Javnosti odveć poznat kao istaknuti univerzitetski profesor, dekan Burch univerziteta, član Naše stranke i njen zastupnik u Skupštini KS, kao i delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, Damir Marjanović, nedavno je podnio ostavku na funkciju člana Predsjedništva Naše Stranke, a za Interview.ba podijelio je svoju priču o stvarnoj prirodi sukoba između njega i njegovog stranačkog kolege Peđe Kojovića. Kao parlamentarni zastupnik Naše stranke, od početka mandata zalagao se za reformu obrazovanja koja je rezultirala sinoćnjim usvajanjem seta od 12 mjera u oblasti obrazovanja i nauke, čime je prvi put u historiji zakonodavne vlasti BiH, obrazovanje stavljeno u fokus, kao prioritet razvoja bh. društva. Marjanović nam je ispričao o svojoj borbi za obrazovanje kao generacijskom projektu, o pozadinama unutarstranačkih neslaganja u Našoj Stranci, o stvarnom animozitetu prema Peđi Kojoviću i obratno, o predizbornim obećanjima, pokretanju inicijativa i lobiranju kao zadaći parlamentarca kao i pobudama za ulazak u politiku.
INTERVIEW.BA: Posljednjih dana mnogo se govori o Vašem podnošenju ostavke na mjesto člana Predsjedništva Naše Stranke. Da li su razlozi o kojima smo upoznati putem medija jedini, postoji li tu još nešto što upućuje na takav nefunkcionalan ili nedovoljno funkcionalan odnos između Vas i Vašeg kolege Peđe Kojovića, s obzirom na to da ste svojevoljno pristupili Našoj Stranci, i da ste prethodno vjerovatno i znali kakav je Vaš kolega Kojović?
MARJANOVIĆ: Prije svega moram priznati da sam iznenađen da u moru svih bitnih informacija kojima smo okruženi u posljednjim danima, istupanje jedne osobe iz rukovodećeg tijela jedne od stranaka predstavlja nešto toliko bitno da bi se, kako Vi kažete o tome mnogo govorilo. Mislim da od ovoga uopće ne treba praviti nikakav pretjerani spektakl, te da se treba držati određenih normi ponašanja, političke korektnosti i poštivanja svih aktera pa čak i kada se oni možda ne slažu. Stoga, dozvolite da Vam kažem da je vodeća struktura stranke u potpunosti upoznata sa svim, ali baš svim, razlozima koji su doveli do toga da svoje mjesto ustupam nekome drugom tko u ovom momentu može više doprinijeti vođenju Naše stranke kao dio trenutnog stranačkog establišmenta. Na kraju, ta teza o nekom osobnom sukobu ili netrepeljivosti kao uzroku ovoga čina uopće nije tačna. Naprotiv, mislim da je odnos Peđe i Damira najvećim svojim dijelom bio i više nego korektan i više nego kolegijalan. Radi se jednostavno o razilaženjima o pojedinim unutarstranačkim, za mene bitnim, pitanjima, te u načinu unutarstranačkog djelovanja i funkcioniranja.
INTERVIEW.BA: Da li Vam je neprijatno odgovarati na ovakva pitanja i jeste li dobivali takve vrste pritužbi na Vaš račun kada Vas u javnom prostoru pozivaju da progovorite o nekome od svojih stranačkih kolega?
MARJANOVIĆ: Zašto bi mi bilo neprijatno odgovarati na ovakva pitanja? Nije uopće! Dapače, ja u svojim obraćanjima nikada nisam ni govorio o stranačkim kolegama ponaosob, a posebno nisam širio tračeve, poluistine i neprovjerene informacije o bilo kome u javnom prostoru, pa to neću učiniti ni sada. Ako je netko očekivao neke nekorektne frontalne medijske napade, prepucavanja, izvlačenje „prljavog veša“ tako često u ovom našem „reality“ okruženju, odmah može prestati sa čitanjem ovoga intervjua. To se neće desiti jer nemam potrebu da ljude ubjeđujem da je netko gori od mene ili da sam ja bolji od nekoga. Ne, u životu je sasvim uobičajeno da ljudi imaju različite stavove, i da kada ne mogu preći preko tih razlika niti nakon jako mnogo razgovora, pregovora i dugotrajnih diskusija, jednostavno ustupe svoje mjesto nekome ko će se lakše uklopiti u postojeći model ponašanja.
