BURA U HERCEGOVINI Izgradnja solarnih elektrana – razvoj ili iseljavanje stanovništva?

Mještani u svim slučajevima izričito smatraju da procedure nisu poštovane, te da se pogodovalo investitorima, dok vlasti tvrde suprotno

Piše: Mirsad BEHRAM

U naselju Prigrađani, nekih 16 kilometara sjeverno od Mostara, život se, naizgled, odvija normalno. U tom selu, smještenom pod brdima, ispod planina Prenj i Velež, ljudi već pripremaju imanja za proljetne radove.

Ipak, stvari nisu ni izbliza idilične kako se na prvi pogled čini.

Pravna borba i vlasti

Mještani privode kraju formiranje vlastitog udruženja građana, samo sa jednim ciljem – namjeravaju voditi pravnu borbu protiv projekta kojeg realiziraju vlasti Grada Mostara i Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK). Naime, okolna brda oko sela, iz pravca istoka, pa sve do tunela Salakovac, ucrtana su na mape kao lokalitet na kojem će se graditi solarne elektrane.

Predstavnici naselja: Nismo protiv, ali mora se znati ko i gdje gradi

Mještani Prigrađana kažu kako su uvidom u dokumentaciju Grada Mostara saznali da se radi o površini od oko 800 duluma zemljišta na brdima oko sela, tik iznad njihovih kuća. Riječ je o pošumljenom prostoru, te strahuju da će izgradnja solarnih postrojenja na tom području, na kraju, natjerati ih da se isele.

Stanovnik Prigrađana Said Vrce, je izborom mještana predsjednik udruženja koje je pri kraju osnivanja.

Vrce: Velike površine, veliki problemi

On za Interview kaže kako i jeste problem u tome što se za izgradnju solarnih elektrana na tom području koristi velika površina, oko 800 duluma zemljišta, koje se posljednjih decenija, ponovo pošumilo.

Tvrdi da bi ta izgradnja narušila život mještana.

Izgradnjom solarnih panela samim tim bi nestalo više šume, što bi stvorilo dodatni problem, odnosno probudilo bi neke stare probleme, gdje su ljudi prije nekih tridesetak godina imali problem sa vodom, bujicom, usljed ogromnih padavina. Tako da bi posebno ljudi koji žive pri brdima, a na koncu i dalje stanovništvo, koje živi nešto malo dalje, imali velike poteškoće u smislu da bi ta voda bila u ogromnim količinama, te su ljudi morali da prokopaju određeni vid kanala, kako bi tu vodu usmjerili, ali to je zaista nemoguće i ne vidimo razlog da se to radi na ovom mjestu  – kazao nam je Vrce.

Dodaje kako to znači da, u nekom daljnjem periodu, od nekih desetak godina, možda i skorije, “došlo bi do toga da se stanovništvo treba iseliti odavde, sa svojih ognjišta, koji su ovdje 300 i više godina“.

Erozija tla i bujične vode

Mještani Prigrađana tvrde i da erozija tla i bujične vode ne bi bile jedina posljedica izgradnje solarnih elektrana na okolnim brdima.

Prigrađani: Idila koja bi mogla biti narušena

Stanovnik tog naselja Mirsad Vrce kaže da, prema nekim informacijama koje ima od kolega koji su te struke, temperatura okolnog terena usljed solara bi se trebala povećati do osam stepeni Celzijusa.

To na ovih naših 52, koliko znamo ljeti da istrpimo na suncu, to bi bilo nekih 60. Ja postavljam pitanje tim ljudima, ako su davali ikakve ekološke dozvole i saglasnosti, radili elaborate, da li su uzeli u obzir može li ljudski organizam da izdrži 60 stepeni u jednom dužem periodu – govori Mirsad Vrce.

Privatni ili javni interes?

Taj žitelj Prigrađana tvrdi, na osnovu uvida u gradsku dokumentaciju, da se u zemljište predviđeno za solarne elektrane ubacuje i dodatna površina, koja je privatno zemljište, a sve po zahtjevu tajkuna, koji pokušava privatne interese preko određenih političkih stranaka podvesti pod javni interes.

Da li javni interes može biti nešto što će pare donijeti u moj džep, a da svi ostali oko mene imaju probleme zbog toga – pita Vrce.

Problem čak sedam naselja oko Mostara

Problem kojeg mještani naselja Prigrađani smatraju da imaju nije kraj priče. To je samo jedno od sedam mjesta na širem mostarskom području, čiji stanovnici su se udružili i zajednički pokrenuli borbu protiv izgradnje solarnih elektrana – kako tvrde – u neposrednoj blizini njihovih kuća ili imanja.

