Građani BiH su pod pritiskom u mreži dugova, prijetnji i nevidljivih granica odgovornosti. Slučajevi iz BiH otvaraju pitanja rada i nadzora mikrokreditnih kompanija
Piše: Anisa MAHMUTOVIĆ
Muamer Zukanović iz Mostara u julu 2024. godine dobio je opomenu pred tužbu od mikrokreditne organizacije Digital Finance International iz Banje Luke. U dopisu je navedeno da duguje određeni iznos novca. Međutim, Zukanović tvrdi da nikada nije potpisao nikakav ugovor o pozajmici, niti je bio žirant.
Od tada, kako navodi, redovno prima koverte s istim sadržajem, ali i telefonske pozive sa nepoznatih brojeva.
– Pozivi stižu sa nasumičnih brojeva. Posljednji je bio prošlog petka – AI-generisan poziv u kojem traže novac od mene – kaže Zukanović.
Dodaje da do danas nije dobio nikakav sudski poziv.
Dug od 250 KM narastao na 900
Slična iskustva ima i sagovornica čiji je identitet poznat redakciji, a koju ćemo nazvati Anesa. Ona je prije šest godina posudila 250 KM putem platforme Forza, koja posluje u okviru Digital Finance International.
– Novac nam je trebao za osnovne potrebe. Bio je COVID i ostala sam bez posla. Forza je putem Facebooka nudila pozajmice već od 100 KM. Procedura je bila jednostavna – fotografija lične karte, unos podataka putem weba i slanje zahtjeva. Novac je stizao u roku od dva sata, a mogao se podići putem BH Pošte ili Pošta Srpske, uz potpisivanje tipskog ugovora – navodi ona.
Kako kaže, prije isteka roka otplate počeli su stizati pozivi s nepoznatih brojeva.
– Imali su sve moje podatke i informacije o dugu. Provjerila sam broj na Viberu – profilna fotografija su bile gitare, a naziv ‘MG Arthur’. Nikada nisam dobila odgovor odakle im moji podaci. Iz Digital Finance International nisu željeli objasniti ko su ti ljudi – tvrdi.
Anesa je slučaj prijavila više institucija, uključujući SIPA-u, Federalnu upravu policije i Agenciju za bankarstvo RS. SIPA se proglasila nenadležnom, dok je FUP otvorio istragu koja je i dalje u toku. Iz Agencije za bankarstvo RS, kako kaže, nije dobila odgovor.
Predmet je otvorila i Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH
Obratila se i Ombudsmanu za ljudska prava BiH, odakle joj je odgovoreno da institucija nije nadležna, ali da bi se, prema dostupnim informacijama, moglo raditi o krivičnim djelima prevare, zloupotrebe ličnih podataka i pribavljanja protivpravne imovinske koristi.
Nakon višegodišnjih poziva i prijetnji, Anesa je, u konsultaciji s advokatom, pokušala vratiti dug. Tada joj je rečeno da je iznos sa početnih 250 KM porastao na 900 KM.
– Nisam dobila nikakav dokument od suda. Uglavnom su zvali ljudi koji se nisu predstavljali – kaže.
Nakon što je uplatila 400 KM, dug je, tvrdi, ostao isti.
– To je sistem u kojem se vrtite u krug. Dug se proizvoljno povećava, institucije ne reaguju, a metode naplate liče na reketiranje – navodi.
Bez odgovora iz kompanije
Redakcija je kontaktirala advokata Danijela Miloševića s pitanjem da li njegovi klijenti prodaju lične podatke korisnika, ali odgovor nije stigao. Nismo uspjeli dobiti ni kontakt direktora kompanije Dragana Danojevića.
Službena e-mail adresa navedena na web stranici kompanije nije u funkciji.
Digital Finance International registrovana je na Kipru, dok u Bosni i Hercegovini posluje od 2016. godine. Prema dostupnim finansijskim izvještajima, prihodi kompanije prelazili su devet miliona KM. Na društvenim mrežama poznata je pod brendom Forza.ba.
Kompanija navodi da posluje na tržištima Evrope, Azije, SAD-a i ZND-a, koristeći napredna tehnološka rješenja za pružanje finansijskih usluga.