INTERVIEW.BA: Kada ste upućivali inicijative za izmjene školskih kurikuluma, doživljavali ste brojne opstrukcije, pa tako i onu pretposljednju, kada sjednica Skupštine KS tim povodom nije ni održana. U vezi sa sinoćnjom sjednicom, vjerujete li da je moguće istinski ostvariti promjene u oblasti obrazovanja, ili će se takvim Vašim inicijativama i dalje stajati na put od strane onih koji te mlade ljude disciplinuju i odgajaju tako da budu poslušnici i klonovi propalog sistema i njegovih kolektiviteta?
MARJANOVIĆ: Odgovor smo dobili sinoć negdje oko 23:00 kada je Skupština Kantona Sarajevo usvojila 12 mjera koje predstavljaju dobar temelj za istinske reformske zahvate u prostoru obrazovanja i nauke! Prvi put je jedno zakonodavno tijelo u BiH prihvatilo da je reforma obrazovanja generacijski projekat i najveći prioritet ovoga društva u narednim desetljećima! Prvi put je prihvaćeno da je obrazovanje stil života! Mnogo, ali baš jako mnogo posla je pred nama i ovo je samo jedan mali korak, ali korak u dobrom pravcu, kojim se može započeti putovanje ka kreiranju boljeg društva, jer krajnji rezultat reforme obrazovanje jeste upravo kreiranje boljeg društva za našu djecu i djecu naše djece!
INTERVIEW.BA: Zbog čega je Vama kao univerzitetskom profesoru bio potreban ulazak u politiku?
MARJANOVIĆ: Pa možda upravo zbog onoga što se desilo sinoć u 23:00 na jednoj maloj kantonalnoj skupštini kada je jednoglasno donesena odluka da je reforma obrazovanja generacijski projekat.
INTERVIEW.BA: Koga najviše možemo kriviti za raspad lijevog bloka, da li je to možda bila jedinstvena i jedina prilika da se stane u kraj nacionalisitma?
MARJANOVIĆ: Hajde da okrenemo tezu i hajde da kažemo da se lijevi blok, onakav kakav bi uistinu trebao biti možda tek gradi kroz zajednički rad Naše stranke i SDPa. Nije to lagan proces, ali hajde da mu damo šansu, hajde da damo šansu rukovodstvima ove dvije stranke da pokrenu ovaj kompleksan proces na dobrim temeljima.
INTERVIEW.BA: Smatrate li da je migrantska kriza dio dugo osmišljavanog plana koji bi se prelomio preko nedužnih ljudi, a neko drugi profitirao ili ubirao jeftine političke poene. Da li je u takav koncept ušlo i podsticanje iseljavanja ljudi iz BiH s jedne, te ubrzavanje useljavanja s druge strane preko čega svoje interese prelamaju političke oligarhije koje na konceptu etnonacionalnionalne hegemonije i vladaju, i zagađuju i čiste već 25 godina od Dejtona?
MARJANOVIĆ: Mislim da je migrantska kriza globalni problem i dio mnogo veće politike u kojoj mi u Bosni i Hercegovini, ovako nepripremljeni, predstavljamo samo kolateralnu štetu i politički kusur. Još jednom se pokazalo da kao država nismo baš pripremljeni da brinemo primarno o svojim državljanima, a samim tim i ne treba da se čudimo da se ljudski odnos prema migrantima svodi na pojedinca, a ne na instituciju.