Osim Prigrađana, to su još naselja i područja smještena jugozapadno, zapadno i sjeverozapadno od Mostara – Gubavica, Pijesci, Miljkovići, Kozice, Međine i Planinica.

Krajem 2023. godine, predstavnici tih mjesta su se zajednički obratili javnosti, kako bi skrenuli pažnju na,kako tvrde niz nepravilnosti koje su vlasti počinile pogodujući investitorima solarnih elektrana.

Jedan od predstavnika mještana Džemal Kodro, kazao je uz ostalo kako je cijeli problem nastao kao posljedica “u više navrata provedenih nezakonitih izmjena Prostornog plana Grada Mostara”.

Prostorni plan iz 2012. godine

Prema Kodrinim riječima, osnov za izdavanje ovih koncesija jeste Prostorni plan Grada Mostara iz 2012. godine, čije izmjene i dopune, vezano za elektroenergetske objekte, je usvojilo Gradsko Vijeće Mostara u januaru 2022. godine.

Nakon toga, Grad i (Hercegovačko-neretvanski, op.aut)Kanton kreću sa užurbanim izdavanjem dozvola i koncesija za njihovu izgradnju. Ovdje treba napomenuti, a suprotno tvrdnjama nadležnih vlasti Grada Mostara, da ni 2012. niti 2022. godine, prilikom donošenja izmjena i dopuna Prostornog plana, nisu konsultovane lokalne zajednice -tvrdi ustvrdio je Kodro.

On tvrdi kako je to jedna od aktivnosti koje su urađene mimo zakona i procedura, jer po članu 25. Zakona o principima lokalne samouprave Federacije BiH vlasti su bile dužne organizirati javnu raspravu i upoznati stanovništvo o namjerama izgradnje ovih objekata.

Predstavnici stanovnika sedam naselja sa šireg područja Mostara tvrde i da postoje propisana pravila o tome koliko ranije i na koji način se najavljuje javna rasprava i gdje se održava. Kod donošenja prostorno-planske dokumentacije, obavezno se najavljuje i održava u mjesnim zajednicama, čije područje obuhvataju predložene izmjene.

Kodro tako tvrdi da je, pri organiziranju javnih rasprava, dodjela koncesija i davanja saglasnosti, korišten isti scenario “izbjegavanja kontaktiranja lokalnog stanovništva”.

Saznali kad su vidjeli građevinske mašine

Armin Dubljević, predstavnik stanovnika naselja Međine, kaže da je i iznad tog naselja planirana izgradnja više elektro-energetskih objekata. Tvrdi da ih vlasti uopće nisu ni informirale o čemu se radi.

Jedan dio mještana je saznao za tu izgradnju kada je u blizini naših domova, nakon što je Vlada HNK dodijelila koncesiju, i nakon što su to objavili. A drugi dio, ovih malo starijih ljudi, koji uopšte nisu medijski, koji ne prate, saznali su kad su došle građevinske mašine i vidjeli su onda o čemu se radi – kaže Dubljević.

“Stakleni krov” iznad sela

Dubljević kaže da na tom području žive familije koje se bave stočarstvom, pčelarstvom, poljoprivredom, od čega većina i živi i to im je jedini izvor prihoda.

Imamo situaciju da je izgradnja planirana na velikoj padini, koja se nalazi direkt iznad sela, i teren je tako poravnat da sada imamo problem sa velikom količinom oborinskih voda, jer smo dobili jedan ogromni stakleni ‘krov’ – kaže.

Podsjetio je i da su stanovnici tog sela nedavno bili svjedoci velike bujice, koja je odnijela sve pred sobom, uključujući i dijelove bašta, koje ljudi obrađuju.

Podsjećanja radi, početkom novembra 2023. godine, usljed obilnih kišnih padavina, u naselju Međine bujične poplave je izazvala voda koja se nakupila na gradilištu solarne elektrane, te mještanima prodrla u podrume i uništila zimnice, ljekovito bilje, ogrjev i putnu infrastrukturu.

Mještani su tada medijima kazali da je investitor solarnih elektrana u rekordnom roku sanirao štetu, te oštećenim mještanima isplatio procijenjenu novčanu naknadu. Za nastalu štetu su krivili gradske vlasti koje su investitorima izdale dozvole bez pripremljenog terena za oborinske vode.

Poljoprivredno zemljište pretvaraju u građevinsko

U sličnom problemu su i mještani naselja Gubavica i Pijesci.

Enes Rahimić, predstavnik žitelja tih sela, ističe kako je njihov glavni problem što se visoko kvalitetno, poljoprivredno zemljište prenamjenjuje u građevinsko.

