Nermin Topovčić: BiH je država tri konstitutivna naroda i ako oni ne budu radili, gradili i surađivali, ne možemo očekivati poboljšanje trenutne situacije

Nermin Topovčić je mlada osoba, student Prava u Banja Luci i član Youth Vision Group. Kako kaže, želi raditi na poboljšanju stanja u Bosni i Hercegovini, te motivisati mlade ljude da se priključe inicijativi kako bi zajedno radili na boljem okruženju za sve nas. U okviru projekta „Budi inspiracija“ Topovčić je sa svojim kolegama tokom 2019. godine organizirao niz okruglih stolova u više bh. gradova, prilikom kojih prezentiraju i s mladim ljudima diskutuju o idejama i komentarima za izradu dokumenta „Vizija mladih za budućnost BiH“. Nermin za Interview.ba govori o sve većem odlasku mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine, važnosti suočavanja s prošlošću i pomirenju u regionu, kao i o tome šta on kao aktivista i student radi na pružanju perspektivnosti mladim u BiH.

Da li je biranje lakšeg puta uvijek i pravi izbor: “Teško mi je iz dana u dan stalno slušati kako neko od mojih prijatelja izražava želju za odlaskom u inostranstvo, neki od njih čak imaju i primarni cilj odseljenje odavde. Međutim, ja vidim stvari drugačije, jer ukoliko svi odemo, hoće li ova država uopšte ostati. Da li je biranje lakšeg puta uvijek i pravi izbor? Sebi sam za cilj postavio da uradim maksimum u cilju poboljšanja ove države i da motivišem mlade ljude da i oni odrade svoj dio kako bi zajedno radili na boljem okruženju za sve nas. S takvim razmišljanjem, u kojem bi svako doprinjeo bar malo, imali bi bolje sutra.” 

INTERVIEW.BA: Opišite nam Vaše odrastanje u BiH?

TOPOVČIĆ: Moji roditelji su nastojali da mi omoguće i ispune svaku želju u skladu s njihovim mogućnostima. Rođen sam u Zenici, ali većinu odrastanja provodim u Kamenici kod Teslića gdje završavam Osnovnu školu “Dositej Obradović”. Nakon toga upisujem Opštu gimnaziju u Srednjoškolskom centru “Jovan Dučić” u Tesliću koju završavam 2017. godine. Završivši gimnaziju, upisujem Pravni fakultet Univerziteta u Banjoj Luci gdje se pronalazim i posvećujem mu svu pažnju te sam danas student druge godine na istom. Dolaskom na fakultet učlanjujem se u studentske organizacije koje će kasnije zapravo predstaviti temelj mog daljeg neformalnog obrazovanja. Stekavši razne kontakte neformalnim obrazovanjem, počinjem  sve više vremena da provodim obilazeći seminare, konferencije i slične edukacije koje su me naučile mnogobrojnim stvarima što u kombinaciji s formalnim obrazovanjem je bilo pravi pogodak vezan za moj razvoj na ličnom nivou. Danas smatram da je neformalna edukacija neophodna za prilagođavanje tržištu rada, a i za maksimalan lični razvoj na šta nam ukazuje studija Evropskog foruma mladih koja je pokazala da su vještine koje se razvijaju neformalnom edukacijom neke od onih koje najčešće zahtijevaju poslodavci pri zapošljavanju mladih osoba.

INTERVIEW.BA: Sada ste odrasla osoba, student Pravnog fakulteta u Banja Luci, osjećate li posljedice rata?

TOPOVČIĆ: Kao neko rođen 1998. godine odnosno poslije rata, ne mogu relevantan odgovor da dam po tom pitanju. Ali, ono što uviđam jeste da se bosanskohercegovačko društvo sve više suočava s prošlošću i iz dana u dan napreduje po tom pitanju što mi je jako drago vidjeti jer ako ne budemo surađivali, prevazišli etničke barijere, bolje Bosne i Hercegovine nema i to mora da nam bude jasno. Kretajući se u raznim krugovima mladih ljudi, zapažam da oni smatraju da stvaranje konflikta nije bilo neophodno i samo je unazadilo ovo društvo za decenije godina unazad, shvaćajući da ako ne budemo radili, gradili i stvarali zajedno, nemamo budućnost u državi s tri konstitutivna naroda, kao što je Bosna i Hercegovina.

INTERVIEW.BA: Kakve ste slike kreirali o tome ko je kriv i ko je čiji, te da li su stavovi Vaših roditelja doprinijeli tome?

