Gotovo svakog ljeta ponavlja se isti obrazac: vatrogasci na terenu vode iscrpljujuću borbu na nepristupačnim područjima, lokalne zajednice strahuju za kuće i imovinu, a vlasti traže način kako angažovati zračne snage
R.I.
Mostarski vatrogasci objavili su kako je tokom noći sa subote na nedjelju u borbi sa požarom u Malom Polju odbranjeno osam kuća. I što je najvažnije, niko nije ozlijeđen.
Požar koji već danima zahvata područje južno od Mostara tokom noći se približio stambenim objektima, no intervencijom vatrogasaca, dobrovoljnih vatrogasnih društava i mještana spriječeno je njegovo širenje prema kućama.
– Hvala svim dobrim ljudima koji su s nama sinoć bili i pomagali na razne načine – poručili su iz PVJ Mostar.
Dok prve velike ljetne vrućine zahvataju Hercegovinu, građani ponovo postavljaju isto pitanje koje se u Bosni i Hercegovini ponavlja gotovo svake godine: šta će se dogoditi kada izbije veliki požar i da li država ima kapacitet da se s njim izbori?
Odgovor nije ohrabrujući. Iako su požari posljednjih godina postali gotovo redovna pojava tokom ljetnih mjeseci, Bosna i Hercegovina ni danas nema vlastiti kanader za gašenje požara iz zraka. U kriznim situacijama zemlja se uglavnom oslanja na helikoptere Oružanih snaga BiH, ograničene kapacitete civilne zaštite i pomoć susjednih država, prije svega Hrvatske.
Hercegovina gori, a rasprava traje godinama
Najveći problem nije to što požari izbijaju. U mediteranskim klimatskim područjima poput Hercegovine oni su očekivani dio ljeta. Problem je što se o potrebi nabavke specijaliziranih letjelica govori više od deset godina, dok konkretni rezultati izostaju. Prema ranijim izvještajima, Federacija BiH godinama nije uspjela realizovati planove za nabavku protupožarnih aviona, iako su potrebe posebno izražene upravo u Hercegovini.
To znači da se gotovo svakog ljeta ponavlja isti obrazac: vatrogasci na terenu vode iscrpljujuću borbu na nepristupačnim područjima, lokalne zajednice strahuju za kuće i imovinu, a vlasti traže način kako angažovati zračne snage.
Ima li BiH kanader?
Jednostavan odgovor je – nema.
Bosna i Hercegovina nema vlastiti avion tipa Canadair CL-415 niti sličnu flotu specijalizovanu za gašenje velikih šumskih požara. U pojedinim situacijama na raspolaganju su helikopteri Oružanih snaga BiH i drugi ograničeni zračni kapaciteti, ali oni ne mogu u potpunosti zamijeniti namjenske protupožarne avione.
Zbog toga se BiH više puta oslanjala na pomoć Hrvatske, čiji su kanaderi intervenirali na požarištima u Hercegovini kada lokalni kapaciteti nisu bili dovoljni. Takve intervencije zabilježene su i prethodnih godina.
Šta rade vlasti?
Tu počinje najosjetljiviji dio priče.
Institucije redovno ističu da je nabavka letjelica skupa i administrativno složena. Međutim, kritičari upozoravaju da se iza tih objašnjenja krije dugogodišnji izostanak političke odluke i strateškog planiranja. Godinama su formirane radne grupe, izrađivane analize i najavljivani projekti, ali Hercegovina je i dalje svako ljeto suočena sa istim problemom.
U međuvremenu, pojedini kantoni i institucije pokušavaju pronaći privremena rješenja kroz iznajmljivanje letjelica poput Air Tractora stacioniranog u Mostaru. To može pomoći u određenim situacijama, ali ne predstavlja trajno sistemsko rješenje za državu koja se redovno suočava sa velikim požarima.
Civilna zaštita između požrtvovanosti i nedostatka resursa
Kada požari izbiju, najveći teret pada na profesionalne i dobrovoljne vatrogasce, lokalne civilne zaštite i stanovništvo.
Problem je što se njihove mogućnosti često iscrpljuju na nepristupačnim terenima. Hercegovina je puna brdskih i kamenitih područja do kojih je teško doći kopnenim putem. U takvim uslovima zračne snage nisu luksuz nego nužnost.
Vatrogasci godinama upozoravaju da Hercegovina nosi najveći teret požara u Federaciji BiH i da bi upravo taj dio zemlje morao imati prioritet kada je riječ o protupožarnoj infrastrukturi.
Klimatske promjene čine problem još ozbiljnijim
Ono što je nekada bilo izuzetno vruće ljeto danas postaje nova normalnost. Sve duži sušni periodi, više temperature i češći toplotni valovi povećavaju rizik od velikih požara.
Zbog toga pitanje gašenja požara više nije samo sezonska tema. Ono postaje pitanje sigurnosti ljudi, zaštite prirodnih resursa i ekonomske stabilnosti lokalnih zajednica.
Drugim riječima, požari više nisu incident nego predvidiva pojava.
Država koja reaguje nakon požara
Najveća slabost sistema u BiH možda nije nedostatak kanadera. Najveća slabost je činjenica da se ozbiljna rasprava o prevenciji uglavnom vodi tek kada se pojave veliki požari.
Umjesto dugoročnog planiranja, često dominira krizno upravljanje. Umjesto ulaganja prije katastrofe, sredstva se traže nakon što šteta već nastane.
Zbog toga Hercegovina gotovo svako ljeto postaje podsjetnik na jednu neugodnu činjenicu: požari nisu najveći problem Bosne i Hercegovine. Veći problem je što država već godinama zna da će požari doći, ali još nije izgradila sistem koji bi na njih odgovorio na vrijeme.
Ako se takav pristup nastavi, pitanje neće biti hoće li Hercegovina ponovo gorjeti, nego koliko će nas koštati naredni veliki požar.