Prostornim planom Grada Mostara više od 50 posto današnje površine naselja Gubavica i Pijesaka određeno je kao industrijska zona za gradnju solarnih i vjetro-elektrana. Znači, plan je da ova dva naselja pretvorimo u ogromnu elektranu, a šta će biti sa mještanima, kako će živjeti, o tome niko i ne vodi računa– tvrdi Rahimić.

I u ovom slučaju, predstavnik stanovnika tog dijela Mostara, tvrdi da ih o izgradnji niko nije obavijestio niti je provedena javna rasprava.

Prema njegovim riječima, riječ je o najmanje 1100 hektara zemljišta. Tvrdi i da je grubo prekršen Zakon o poljoprivrednom zemljištu, koji izričito brani prenamjenu poljoprivrednog zemljišta od 1. do 4. klase u građevinsko zemljište.

Žitelji svih sedam naselja, gdje je predviđena izgradnja elektro-energetskih objekata, tvrde da se tim projektima krši i Zakon o zabrani upravljanja državnom imovinom, koji je donio visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH još 2005. godine.

Vršenje prenamjene zemljišta iz šumskog ili poljoprivrednog u građevinsko zemljište predstavlja ozbiljno kršenje ovog zakona – navodi Džemal Kodro.

Ugrožen i izvor vode

I mještani koji imaju imovinu na Planinici, sjeverozapadno iznad Mostara, tvrde da su posljednji saznali da se nešto događa.

Prethodno su investitori podijelili parcele, kaže Tomislav Džidić, predstavnik stanovnika naselja Vihovići, Cim, Rudnik i Orlac, koji imaju imanja na platou Planinice.

Za razliku od nas, njima je sve bilo poznato i jasno, i u svemu tome oni su se ‘našli’, krenuli u ishodovanje ‘tone’ papira, kako bi dobili sve potrebne dozvole. Na primjeru Planinice se vidi pogodovanje investitorima priilikom dodjele koncesije, gdje se nije vodilo računa što se i gdje dodjeljuje. Recimo, imamo situaciju da je dodijeljena lokacija koja ide preko puta koji vodi do odašiljača državne televizije, BHRT-a, operatora za zračni promet, i tako dalje – tvrdi Džidić.

On ističe da su se vlasti, trudeći se ugoditi željama investitora, njihove privatne posjede ogradili parcelama na kojima je planirana izgradnja elektro-energetskih objekata.

Tako da više nemamo slobodnog pristupa do njih – dodao je.

Na Planinici se nalazi i izvor vode, pa mještanima nije jasno kako je kantonalno Ministarstvo okoliša uopće dodijelilo okolinsku dozvolu.

“Markice” preko “živih ljudi”

Suština svih problema je u nezakonitom Prostornom planu, bez uključivanja lokalnog stanovništva u proceduru donošenja Prostornog plana, ističe Mario Ćosić, predstavnik mještana područja Miljkovići-Kozica.

Na tom dijelu šireg područja Grada Mostara, planirana je izgradnja tri solarne elektrane različitog kapaciteta.

Gradsko vijeće je na nezakonit način 2012. godine Prostornim planom ucrtalo ‘markice’ za solarne i vjetroelektrane na 90 posto područja naše mjesne zajednice, što podrazumijeva cijelo selo Kozice, uključujući i obiteljske kuće. Znači, ovo je jedan od jedinstvenih slučajeva, gdje su se ‘markice’ ucrtavale preko doslovno živih ljudi – tvrdi Ćosić.

Također navodi kako su mještani za izgradnju solara saznali su nakon što je Vlada HNK objavila koncesije dodijeljene investitorima.

On podsjeća da u selima žive pretežno mlade familije, koje se uglavnom bave stočarstvom, te bi izgradnjom elektrana na tom području mnogi odlučili seliti jer su svjesni da izgradnja solarnih postrojenja ugrožava njihov životni prostor, kvalitet života, sigurnost, kao i egzistenciju, s obzirom na stočarstvo kojim se bave.

Gradonačelnik Kordić: Ne znači da će biti stavljeni solari

Gradonačelnik Mostara Mario Kordić, nedavno je podsjetio da je Prostorni plan donesen još 2012. godine.

Tad su onako prilično široko definirane te lokacije. Nije tad se moglo znati ni koliko kapaciteta ima, nije se moglo znati ni kad će se graditi, hoće li se graditi, pa je to sve nekako prošlo prilično komotno. Te markice, koje se nalaze na tim lokalitetima, su stvarno ogromne, velike, međutim to ne znači da će, koliko god je markica velika, biti stavljeni solari – ustvrdio je Kordić.