TOPOVČIĆ: Imao sam priliku da čujem sve tri strane priče, i Bošnjaka i Srba i Hrvata uviđajući da svako ima svoje viđenje vezano za prethodne konflikte. Moje viđenje je da osuđujem bilo kakav konflikt i narušavanje ljudskih prava vezano za njega. Oko detalja u vezi rata, ko je kriv, ko je čiji, ne želim da razmišljam i nemam formirane stavove o tome. Oni koji gledaju samo u prošlost, propuštaju budućnost. Moj prijatelj je svaki dobar čovjek, bio on Hrvat, Srbin, Bošnjak, Jevrej, Rom, apsolutno je nebitno. Smatram se osobom koja je prevazišla etničke barijere i koja smatra da mlade osobe imaju mnogo bitnijih stvari za baviti se, a da postojanje etničkih barijera može samo da nas koči u tome. Stavovi mojih roditelja su slični mojima, ali sam dopustio sebi ipak da formiram vlastite.

INTERVIEW.BA: Koliko ste uključeni u politička dešavanja u Bosni i Hercegovini?

TOPOVČIĆ: Iako trenutno nisam član niti jedne političke partije, ne gledam TV, ipak nastojim da iskoristim internet masimalno, kako radi besplatne edukacije i održavanja kontakata, tako i radi praćenja političkih dešavanja u Bosni i Hercegovini, regiji a i u svijetu. Politička situacija u Bosni i Hercegovini je alarmantna te predstavlja samo jedan od razloga odlaska mladih, problem kojem se moramo oduprijeti. Ukoliko bi politička situacija u ovoj državi krenula na bolje, definitivno bi ostavljala više prostora za napredak na mnogim poljima. Činjenica je da društvo osjeća taj negativan ambijent koji vlada zbog aktuelne politike i ljudi biraju uređeniji sistem u kome će svako biti tretiran kao čovjek, imati budućnosti i graditi bolje sutra. Upravo zato ogroman broj građana odlazi u inostranstvo.

INTERVIEW.BA: Gdje sebe vidite za pet godina?

TOPOVČIĆ: Sebe za pet godina vidim kao diplomiranog pravnika koji je  svoje školovanje nastavio vani na jednom od prestižnih evropskih univerziteta u oblasti međunarodnih odnosa i diplomatije s namjerama da se vratim u domovinu i svojim znanjem doprinesem razvoju Bosne i Hercegovine.

INTERVIEW.BA: Koji su strahovi mlade osobe u BiH, konkretno u Vašem slučaju?

TOPOVČIĆ: Strahovi mlade osobe u BiH su u tome da neće pronaći željeni posao, hoće li plata biti dovoljna, hoće li plate biti uopšte i da li će se trud isplatiti. Uglavnom, pitanja egzistencijalne prirode. Sebe smatram osobom bez straha, s optimističnim stavom da će sva moja znanja, edukacija, vještine i vrijeme provedeno radeći na sebi biti od koristi pri obezbjeđivanju života kakvim želim da živim.

INTERVIEW.BA: Kao član Youth Vision grupe koja radi na kreiranju dokumenta “Vizija mladih za budućnost BiH”, kako možete pomoći mladima u ovoj zemlji i koji je Vaš glavni cilj?

TOPOVČIĆ: Grupa YouthVision je uočila prioritet i kreirala adekvatne mjere i strategije njihovog rješavanja te radi na raznoraznim aspektima koji upravo mogu pomoći mladima. U okviru grupe smo formirali timove koji analiziraju uzroke i posljedice problema s kojim se susreću mladi u BiH. Te grupe su obrazovanje, ekonomski prosperitet, društvena pravda i sigurnost. Naš glavni cilj, kao grupe društvene pravde jeste približavanje stanja socijalne politike u Bosni i Hercegovini građanima, te predlaganje adekvatnih mjera za njeno poboljšanje. Fokus naše grupe je na poboljšanju položaja marginalizovanih grupa, uz prioritete upućene žrtvama nasilja u porodici, osobama s invaliditetom i beskućnicima. Ono čemu mi težimo, kao grupa društvene pravde, jeste smanjenje procenta nasilja u porodici, povećana inkluzija osoba s invaliditetom u društvene tokove i obezbjeđivane smještajnih kapaciteta za beskućnike.

INTERVIEW.BA: U medijima često čujemo informaciju o sve većem odlasku mladih iz Bosne i Hercegovine zbog besperspektivnosti. Da li mladi u ovoj državi imaju neku viziju ili je, s druge strane, vide tek nekoliko koraka od bosanskohercegovačke granice?

