U Izvještaju Evropske komisije o Bosni i Hercegovini za 2024. godinu istaknuto je kako nije bilo napretka u borbi protiv korupcije, te da nije dovoljno učinjeno na postizanju rezultata u pogledu proaktivnih istraga, krivičnog gonjenja i pravosnažnih presuda. U razgovoru sa Ramizom Huremagićem, kriminologom i bivšim direktorom projekta međunarodne podrške Tužilaštvu BiH odgovaramo na pitanje koje postavljaju skoro svi građani u ovoj zemlji: zašto se ne hapse političari koji krše zakone, pa čak i Ustav ove zemlje?
Piše: Eldin KARIĆ
Prolazi i treći mjesec otkako je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine izdalo naredbu za privođenje osumnjičenog Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske zbog neodazivanja pozivu Tužilaštva, a on je još uvijek na slobodi.
Od tog 12.marta, kada je izdata ova naredba, Milorad Dodik relativno slobodno šeta po Bosni i Hercegovini. Već je nekoliko puta bio u Beogradu i Moskvi, ovih dana je u posjeti Mađarskoj, koja je, između ostalog, članica Evropske unije. Kako vrijeme prolazi sve je izvjesnije da se ovo privođenje Dodika nikada neće desiti. Logično je pitanje, ko je odgovoran za neprovođenje zakona u Bosni i Hercegovini?
– Isključivi krivac je pravosuđe, odnosno tužioci koji su ovlašteni da pokrenu proces, a po njihovim nalozima ovlaštene službene osobe policijskih agencija dužne su postupiti – smatra Ramiz Huremagić, kriminolog, bivši savjetnik glavnog državnog tužitelja i direktor projekta međunarodne podrške Tužilaštvu BiH.
On ističe kako je nephodno da se, “pokrenu oni pošteni tužioci, kojih sigurno ima, da skinu opravdanu stigmu sa pravosuđa i da počnu da rade svoj posao za koji su vrlo dobro plaćeni”.
UN ODC: Balkan je centar kriminala
Ako je suditi prema dosadašnjem angažmanu tužilaca teško je vjerovati da će se nešto tako desiti jer političari u ovoj državi su oni koji odlučuju da li će ili neće nešto biti procesuirano, pa tako i da li će Dodik biti uhapšen ili neće. Odnosno, zašto neće?!
– Posljednje analize UN-ove agencije za drogu i kriminal, nedvosmisleno ističu kako je Balkan jedna od glavnih regija kada je u pitanju međunarodni kriminal, te da se sa ovih područja upravlja mnogim kriminalnim aktivnostima i tu je ključ objašnjenja zašto se zakon ne sprovodi – ističe Huremagić i postavlja pitanje: – Možete li se sjetiti kada su na ovim prostorima zapljenjene značajnije količine kokaina ili heroina? Šta se dešava sa kladionicama? Pa, poreske uprave su konstatovale kako se kroz kladionice obrću milijarde maraka, a svi znamo da je to jedan od sistema za pranje novca…”
Odgovornost za ovakvo stanje je isključivo na političarima i prema mišljenju Huremagića niko u ovoj državi ne želi da se mijenja ovaj status quo. Pitanje je da li ovakvo stanje žele mijenjati oni koji predstavljaju takozvanu međunarodnu zajednicu. Huremagić smatra kako bi oni najradije prepustili nama samima da rješavamo ove probleme ali da im je problem u “hiljadu kilometara granice sa Evropskom unijom” i niko ne želi ovakav problem u svom susjedstvu.
U Izvještaju Evropske komisije o Bosni i Hercegovini za 2024. godinu istaknuto je kako nije bilo napretka u borbi protiv korupcije, te da nije dovoljno učinjeno na postizanju rezultata u pogledu proaktivnih istraga, krivičnog gonjenja i pravosnažnih presuda. Istaknuti su sistemski nedostaci u operativnoj saradnji agencija za provedbu zakona i vrlo ograničena razmjena obavještajnih podataka.
Naglašeno je da se nastavljaju pritisci, ometanja i verbalni napadi na nosioce pravosudnih funkcija, bez sistemske i efikasne reakcije VSTV-a, kao što se pokazalo u brojnim predmetima na visokom nivou. Nehapšenje Dodika, Viškovića i Stevandića najplastičnije je pokazao koliko je pravosudni sistem u BiH neefikasan i kako to objašnjava Huremagić: “Poput PET scana pokazuje koliko je uznapredovao kancer društva”.
Napad na ustavni poredak
Miloradu Dodiku, zajedno sa predsjednikom Vlade RS Radovanom Viškovićem i Nenadom Stevandićem, predsjednikom Narodne Skupštine RS , na teret se stavlja da su “izvršili napad na ustavni poredak”. Podsjetimo, 27. februara Narodna skupština RS-a je usvojila, a Dodik 5. marta potpisao ukaz o proglašenju zakona, koji se odnose na zabranu djelovanja pravosudnih i istražnih institucija Bosne i Hercegovine na području RS-a, da bi dva dana nakon toga Ustavni sud BiH privremeno stavio van snage ove zakone, a 29. maja ih konačno i poništio.
U objašnjenju Ustavnog suda je navedeno kako “jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom dijelu njene teritorije” nije u skladu sa Ustavom BiH. Ustavni sud je zaključio da osporeni entitetski zakon mora biti proglašen neustavnim s formalnog aspekta jer se njime normativno regulira materija koja prema Ustavu Bosne i Hercegovine ne potpada pod nadležnost tog entiteta, pa za donošenje takvog zakona ne postoji ustavni osnov.
Analizirajući ustavnost osporenog Zakona, Ustavni sud je istakao da se na taj način isključuje primjena Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, Zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, Zakona o Sudu BiH i Zakona o Tužilaštvu BiH, te da se na taj način de facto i de iure ukida suverenitet države Bosne i Hercegovine na jednom dijelu njene teritorije i nadležnost u oblasti pravosuđa i sigurnosti.
Međutim, postupak „vraćanja“ entitetima nadležnosti koje su prethodno uspostavljene kao nadležnost Bosne i Hercegovine isključivo je u nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH. Ustavni sud je naglasio kako jedan od entiteta ne može povući prethodno date saglasnosti, te da nije moguće uspostaviti nadležnost entiteta za onu oblast u kojoj je prethodno uspostavljena nadležnost države Bosne i Hercegovine.
ZAŠTO NEĆE BITI UHAPŠENI DODIK, VIŠKOVIĆ I STEVANDIĆ? Kroz razgovor sa Ramizom Huremagićem u video prilogu ovog teksta pokušali smo doći do odgovora na ovo pitanje.
(Žurnal)