Agencija za bankarstvo Federacije BiH 30. aprila 2025. godine oduzela je dozvolu za rad ovoj mikrokreditnoj organizaciji, nakon što je kompanija zatražila zatvaranje poslovnica u tom entitetu.
Tom prilikom iz kompanije su negirali veze s ruskim oligarhom Olegom Boykom, te da je njihova kompanija registrovana na Kipru.
Međunarodne veze i sankcije
Prema javno dostupnim podacima, Oleg Boyko je osnivač Finstar Financial Group čije sjedištima upravo na Kipru, u Srbiji i UAE. Riječ je o međunarodnoj investicionoj grupaciji koja posluje u više od 30 zemalja i upravlja imovinom vrijednom oko dvije milijarde dolara.
Prema bazi OpenSanctions, Boyko se nalazi na listama sankcionisanih osoba u Poljskoj, Australiji i Ukrajini zbog veza s ruskim režimom
U izvještaju američkih obavještajnih službi iz 2017. godine navodi se da je riječ o osobi s „problematičnim vezama s ruskom vladom i sigurnosnim službama“, uz navode o povezanosti s organiziranim kriminalom.
Moldavski mediji su ga optuživali za miješanje u izborne procese.
Skandali u Albaniji i regionu
Kompanija Credit 2 All – Digital Finance International LLC u Albaniji bila je povezana sa skandalom curenja podataka oko 600 korisnika brzih kredita.
Krajem 2021. godine u javnosti su se pojavili dokumenti s podacima o platama hiljada građana iz javnog i privatnog sektora, uključujući i javne ličnosti. Nakon toga uhapšena su četiri zaposlenika kompanije, prema navodima albanske policije.
Prema istraživanjima regionalnih i evropskih medija, poslovna mreža povezana s Boykom obuhvatala je više zemalja, uključujući Sjevernu Makedoniju, Češku i skandinavske države.
Na Kosovu je kompaniji Monego 2019. godine oduzeta licenca zbog sumnji u ostvarivanje „superprofita“. Pojedini međunarodni mediji navode da se Boyko povezuje s pranjem novca, finansijskim prevarama i složenim vlasničkim strukturama.
Također se navodi da je pokušavao ukloniti negativne informacije iz javnog prostora putem sudskih postupaka protiv tehnoloških kompanija, uključujući Google, u čemu je u jednom slučaju bio uspješan.
U Velikoj Britaniji regulator FCA pokrenuo je istragu protiv finansijske institucije povezane s ruskim kapitalom, nakon što su određene transakcije označene kao potencijalno sumnjive. Instituciji su uvedena ograničenja zbog nedostataka u sistemima za sprečavanje pranja novca.
Malta i poslovni model
Prema pisanju istraživačkih medija, dio kompanija povezanih s ovom mrežom koristi Maltu kao bazu za poslovanje, uključujući offshore strukture i međunarodne finansijske operacije.
Model poslovanja, kako se navodi, uključuje online mikrokredite, agresivne metode naplate i djelovanje na tržištima s manje razvijenim regulatornim nadzorom.
Reakcije domaćih institucija
Iz Centralne banke BiH navode da nemaju nadležnost nad mikrokreditnim organizacijama, već da je nadzor u rukama entitetskih agencija.
Okružno javno tužilaštvo Banja Luka potvrdilo je da su u ranijem periodu zaprimali prijave protiv rukovodstva Digital Finance International, ali je u jednom slučaju 2022. godine donesena odluka o nesprovođenju istrage zbog nedostatka osnova sumnje.
Istovremeno, vođeni su i postupci po prijavama kompanije protiv korisnika koji nisu vraćali kredite.
Novi oblik pritiska: automatizovani pozivi
Sagovornici navode da se u novije vrijeme koriste automatizovani pozivi zasnovani na vještačkoj inteligenciji za naplatu dugova. Iako redakcija posjeduje broj telefona registrovan u Kantonu Sarajevo, iz BH Telecoma nisu dostavili informacije o vlasniku broja.
Slučajevi iz Mostara i drugih dijelova Bosne i Hercegovine otvaraju pitanja o načinu rada mikrokreditnih organizacija, zaštiti ličnih podataka i efikasnosti institucionalnog nadzora.
Dok korisnici ukazuju na pritiske i netransparentne prakse, institucije zasad nude ograničene odgovore, a dio postupaka je još uvijek u toku.
