Problem zagađenja plastičnim otpadom u vremenu Korona virusa diljem svijeta počinje zauzimati sve značajnije mjesto zbog povećane proizvodnje i upotrebe zaštitne opreme napravljene od plastike. S obzirom na činjenicu da građani/ke Kantona Sarajevo svake godine potroše 28 miliona plastičnih boca, koje se recikliraju, završe na deponijama ili u našoj prirodi, razgovarali smo sa stručnjacima i predstavnicima nadležnih institucija na području ovog kantona o tome da li je novonastala situacija s pandemijom i upotrebom jednokratne zaštitne opreme rezultirala dodatnim zagađenjem plastičnim otpadom.
– Na gradskim površinama su odlagane jako velike količine maski i rukavica koje su namijenjene za jednokratnu upotrebu, dok je na određenim lokacijama bio potreban veći angažman za odvoz. No, to se dešavalo jednom ili dva puta u sedam dana, ali u urbanim područjima nije bio čest slučaj. Na dnevnoj bazi se odveze između 500 i 550 tona otpada. Pokušavamo da u skladu sa svojim resursima odgovorimo na trenutno stanje – potvrdio je za Interview.ba glasnogovornik KJKP “Rad” Mirza Ramić.
Imamo eko probleme i bez pandemije
Anes Podić iz Udruženja „Eko-Akcija“ za Interview.ba kaže kako problem s plastičnim otpadom ne treba dovoditi u vezu sa Korona virusom, već sa odvozom otpada općenito.
– Jedna trećina teritorije BiH uopće nije pokrivena organizovanim odvozom otpada, što znači da hiljade tona komunalnog otpada završavaju u našoj prirodi. S druge strane, ogroman broj općinskih deponija su divlje, a na njih se organizovano odvozi otpad, iako nemaju nikakve uslove za odlaganje otpada. Jeste ovo s maskama i rukavicama malo pogoršalo stanje okoliša, međutim, to je tek kap u moru, mi probleme imamo i bez pandemije – mišljenja je Podić.
Kao jedan od problema navodi i nepostojanje dovoljnog broja korpi za otpatke.
– U Sarajevu se možete šetati kilometrima da uopće ne naiđete na korpu. Građani su posljednji koje treba kriviti. Imate jedan vrlo malo dio stanovništva koji će smeće nositi sa sobom stotine kilometara, onda imate mali broj koji će baciti smeće pored kante, a najveći broj njih će koristiti infrastrukturu ako postoji. U Sarajevu tamo gdje imaju kante, desi se da su prepune smećem jer se to odvozi svaka tri-četiri dana. Na žalost, nikakvog tu reda ni pravila nema. Sarajevo je jedan od najzapuštenijih gradova u BiH – govori ovaj stručnjak iz Eko-Akcije.
Za takvo stanje nadležne vlasti smatra najodgovornijim, a da bi se pitanje otpada uspješno riješilo, Podić kaže kako mora postojati dobro razvijena infrastruktura i inspekcije, koje će osnažiti korištenje infrastrukture.
– Mi nemamo ni jedno ni drugo. Imali smo nedavno primjer kod Vranduka gdje je cijeli kamion stakla završio u rijeci. Kontaktirali smo inspekciju ZD-DO i dobili smo odgovor da je nadležni inspektor do 25 augusta na odmoru i da nema niko drugi da radi njegov posao – kaže Podić.
Na pitanje da li su nadležne vlasti u Kantonu Sarajevo s pandemijom Korona virusa trebali donijeti strategiju kojom bi se spriječili dodatni problemi oko zagađenja, odgovara:
– Naše vlasti su potpuno nesposobne. Imate ovaj izolatorij koji prave mjesecima, a koji je nešto od čega životi ovise. Oni nisu u stanju to urade, a sad od njih očekivati da riješe pitanje odbačenih maski i rukavica je potpuno nemoguće, njih nije briga. Jedino što oni pokušavaju da urade jeste da sklone otpad iz grada, a može biti na obali rijeke, na prelijepoj planini, njih nije briga. Institucije koje bi tebale da provode zakon to ne rade, kazne se ne pišu, a svakako su smiješe. Imate spisak kazni koji je kraći od pola stranice. Ovo stanje je posljedica prije svega njihovog ignorantskog odnosa prema našoj okolini.
CNN i EUROPEO o borbi protiv plastične pošasti
CNN je u svojim tekstovima već ranije upozorio kako povećana proizvodnja zaštitne opreme prijeti da poveća emisiju gasova koji stvaraju efekat staklene bašte. U toku posljednje četiri decenije globalna proizvodnja plastike uvećana je četiri puta, pokazuje studija iz 2019. godine, a njeni autori upozoravaju da će proizvodnja plastike činiti 15 posto emisije gasova koji dovode do efekta staklene bašte ukoliko se ovaj trend nastavi.
Jedno čitavo izdanje emisije EUROPEO, objavljeno 16.7.2020. godine, posvećeno je problemu zagađenja plastikom. Pogledajte u koliko mjeri je u Njemačkoj došlo do gomilanja plastičnog otpada od početka korona-krize, kako se u Albaniji i Bosni i Hercegovini plastika vadi s dna mora.
Povećana upotreba zaštitne opreme dodatna je prijetnja i za okeane koji su već u velikoj mjeri zagađeni plastičnim otpadom, mišljenja su stručnjaci. Studije procjenjuju da u prosjeku oko osam miliona tona plastičnog otpada godišnje završi u okeanima, a situacija se konstantno pogoršava. Zaštitna oprema predstavlja posebnu opasnost za okeanski svijet, jer je neke životinje, poput morskih kornjača, mogu zamijeniti za hranu.
Tokom vremena proizvodi od plastike razgrađuju se u prirodi i mikroplastika odlazi u mora, vazduh, hranu. Rizici mikroplastike po ljudsko zdravlje se i dalje proučavaju, a pretpostavka je da ljudi njenim unosom mogu da unesu i bakterije koje one pokupe prilikom prečišćavanja otpadnih voda, kao i hemikalije koje se dodaju prilikom proizvodnje plastike.
(Interview.ba)