INTERVIEW.BA: Koje su to prema mišljenju Vas kao autora brojnih istraživanja poput onog o genetičkom porijeklu naroda, najveće zablude u koje balkanski narodi vjeruju i koje saznanje je najdragocjenije koje ste otkrili, a koje nam može pomoći da unaprijedimo, kako politički život BiH, tako i život Bosanaca i Hercegovaca, koliko su znanja koja stičemo u školama i institucijama koje nas uče provjerena i zasnovana na naučnim istinama i dokazima?
MARJANOVIĆ: Iskreno, najdragocjenije je biti dijelom jednoga znanstvenoga tima i ekipe koja se zadnjih desetljeća bavi istraživanjem genetičkoga blaga Bosanaca i Hercegovaca. Svi oni koji se bave znanošću znaju da u tom divnom svijetu ne vrijede glasine, tračevi, nadmudrivanja niti paušalni rezultati, nego samo zaključci zasnovani na činjenicama. Svi oni koji žele diskutovati na tu temu trebaju da prvo pročitaju i konsultuju zvanične znanstvene publikacije. Ohrabruje činjenica da postoje i knjige i studijski programi u kojima se elaboriraju i znanstveno izučavaju rezultati svih ovih istraživanja koja ste naveli.
INTERVIEW.BA: Da li imate u planu osnivanje vlastite stranke?
MARJANOVIĆ: Ne.
INTERVIEW.BA: Da li ste privatno predviđali ovakav scenarij kada je u pitanju formiranje vlasti u BiH?
MARJANOVIĆ: Nažalost, trenutno stanje na tom polju mi nije nikakvo iznenađenje.
INTERVIEW.BA: Pokretali ste mnoge inicijative poput otvaranja istraživačkog centra za srednjoškolce sa modernim laboratorijama i drukčijim sadržajima nego što to imaju priliku vidjeti unutar matičnih obrazovnih institucija, ili usvajanja Zakona o zabrani govora mržnje u FBiH zbog čega ste na sjednici bili odbijeni. Koje još inicijative namjeravate pokrenuti, Zakon o zabrani govora mržnje svakako je neizostavan dio pravne legislative svake države sa demokratskim uređenjem?
MARJANOVIĆ: To i jeste posao jednoga parlamentarca, a to dobrim dijelom spada u moj trenutni opis radnih aktivnosti. Pokretanje inicijativa i lobiranje za njihovu realizaciju. Iako nema podršku ove federalne vlade u odlasku, lobirat ću da se navedeni zakon nađe pred parlamentarcima koji predstavljaju zakonodavni potencijal Federacije BiH. U isto vrijeme smo taj zakon predložili i na Kantonalnom nivou i nadamo se njegovom usvajanju do kraja ove godine. Dakle sve navedene inicijative, i sve ono što smo obećavali u predizbornoj kampanji i godinama ranije, a posebno iz oblasti obrazovanja, biće u fokusu moga budućeg političkog djelovanja u ovom mandatu. Mnoge su već i realizirane, u vidu povećanog izdvajanja za nauku ili pak održavanja tematske sjednice o reformi obrazovanja. Sada se samo treba nastaviti u tom pravcu. Kako rekoh, puno je posla pred nama.
INTERVIEW.BA: Vjerujete li u to da će EU u njenom sadašnjem obliku preživjeti, kako će ona izgledati kada mi dođemo na red da se pridružimo članstvu, već sad pitanje Brexita uveliko ljulja opstojnost EZ, a mi još nismo ni blizu njenom članstvu?
MARJANOVIĆ: Onoliko koliko se EU bude osposobila da se prilagodi novim globalno političkim izazovima, toliko će povećati šanse za svoj opstanak i funkcioniranje. Isto se odnosi i na nas i na Bosnu i Hercegovinu glede EU, ali i svih drugih potencijalnih integracija koje se pojavljuju kao opcije.