TOPOVČIĆ: Ono što ja uviđam, kao mlada osoba jeste da se mladi u Bosni i Hercegovini suočavaju s nizom problema za koje su u velikom broju slučajeva odgovorne državne institucije. Smatram da je poražavajuća činjenica da svaka četvrta zaposlena mlada osoba radi poslove koji su drugačiji od njihovog prethodnog obrazovanja, što dovodi do nedostatka znanje i vještina prilikom obavljanja posla. Većina mladih vidi alternativu u odlasku u inostranstvo, što predstavlja rezultat trenutnih mjera poduzetih od strane vlasti. Da li je trenutnu situaciju moguće promijeniti? Apsolutno! 

INTERVIEW.BA: U decembru prošle godine ste s ostalim članovima Youth Vision Group počeli raditi na kreiranju dokumenta “Vizija mladih za budućnost BiH”. Koji su prema Vašem mišljenju prioriteti mladih i koje su to adekvatne mjere i strategije njihovog rješavanja?

TOPOVČIĆ: U našem dokumentu “Vizija mladih za budućnost BiH”, na kojem još uvijek radimo i dopunjavamo ga obilaskom raznih gradova Bosne i Hercegovine, predvidjeli smo četiri oblasti koje bi poboljšale ukupno stanje i politiku u Bosni i Hercegovini. Upravo te oblasti smo podijelili na: socijalnu politiku, obrazovanje, ekonomski prosperitet i sigurnost, uviđajući da ako napravimo pomak u istim, možemo doprinijeti poboljšanju stanja u samoj državi i obezbjeđivanja boljeg sutra.

INTERVIEW.BA: Vaša grupa tokom 2019. godine organizira niz okruglih stolova u više bh. gradova kao priliku za diskusiju s mladim ljudima iz BiH o idejama za nastavak izrade  dokumenta “Vizija mladih za budućnost BiH”. Kakva je reakcija mladih na Vaš poziv?

TOPOVČIĆ: Projekat “Budi inspiracija” ima za cilj kreiranje strateških dokumenata iz raznih oblasti u cilju stvaranja javne politike koja će pospješiti trenutno stanje u Bosni i Hercegovini. Do sada smo obišli i predstavili svoje ideje u  5 gradova, a to su Mostar, Istočno Sarajevo, Goražde, Doboj i Zenica. Reakcija mladih, po mom viđenju, jako je dobra. Izuzetno sam zadovoljan povratnom informacijom. Zapažam da su mladi zainteresovani za naše ideje i sa pozornošću ih slušaju što nas jako raduje.

INTERVIEW.BA: Kad govorimo o projektu “Budi inspiracija” često čujemo termine „pomirenje“ i „suočavanje mladih s prošlošću“. Koliko je važno da mladi prođu ova dva procesa kako bi nastavili suživot u BiH, ali i ostali u njoj?

TOPOVČIĆ: Smatram da je jako bitno da mladi prođu kroz ova dva procesa. Nužno je  da se priča o tome da su počinjeni zločini, da se desilo to što se desilo,  ali da je to razdoblje gotovo i da moramo da idemo dalje sa životima kako bi posljedice prethodnih konflikta bile minimalizovane ili pak u potpunosti uklonjene ukoliko je to moguće. Suočavanje s prošlošću bi, vjerujem, kroz različite procese i mehanizme nastojalo uspostaviti harmonizaciju odnosa te predstojati oslobađanju kreativnih kapaciteta u novonastaloj društveno-političkoj zajednici. Suočavanje s prošlošću bi spriječilo eskalaciju sukoba u budućnosti kao i uzroke nepravdi. O tome da li je neophodno pomirenje, stava sam da je apsolutno neophodno. Bosna i Hercegovina je država tri konstitutivna naroda i ako oni  ne budu radili, gradili i surađivali zajedno, ne možemo ni očekivati poboljšavanje trenutne situacije. Prevazilaženje etničkih barijera predstavlja ključ za bolje sutra.

 

Ovaj tekst je urađen u okviru projekta “Bosna i Hercegovina: Animiranje mladih za pomirenje – Budi inspiracija”koji se  sprovodi uz podršku USAID BiH a implementira ga Nacionalni demokratski institute BiH (NDI BiH) uz podršku YIHR BiH i Fondacije INFOHOUSE. Sadržaj teksta je isključiva odgovornost redakcije.

(Đenan Jelin, Interview.ba)

 

 

 

Prethodna vijest

Koordinator Dražen Rozić: Plate IOM uposlenika u skladu s UN standardima

Naredna vijest

ISTINOM U GLAVU Dragan Bursać: Koga će tući Dodikova žandarmerija?