Izrazio je nadu da će ove godine blagajna Grada Mostara biti punija, upravo zahvaljujući i ovim projektima.

Radi se o vrlo ozbiljnim kapacitetima, sreća nam je da geografski živimo tu gdje živimo, da imamo uopće mogućnost u tom smjeru ići, a vjerujte mi, i vijećnici i ja osobno smo jako zainteresirani da to prođe u najboljem redu – rekao je Kordić novinarima.

Ministarstvo okoliša: Ne postoji potreba za održavanjem javne rasprave

Iz Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK na naš zahtjev prije svega napominju da okolinska dozvola ne daje pravo gradnje.

Odgovor iz Ministarstva okoliša HNK

Drugo, riječ je o zelenoj okolišno prihvatljivoj energiji koja nema nikakvih emisijau okoliš i njegove sastavnice. K tome, za postrojenja solarnih farmi u provedenim upravnim postupcima nesporno je utvrđeno da tijekom svog rada neće dovesti do negativnog utjecaja ili opasnosti po okoliš i zdravlje . Budući da tijekom njihovog rada nema i neće biti nikakvih emisija i u okoliš, izdanim okolišnim dozvolama jasno se propisuju isključivo mjere zaštite okoliša tijekom izgradnje postrojenja i iste trebaju biti inkorporirane u urbanističke suglasnosti i druge neophodne suglasnosti koje su u nadležnosti drugih tijela uprave –  navodi se u odgovoru Ministarstva.

Šta kaže Zakon?

Podsjećaju i da je Zakonom o zaštiti okoliša Hercegovačko-neretvanskog kantona propisano da se uz zahtjev za izdavanje okolišne dozvole podnosi Elaborat zaštite okoliša koji, između ostalog, sadrži izvod iz prostornog plana odnosnog područja sa ucrtanom legendom o namjeni površina šireg područja i namjenama površine predmetnog lokaliteta.

U svim provedenim postupcima izdavanja okolišne dozvole za područje pod ingerencijom Grada Mostara, iz priložene dokumentacije nesporno je utvrđeno da su obuhvati tih postrojenja u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom Grada Mostara i istom planirani upravo za postrojenja obnovljivih izvora energije, kao i da se radi o postrojenjima za proizvodnju okolišno prihvatljive energije koja nema nikakvih emisija i imisija u okoliš i njegove sastavnice (elaborati zaštite okoliša urađeni od strane ovlaštenih pravnih osoba registriranih za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša) – navode takođe iz Ministarstva.

“Nismo protiv obnovljivih izvora energije”

Stanovnici sedam naselja sa šireg područja Mostara, koji se protive izgradnji elektro-energetskih objekata u blizini njihovih domova, takođe se slažu kako oni nisu protiv izgradnje obnovljivih izvora energije.

To je naša budućnost, ali ne da se gradi na mjestu na kojem ugrožava bilo koga i bez saglasnosti ljudi koji tu žive i rade, a što bi ta solarna elektrana narušila – kaže Said Vrce.

Mještani sedam naselja ističu da ima terena gdje se mogu graditi solarne elektrane, koje treba odmaknuti od potencijalnih poljoprivrednih i turističkih investicija.

Zelena energija, a krče šume

Međutim, kažu i da se interes lokalnog stanovništva treba staviti ispred interesa pojedinaca, te da se cijeli proces učini transparentnim.

Kakva je to zelena energija ako ćemo pokrčiti šume da bismo tu stavili solarne panele? Koliko smo uopšte demokratska država kada ovakvi projekti mogu da prođu filtere i dobiju ‘zeleno svjetlo’ državnih institucija? Zašto uvijek ispašta većina zbog profita manjine? Zašto se državni aparat stavlja u službu ovakvih ili sličnih projekata, pogodujući investitorima nauštrb ljudi koji tu žive i njihovog kvaliteta života i budućnosti – pita Mirsad Kuko, mještanin naselja Prigrađani.

Stanovnici sedam naselja pitaju i šta će se dogoditi za 20, 30 godina kada solarni paneli budu zastarjeli i istrošeni? Gdje će se odlagati i na koji način? Ko će sanirati štete do kojih će doći usljed erozija tla i poplava?

 

 

 

Prethodna vijest

ZANIMLJIVO JUTRO NA BRIJEGU Stanari sazvali press zbog povijesne optužnice, usred tiskovne uletio investitor

Naredna vijest

MARUŠIĆEVA ZEMLJA ZA 4 FENINGA Nova pravobraniteljica Pilav želi vratiti 134 hektara zemlje državi