, kada jednog dana dio grada zatvorimo za saobraćaj, pa se istovremeno problemi uvećavaju u ostatku grade gdje automobili i dalje cirkulišu, ništa se ne rješava. A to gledamo iz godine u godinu, naglašava Podić.

Interesi investitora

Automobili u gradovima uzrokuju dvije vrste problema, jedan je zagađenje zraka, a drugi oduzimanje javnog prostora. Bh. gradovi, napominje Podić, “muku muče sa zelenim površinama, parkovima, trotoarima…”

Ako kao primjer uzmemo Sarajevo, automobila je već preko 150 hiljada, broj im raste za preko 5.000 godišnje, plus imamo nekoliko desetina hiljada koji svakoga dana uđu i izađu iz grada. Problem je što je taj broj sve veći, a površine za parkiranje automobila u gradu je sve manje. Posljedica je haos u kojem vidimo automobile parkirane po trotoarima i parkovima, a zelene površine se pretvaraju u parkinge, zaključuje Podić

Rješenje problema bi, prema njegovom mišljenju, zahtijevalo malo hrabrije urbanističke intervencije.

Nažalost, urbanizam kod nas ne postoji, postoji samo zadovoljavanje investitorskih želja. Na to nam se sav urbanizam i planiranje sveo. Problem bi se riješio i jačanjem prigradskog prometa, prigradskih željeznica koje su prije rata izvanredno funkcionisale, a sada ih uopće nema. Problem bi se mogao rješavati i poboljšanjem gradskog prevoza, što se također ne deševa, predlaže Podić, dodajući da je situacija je iz godine u godinu sve gora, “a imamo nekakve proslave svjetskih dana koji zaista ništa ne znače”.

Dan bez automobila u Sarajevu je obilježen blokiranjem Radićeve ulice, događaj je organizovao EU Info Centar, događaje su vodili organizatori Beton Festa Sarajevo, a specijalni poligon sa saobraćajnim znakovima, postavio je tim udruženja Giro di Sarajevo.

Giro di Sarajevo danas asisitra EU info centru, koji je blokirao Radićevu ulicu, sa ciljem da pokažu kako postoje alternativni vidovi transporta. Kompletna Radićeva je zatvorena, tu su momci iz Beton Festa, a ekipa Giro di Sarajeva je postavila specifični poligon sa saobraćajnom signalizaciju. Poligon ovakve vrste je prvi put postavljen u BiH i u potpunosti simulira učešće u saobraćaju, kaže Nisad Selimović, predsjednik udruženja Giro di Sarajevo.

Cilj je pokazati da alternativni urbani transport treba da postane primarni i da je to rješenje za sve uže gradske jezgre, pa i za sarajevsku. Kada je riječ o izgradnji biciklističkih staza i infrastrukture za bicikliste u Sarajevu, Selimović naglašava da je situacija godinama ista:

Mi kao krovno odruženje govorimo, urgiramo, skrećemo pažnju, lobiramo, radimo advokaturu, zagovaramo biciklističke staze i infrastrukturu, a vlasti se jednako trude da ne urade ništa. Ne vjerujem da postoji ikakav drugi problem osim nemara vlasti. Ili ne žele, ili ne shvataju ili nemaju lične koristi. Ne znam koji bi drugi razlozi mogli biti, niko u Evropi i cijelom svijetu nema negativna iskustva sa prelaskom na alternativna sredstva prevoza. Niko nije vratio automobile. Kod nas, međutim, uporno šire parking kapacitete u centru grada, što je za svjetske trendove fenomenalno glupa stvar. Time potičeš ljude da automobilom dođu u centar grada, ističe Selimović i dodaje da se, i kada se nešto pravi, ignorišu savjeti struke i nevladinih organizacija.

Tako i kad se nešto napravi, napravi se kako misle da valja ljudi koji svaki dan dolaze autom na posao, zaključuje Selimović.

Ekologija za bogate

Jedan od načina da se riješi problem zagađenja zraka koji uzrokuju motorna vozila je prelazak na upotrebu električnih automobila. Anes Podić tvrdi da u Bosni i Hercegovina za sada ne možemo govoriti o upotrebi električnih automobila, jer je “zamjena voznog parka sa ekološki prihvatljivijim varijantama uvjetovana kupovnom moći stanovništva”.

Električni automobili su još uvijek skuplji od običnih. Građani BiH jedva da kupuju i obična nova auta, nova električna auta su im van domašaja. O tome je iluzorno razgovarati. Kada budu dostupni na tržištu polovnih automobila, kada se budu mogli nabaviti za novac za koji ljudi sad kupuju automobile, onda će to napraviti nekakvu promjenu. Ako bi se trošilo na podsticanje njihove kupovine, to bi tek bilo bacanje novca. Jednostavno smo presiromašni, obrazlaže Podić.

Uvoz polovnih automobila, prema njegovom mišljenju, predstavlja manji probleme od neadekvatnih tehničkih pregleda.

Vi i dan danas možete na tehničkom pregledu registrovati sve i svašta. Bez obzira na to što je Federacija BiH uvela eko-test, jedina svrha tog testa je bila da se otmu novci od građana i prebace na račune vlasnika stanica tehničkog pregleda, gdje uglavnom ti prihodi završavaju. Stanje ni na koji način nije poboljšano. Ponavlja se situacija da se sve radi za interese privatnika dobro uveznaih sa vlastima. Kako ćemo disati, kako ćemo živjeti, to naše vlasti ne zanima, tvrdi Podić.

Tema ovogodišnje Evropske sedmice mobilnosti je “Mobilnost bez zagađenja za sve”, a odražava cilj da Evropa do 2050. godine bude ugljenički neutralan kontinent. Cilj poznat kao Evropski zeleni odgovor postavila je Ursula von der Leien, predsjednica Evropske komisije. Anes Podić smatra da za BiH neće biti mjesta na tom kontinentu.

BiH jeste u nekakvom procesu približavanja EU, međutim, stanje odnosa prema okolišu je takvo da nikakvih indicija nema da postoji mrvica iskrenosti u izjavama naših političara da se mi pridružujemo EU-u. Stanje je takvo da mi članica EU nikada nećemo postati, zaključuje Podić.

Obilježavanje dana automobila počelo je 1998. godine u Francuskoj, dvije godine kasnije obilježavalo ga je 760 evropskih gradova, a već 2001. ideju je prihvatilo 1.005 gradova. Od te godine se obilježava i Evropska sedmica mobilnosti.

Prethodna vijest

DOSJE MOSTAR / Ima li Mostar alternativu?

Naredna vijest

INTERVIEW.BA ISTRAŽUJE: Ko su stranke i kandidati/kinje koji/e žele da vode Mostar? (2 DIO)